Po o le a lava a latou polokiki, o taʻitaʻi sese e tutusa o latou uiga. E masani lava ona latou matua le ano i le leaga latou te faia i le atunuu latou te taitaia. O George W. Bush o se faʻataʻitaʻiga iloga talu ai nei, e pei o le sa avea muamua ma Palemia Peretania o Tony Blair. A o'o mai i faiga fa'avae i fafo, o lea ua tatou molimauina se mea fa'apena i le Obama White House.
O le mamanu lea a Obama: Filifili se taʻitaʻi mai fafo e faʻamalosi. Fa'amata'u ia te ia i ni fa'alavelave mata'utia pe a na te le fa'alologo i le finagalo o Uosigitone. A musu o ia e tu'uina atu ae tali atu ma le malosi, ia vave alu i tua ma fa'ato'ilaloina mo le toilalo e ala i le sui i se tulaga fa'amalieina.
I lona tausaga muamua-faaopoopo i le tofi, ua saunia e Barack Obama ni faʻataʻitaʻiga ia i matou e aotele ai lana faiga taʻitaʻi. E le mafai e le peresitene o Amerika ona iloilo lelei le malosi o kata o loʻo umia e se taʻitaʻi faʻamoemoe ma lana filifiliga e taʻalo.
O le mana'o o Obama e solomuli i le faailoga muamua o le tetee ua faaalia ai e le o ia te ia le malosi ma le malosi o talitonuga o elemene taua e iloagofie ai faipule mai faipule. E ala i le tulituliloaina o se auala e aunoa ma se foeuli i lana faiga faavae i fafo, e ala i le faaseseina o lana auala i isi taitai, o loo ia tuuina atu foi ma le le iloa se faamaoniga malosi ia i latou o loo finau mai o le malosi o Amerika ua paʻu - ma o le paʻu i lalo o le lalolagi muamua " na'o le malosi sili" e le mafai ona toe fa'afo'isia.
O i latou ua mumusu e taofiofi i lalo o le taufaamataʻu muamua a Obama ma faiga polopolo (ma o le aʻafiaga o le malosi o Amerika) e aofia ai e le gata o peresitene o Saina, o se malo tele muamua, ma Pasila, o se malosiaga tele ua siitia, ae o taitai foi. o Isaraelu, o se malosiaga faʻaitulagi e faʻalagolago tele ia Uosigitone mo lona tausiga, ma Afghanistan, o se setete o tagata faʻatau - e le taʻua ai le militeri junta o Honduras, o se vaega laʻititi, lea na tu atu i le pulega a Obama e peiseai o le Politburo o le Soviet muamua. Iuni.
Flip-Flop i Honduras
E ala i le faatoilaloina o le malo o le malo o Peresitene Manuel Zelaya ia Iuni 2009, na maua ai e le au Honduran le tulaga ese o le faia o le uluai osofaiga faamiliteli i Amerika Tutotonu i le vaitaimi o le Taua Tele. O le a le mea na mafua ai ona latou faia? O le mea na mafua ai le faaiuga a Zelaya e faia se suʻesuʻega e le faʻamaonia i le faia o se palota ia Novema e uiga i le taloina o se Fono Faʻavae e toe faʻataʻitaʻiina le Faʻavae.
O le faʻasalaina o le osofaʻiga o se "faʻataʻitaʻiga mataʻutia" mo le itulagi ma le manaʻomia o lona toe fesuiaʻi, na faʻamalosia muamua ai e Peresitene Obama: "Matou te le toe manaʻo e toe foʻi i tua i se taimi pogisa.
O na upu sa tatau ona mulimulitaʻia e ni gaioiga e pei o le toe faʻamanatuina o lana amepasa i Tegucigalpa (e pei lava o Polivia, Pasila, Cuba, Ekuatoa, Nicaragua, ma Venesuela) ma le taofia vave o le fesoasoani a Amerika lea e faalagolago i ai le atunuu. Nai lo lena, o le mea na sosoo ai o se faamatalaga a le Failautusi o le Setete o Hillary Clinton e faapea o le pulega o le a le tofia aloaia le faateʻaina o se osofaʻiga a le militeri "mo le taimi nei" - e ui lava ua uma ona faia e Malo Aufaatasi, le Faalapotopotoga a Amerika, ma le Iuni a Europa. o lea.
