O tala mai Suetena e le mafai ona sili atu le leaga. E oo lava iina, o le nationalist-populist right o loʻo faʻateleina i le palota, ma e foliga mai e lava le malosi e faʻafeiloaʻi ai se faʻalavelave faʻaluaina i faiga faʻapolokiki.
O le a leiloa e le Social Democrats le tulaga pito i luga, lea na latou umia e le mafaatusalia talu mai le taimi na faʻalauiloaina ai le palota lautele i le 1918, ma talepe ai le pulega umi o se faiga palota faʻale-agavaʻa. Ae e oo lava i le pito sili ona tele o le liberal-conservative pati, le Moderaterna, o loʻo mau i le 15 pasene, ma e masalomia o le a mafai e le isi itu tutotonu-taumatau ona ulufale i le Palemene: o le Christian Democrats o loʻo palota i lalo o le palota o le 4 pasene.
I le itu agavale