O lenei solomuli na faʻamalosia ai le au Honduran ma a latou lagolago Republican i le Konekeresi. Na amata ona latou maa, ae o se ofisa maualuga o fesoʻotaʻiga lautele i Uosigitone, na faʻafaigaluegaina e le malo moni o le peresetene papeti a le militeri Roberto Micheletti, na alu e faigaluega.
O nei gaioiga na faʻamaonia lava e faʻavaivaia ai le "faʻatemokarasi" faʻamoemoe o se peresetene e faia ni tautalaga maualuluga, ae leai se talitonuga malosi pe a oʻo i faiga faʻavae i fafo. Na amata loa ona talanoa le Failautusi o le Setete o Clinton e uiga i le toe faaleleiga o le peresitene ua faateʻaina ma le malo o Micheletti, o le taulimaina o tolauapiga faaletulafono ma le tulafono e tutusa.
I le iloaina o se tulaga faigata e faasaga ia Uosigitone na totogi tufatufaga, sa tumau pea le le mautonu o le au aoao Honduras. Na'o le taimi na finau ai Clinton e le amana'ia e le Matagaluega a le Setete le faaiuga o le palota a le peresetene ia Novema ona o masalosaloga e uiga i le sa'olotoga, sa'o, ma manino na latou malilie ai i se maliega i le masina a'o le'i faia le palota. O le a latou faʻatagaina Zelaya e toe foʻi i le maota o le peresetene e faʻamaeʻa lona taimi i le tofi.
O le taimi lena na gaoioi ai le Senate Republican Jim DeMint, o se lagolago malosi a le au aoao Honduras. Na te tuuina atu le maliega a le Republican i sui o le White House mo ni tofiga taua i Amerika Latina pe afai e malie Clinton e talia faaiuga o le palota, e tusa lava po o le a le mea na tupu ia Zelaya. O Clinton na fusi.
O se taunuuga, na avea Obama ma se tasi o le toʻalua taʻitaʻi - o le isi o le peresetene o Panama - i le 34-tagata o le Faalapotopotoga a Amerika Setete e tuʻuina atu lana lagolago i le palota a le peresetene Honduras. O le mea na foliga mai o se fefaʻatauaʻiga masani i faiga faʻapolokiki i totonu o le Capitol Hill na vaʻaia e le lalolagi faʻavaomalo o se solomuli faʻalumaina e Obama ina ua luʻitauina e se vaega o le au Honduras. E lē taumatea na mātauina e isi taʻitaʻi.
O se suiga sili atu ona mataʻutia na faatalitalia Obama ina ua ia lokaina pu ma le Palemia o Isaraelu Benjamin Netanyahu.
Wily Netanyahu Trumps Naïve Obama
I le nofoia o le tofi, na faalauiloa ai e le Obama White House ma le fiafia tele o le a faia i le taimi nei le feeseeseaiga a Isaraelu ma Palesitina. I le suʻesuʻeina o le 2003 "faafanua o le auala" i le filemu na lagolagoina e Malo Aufaatasi, le Iunaite Setete, Rusia, ma le Iuni a Europa, na maua ai le folafolaga a Isaraelu e taofia uma galuega faufale.
I lana uluai feiloaiga ma Netanyahu i le ogatotonu o Me 2009, na manaʻo ai Obama e taofi le faʻalauteleina o nofoaga o tagata Iutaia i le Faletupe i Sisifo ma nofoia Ierusalema i Sasaʻe, ua lata i le 500,000 tagata Iutaia. Na finau o ia o se faʻalavelave tele i le faʻavaeina o se setete tutoatasi Palesitina. Na tetee Netanyahu - ma suia le auala e ala i le faamamafaina o le taufaamatau o le polokalame faaniukilia a Iran na faia ia Isaraelu.
Na see atu Obama i le mailei a le taitai o Isaraelu. I le latou fonotaga faʻasalalau faʻatasi, na ia faʻafesoʻotaʻi ai talanoaga filemu a Isaraelu ma Palesitina ma le taufaamatau a Iran. Ona, i le fiafia o Netanyahu, na ia tuuina atu Teheran "seia oo i le faaiuga o le tausaga" e tali atu ai i ana faiga malo. I lenei auala, na maua ai e le palemia atamai le peresitene o Amerika e talia lana sootaga o ni mataupu se lua e le fesootai ae le ofoina atu se taui.
Mulimuli ane, o le a vaʻavaʻai Netanyahu i le va o le faʻaauau pea o le faʻalauteleina o nofoaga o tagata Iutaia i le taimi nei ma le fausiaina o mea fou, e aunoa ma se fetuunaiga i le mea muamua. O le a ia tusia foi se eseesega manino i le va o le Faletupe i Sisifo ma Ierusalema i Sasae lea, o le a ia finau mai, o se vaega taua o le "le mavaevae, le laumua e faavavau o Isaraelu," ma o lea e tuusaunoa ai mai soo se tapulaa i nofoaga o tagata Iutaia.
I le atagia ai o le faiga a le pulega a Obama, na ofoina atu ai e Clinton se faaupuga malosi: "E leai se tuusaunoaga i le nofoia o Isaraelu". O nei mea o le a faamaonia ai upu gaogao e leai se mea na suia ai i luga o le eleele.
Ina ua teena faalauaitele e Netanyahu le manaoga o Obama e taofi le fausiaina o fale i le Faletupe i Sisifo, na siitia ai e Obama ia siteki, ma fai mai o le le mautonu o Isaraelu e lamatia ai le saogalemu o Amerika.
I le aso 15 o Oketopa, ina ua maeʻa le tele o fesoʻotaʻiga i tua i le va o malo e lua, na faʻailoa ai e Netanyahu ua ia faʻamutaina talanoaga faʻanofo ma Uosigitone. I le faia o lenei mea, na ia ofo atu e taofia le fausiaina o se nofoaga i se fonotaga mulimuli ane ma Clinton. O lea na manumalo ai ia te ia le failautusi o le setete o le viia tele mo se "le mafaatusalia" taga, ma se valaau mo le toe faaauauina pea o talanoaga filemu a Palesitina-Isaraelu.
Na matua ofo tagata Palesitina i lenei Amerika volte-foliga. "Ou te talitonu e talia e le US le faʻaauau pea o le faʻalauteleina o nofoaga," o le tala lea a le sooupu a le malo Palesitina Ghassan Khatib. "O feutanaiga e uiga i le faʻamutaina o le galuega ma le faʻalauteleina o le nofoia e uiga i le faʻamalosia o le galuega."
Ia Tesema, na malilie ai Netanyahu i le 10-masina moratorium i luga o fale nofoia, ae naʻo le maeʻa ona tuʻuina atu e lona malo le faʻatagaga mo le fausiaina o fale fou e 3,000 i le Faletupe i Sisifo o loʻo nofoia. O le pipii atu i lo latou tulaga muamua, na teena ai e le au Palesitina le toe faaolaolaina o talanoaga o le filemu seia oo ina i ai se tulaga malolo atoa i gaoioiga nofoia.
I le aso 9 o Mati, 2010, i le taimi lava na taunuu ai le Sui Peresetene Joe Biden i Ierusalema o se vaega o le taumafaiga a Uosigitone e amatalia le filemu, na faalauiloa ai e le pulega o Isaraelu le faamaoniga o le toe fausia - 1,600 fale fou i Ierusalema i Sasaʻe. O lenei gaioiga mataʻutia, o lona uiga e vaseina ai le tetee a Isaraelu ia Uosigitone, na tuua ai Biden - faapea foi ma Obama - i le ita.
Faatasi ai ma le faʻaaogaina e le Maota o Sui lana pili o le toe fuataʻiina o le soifua maloloina i le aso 24 o Mati, sa i ai Obama i luga o le lisi o le atunuʻu ina ua feiloai ma Netanyahu i Uosigitone i le aso na sosoo ai. Na lipotia mai na ia faataatiaina ni tuutuuga se tolu mo le faʻafefeina o le faʻalavelave: o se faʻaopoopoga o le faʻagata i le faʻalauteleina o nofoaga o tagata Iutaia i tua atu o Setema 2010; o le fa'ai'uga o le fa'aopoopoina o galuega fa'anofonofo a tagata Iutaia i Ierusalema i Sasa'e; ma le faaui i tua o le au a Isaraelu i tulaga na faia i luma o le Intifada Lona Lua ia Setema 2000. Ona ia tuua lea o Netanyahu i le White House e feutagai ma ana faufautua ma toe foi atu ia te ia pe a "i ai se mea fou." Ae ui i lea, e pei o le au Honduran generals O le tautalaga faigata a Obama na tumau lava: tautala.
O le faʻamoemoe o nei gaioiga uma o le faʻauluina lea o Palesitina e toe faʻaauau feutagaiga filemu ma Isaraelu, lea na latou motusia ina ua osofaʻia e lena atunuu le Gaza Strip ia Tesema 2008. Na sauni Netanyahu e talanoa pe afai e leai ni aiaiga na faia e Palesitina.
I le faaiuga, na ia maua le mea na ia manao ai. Na te lei feiloai i tulaga Palesitina po o tulaga o le pulega a Obama. I se faaupuga faigofie, o Obama na punou i le finagalo o Netanyahu. Sa talotalo e le si'usi'u le maile.
Na faitau e le au ofisa leaga o le Pulega Palesitina tusitusiga i luga o le puipui. I le maeʻa ai o ni masani faʻafefe ma faʻafefe, na latou malilie e auai i "talanoaga vavalalata" ma le malo o Netanyahu lea e faʻafeiloaʻi ai e le sui o Sasaʻe Tutotonu a Uosigitone, George Mitchell, i le va o itu e lua. Na amata ia Me 9th. I le isi fa masina, o le galuega faigata a Mitchell o le taumafai lea e faʻaititia le vaʻaia o eseesega i tulaga o le malo Palesitina - pe a iloa e itu uma e lua o le a matamuli Obama mai le faʻamalosia o Isaraelu i le mea e tiga ai.
Fenu ma Saina, Ona Lavea'i Fa'afuase'i
O faafitauli a Obama ma le Malo o Saina (PRC) na amata ia Novema 2009 ina ua le fiafia le malo o Saina i le tuuina atu ia te ia o faiga tautupu na ia faamoemoeina i lana uluai asiasiga i le atunuu.
Na atili mālūlū le va o Uosigitone-Beijing ina ua fa'amalamalamaina e le pulega a Obama le fa'atauina atu o le $6.4 piliona le tau o auupega fa'apitoa i Taiwan, e aofia ai ma fana fa'ato'aga, ma na feiloa'i ai Obama ma le Dalai Lama, le ta'ita'i faaleagaga o Tibet, i le White House. E manatu le PRC o Taiuani o se itumalo vavae ese ma Tibet o se vaega taua o le malo.
Na faamatalaina e le au ofisa sinia a Amerika ia gaioiga o se vaega o le taumafaiga tuufaatasi a Obama e "tuʻi i tua" i Saina lea, i lona manatu, ua sili atu lona mamafa. Faatasi ai ma nei gaioiga na oʻo atu ai le faʻalavelave faʻafuaseʻi i Beijing, i nofoaga tumaoti ma i nofoaga faitele, e toe faʻatatauina ana tupe, le yuan. Ua fa’ailoa fa’afia e le pulega se aiaiga fa’aletulafono e mana’omia ai e le Ofisa o Tupe le lipoti fa’alua i le tausaga i so’o se atunu’u o lo’o fa’amanino le fua o le fesuiaiga o tupe i le va o ana tupe ma le tala Amerika ina ia maua ai se manuia le talafeagai i fefa’ataua’iga faavaomalo. O le isi aso e tatau ai mo sea lipoti - o se faatomuaga i faasalaga talafeagai - o Aperila 15th na toe faia e le au ofisa Amerika. faʻaaliga.
I le ogatotonu o Aperila, na taloina ai e Obama se fono faavaomalo i le puipuiga faaniukilia i Uosigitone. Sa naunau o ia ina ia toatele faauluuluga o le malo e mafai ona auai. I le mea sili, na ia manaʻo i taʻitaʻi o malosiaga faaniukilia e fa ma le UN Security Council vetoes - Peretania, Farani, Rusia, ma Saina - o loʻo iai.
O le mea lena na maua ai e le Peresetene Saina o Hu Jintao se kata malosi e taʻalo ai i le taimi na tautau ai se faʻamataʻu a le White House e taʻu lona atunuu o se tagata faʻatau tupe na tautau i luga o lona ulu. Na ia musu e auai i le fonotaga faaniukilia a Uosigitone. Na emo Obama. Na ia tolopoina le aso faamasino a le Matagaluega o Tupe. I le taui, na sau Hu ma feiloai ma Obama i le White House.
O feeseeseaiga na i ai i le va o Beijing ma Uosigitone e leʻi faateʻia ai taʻitaʻi o Saina, o se faʻapotopotoga o tagata faʻamaoni. Na atagia mai o latou uiga i se faatonu i le nusipepa aloaia, le Saina i Aso Taitasi, e le'i leva ona mae'a le faapaiaga a Obama. "E le'i matamuli lava ta'ita'i o Amerika e talanoa e uiga i le naunautaiga o lo latou atunuu," o le tala lea. "Mo i latou, ua tuuina mai e le Atua le taunuuga e tusa lava po o a manatu o isi atunuu." O le tala a le faatonu na valoia e faapea "o le puipuiga a Obama i mea e fiafia i ai Amerika o le a mautinoa lava le feteenai ma isi atunuu." Ma o lea ua latou faia, faafia.
O ia mea moni na matua'i fa'afeagai ma lagona o lo'o taatele i le Maota Pa'epa'e lea na talitonu fa'alilolilo ai o ni nai tautalaga lelei i totonu o laumua mai fafo a le peresetene fou fa'apitoa, o le a toe fa'afo'isia ai le ta'uta'ua o Amerika na tu'uvalea e faiga fa'avae a George W. Bush. O le mea e foliga mai e leʻi matauina e le peresetene ma ana uo, o se suʻesuʻega taua a le Pew Research Center. Na faʻaalia ai, i le mulimulitaia o le faʻasalalauga faʻasalalau lautele a Obama, e ui o le ata o le Iunaite Setete na matua maualuga lava i Europa, Mekisiko, ma Pasila, o soʻo se faʻaleleia e laʻititi i Initia ma Saina, faʻatauvaʻa i Arapi Sasaʻe Tutotonu, ma e le o iai i Rusia, Pakistan. , ma Turkey.
O lo'o pipii i lana fa'amalo fa'amalo, sa le'i gauai atu le 'au a Obama i le atoaga o filifiliga o lo'o i ai i isi malosiaga mo le toe taui atu i lona malosi. Mo se faʻataʻitaʻiga, e leʻi vaʻaia e Beijing le faʻamataʻu o faʻasalaga e faasaga i kamupani tetele Amerika o loʻo tuʻuina atu auupega i Taiuani, e leʻi faʻamoemoeina foi le malosi o le tetee a le PRC i le toe iloiloina o le yuan.
O nisi na taʻua le amio a Beijing i le siʻitia o le lotonuu Saina ma le popolega o ona taʻitaʻi e faapea o le punou i lalo o le uunaiga a "tagata ese" o le a le lelei le taʻaloga i le fale. Ae o mafuaʻaga moni mo le tetee a Saina e sili atu ona faʻatatau i le tamaoaiga faigata nai lo lagona lauiloa. I le maeʻa ai o le Great Recession o le 2008-09, na faʻatusalia e le paʻu o le faletupe tele o Lehman Brothers tupe teufaafaigaluega, na matauina ai e taʻitaʻi o Saina suiga tectonic o loʻo tutupu i le paleni faʻavaomalo o le tamaoaiga - i le faʻaaluina o le "sole superpower."
A'o fa'akonekarate le tamaoaiga o Amerika ma Europa, na vave ona fa'aaogaina e Beijing faiga fa'avae e fa'atatau i le fa'ateleina o mana'oga i totonu o le atunu'u ma atina'e tetele. O lea na i'u ai i le fa'alautelega mata'ina: 9% le fa'atupulaia o le oloa fa'ale-lotoifale i le 2009 ma se fa'aaliga e 12% i le tausaga nei. O le mea lea na taʻitaʻia ai le au suʻesuʻe a Goldman Sachs e faʻalautele a latou faʻamatalaga o le tausaga o le a avea ai Saina ma tamaoaiga numera tasi i le lalolagi mai le 2050 i le 2027.
Mo le taimi muamua talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e le o le Iunaite Setete na toso ese le lalolagi atoa mai le leaga o le tuputupu ae, ae o Saina. O le US ua tulaʻi mai le faʻalavelave tau tupe o le malo sili ona nofo aitalafu i luga o le lalolagi, ma Saina o loʻo avea ma ana aitalafu taʻutaʻua ma le $2.4 trillion e leʻi tupu muamua i fafo.
O lo'o fa'atau nei e ana fa'alapotopotoga mauoa i tinoitupe kamupani ma punaoa faanatura i le lumana'i mai Ausetalia i Peru, Kanata i Afghanistan lea, i le tausaga talu ai, na ofoina atu ai e le Congjiang Copper Group, o se kamupani Saina, le $3.4 piliona - $1 piliona sili atu nai lo le tau maualuga a le Western metallurgy. kamupani - ia faʻamautinoa le aia tatau e maina kopa mai se tasi o tupe teu sili ona tamaoaiga i luga o le paneta.
Karzai le Fa'amata'u Avea Karzai le Taua
I le avea ai ma peresitene, e leʻi natia e Obama lona le fiafia i lana paaga Aferika, Hamid Karzai. Ina ia aloese mai faiga piʻopiʻo a lana malo tutotonu, na maua ai e le au ofisa sinia Amerika le manatu e feutagaʻi saʻo ma kovana o itumalo ma itumalo o Aferika. I le palota a le peresetene o Aukuso 2009, o lo latou fiafia mo Abdullah Abdullah, o se tauva ogaoga ia Karzai, na lauiloa lautele.
Ina ua faia e Karzai le tele o faiga palota ina ia mautinoa ai lona toe filifilia ma liliu le taliga i apoapoaiga a Uosigitone e faamama lana pulega, na filifili Obama e faaaoga se laau e aumai ai le pulega fou a Uosigitone i le laina. I se faʻailoga mataʻina, na ia faia ai se malaga i luga o le ea mo le 26 itula - mai Uosigitone i Kabul - i le faaiuga o le vaiaso talu ai ia Mati e tuʻuina atu se lauga e 26-minute ia Karzai e uiga i faiga piʻopiʻo ma pulega le lelei o lana malo. E itiiti lava ni filifiliga a le taitai o Aferika ae na o le faalogo ma le filemu maaa.
Ae ui i lea, ina ua faitau e Karzai se tala fou lea na fautuaina ai e se ofisa sinia Amerika e le o taʻua lona igoa e faapea, o lona uso laitiiti, o Ahmed Wali, o le faioloa eletise i le itu i saute o Kandahar, e tatau ona tuʻuina i luga o le lisi o loʻo i ai nei a le Pentagon o fualaau faasaina. e fasiotia pe pu'eina, na mou atu lona onosai.
Na tali atu se peresitene o Aferika ua ita tele i lona faapea mai o le US o loo matua faamalosia ma faalauteleina le taua i Afghanistan ina ia nofo ai i le itulagi ma pulea ai. Na ia faaopoopo mai, afai e faaauau pea le uunaiga a Uosigitone, e ono auai o ia i le Taliban. (O le mea moni, sa avea o ia ma se sailiga tupe taua mo Taliban ina ua uma ona latou pueina Kabul ia Setema 1996.)
Na tali atu Obama e pei ona ia faia i aso ua mavae. Ina ua feagai ma se luitau ogaoga, sa ia solomuli. Mai le avea o ia ma se tagata e faʻaaogaina laʻau, na ia faʻaogaina ai le ave o kāloti i le taimi o le asiasiga a Karzai i Uosigitone i le amataga o lenei masina (lea, ia Mati, na faʻamataʻu ai e le au pulega le tolopoina mo se taimi umi).
O le tulaga maualuga o le faatosina o Karzai - e tatau ona aofia ai i se lomiga faaonaponei o Alice in Wonderland - o se taumafataga o le afiafi na tuuina atu e le Sui Peresetene Joe Biden mo le mamalu o Aferika i lona fale. O le mea sili atonu na fa'anoanoa Karzai. Ia Fepuari, na faia ai e Biden se savaliga tele i fafo i le afa o le taumafataga i le maota o le peresitene o Aferika ina ua faafitia e Karzai o lana malo e piʻopiʻo pe afai, o ia na sese.
E ui lava i le pulega a Obama "togafitiga kapeta mumu" ma le "matagofie," na faamaoni lava Karzai i se fonotaga soofaatasi a le au tusitala ma Obama ina ua ia faamatalaina Iran o "lo tatou atunuu faalavelave, la tatou uo."
O lagona lava e tasi o le a le pine ae faʻaalia e se isi taʻitaʻi - i Pasila.
O Peresitene da Silva na Usu Lona isu ia Obama
Talu mai le avea ma peresitene o Pasila i le 2003, Luiz Inacio Lula da Silva, pe a tatau ai, e leʻi faʻatuai e luʻitauina faiga faʻavae a Amerika. Na ia feteʻenaʻi ma Uosigitone i fefaʻatauaʻiga a le lalolagi (le Doha round), faʻavevelaina o le lalolagi, ma le faʻaauauina o faʻasalaga a Amerika e faasaga ia Cuba.
Ia Tesema 2008, na ia taʻitaʻia ai se fonotaga a le 31 Latina Amerika ma le Atu Karipiane, lea e le aofia ai le Iunaite Setete, i le nofoaga tafafao maimoa a Pasila i Sauipe. O le masina na sosoo ai, nai lo le alu i le World Economic Forum i Davos, Suiselani, na auai da Silva i le Eighth World Social Forum i Belem i le gutu o le Vaitafe o Amazon.
Na ia faitioina le auala na fetuunai ai e Obama le faatemokalasi i Honduras, ma, e ui lava i le le fiafia ma le tetee o le pulega a Obama, na ia valaaulia le peresitene o Iran Mahmoud Ahmadinejad i Brasilia ia Novema 2009 mo talanoaga i le polokalame faaniukilia a Iran, o lana uluai taumafaiga i le tulaga maualuga o le tipiloma faavaomalo. . (O le vaiaso na muamua atu na ia taliaina ai ma le fiafia le peresitene o Isaraelu o Shimon Peres i le laumua o Pasila.) I le ono masina mulimuli ane, na ia toe asiasi atu ai i Tehran - ma faia ai le talafaasolopito, i le tele o le ita o Uosigitone.
O le galulue faʻatasi ma le Palemia Turki Recep Tayyip Erdogan, na toe faʻafouina e da Silva se maliega faaniukilia Oketopa 2009 ma faʻatautaia se fefaʻatauaʻiga e leʻi mafaufauina ma Ahmadinejad. Na malilie Iran e lafo le 1,200 kilokalama o lana uranium maualalo i Turkey; i le taui, Rusia ma Farani o le a tuuina atu 120 kilokalama o 20% uranium faatamaoaigaina mo se reactor suesuega faafomai i Tehran.
O le faateia ma le faateia i le manuia o Pasila ma Turkey i le feagai ai ma le le fiafia o Amerika, na toe foi ai le pulega a Obama i le tulaga o le Bush White House ma talosagaina le taofia e Iran o lana polokalame e faatamaoaigaina ai le suauu faaniukilia. Ona agai ai lea e unai se maliliega i isi faasalaga a UN e faasaga ia Iran, e peiseai e leai se mea na ausia e Pasila ma Turks.
O lenei mumusu e resitalaina le mea moni na sili ona leaga. O le vaaiga emo o le White House o loʻo iai nei e le amanaʻiaina faʻamatalaga iloga o le lalolagi. O loʻo faʻatupulaʻia le faʻatupuina o malosiaga o le vaeluagalemu i luga o le lalolagi. E lagona e o latou taʻitaʻi - e saʻo - e mafai ona latou le amanaʻia pe alo ese mai manaʻoga a le pulega a Obama. Ma, i le itu lelei, e mafai ona latou o mai faʻatasi i nisi o mataupu faʻavaomalo ma faia ni a latou lava fuafuaga faʻavaomalo ma se avanoa talafeagai e manuia ai.
I le taimi nei, mai Afghanistan i Honduras, Pasila i Saina, o taʻitaʻi o le lalolagi tetele ma laiti ua faateleina le lagona o le paʻu o le pulega a Obama e sili atu le leaga nai lo lona u, ma e ui o le US o loʻo tumau pea le malosi tele, e le o toe faʻamoemoeina. O le mou atu o le American Century ua tipiina ua le mafai nei ona toe suia.
Dilip Hiro o le tusitala o tusi e 32, o le tagata fou Ina ua mavae le Emepaea: Le Fanau mai o se Lalolagi Tele (Nation Books).
[O lenei tusiga na faʻaalia muamua ile Tomdispatch.com, o se weblog a le Nation Institute, lea e ofoina atu se tafega faifaipea o isi punaoa, tala fou, ma manatu mai Tom Engelhardt, faatonu umi taimi i lomiga, Co-faavae o le Poloketi a le Malo o Amerika, O le tusitala Le Iʻuga o le Manumalo Aganuu, E pei o se tala, O Aso Mulimuli o Lomiga. O lana tusi fou o le Le Ala Amerika o Taua: Fa'afefea ona Avea Taua a Bush ma Obama (Haymarket Tusi).]
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo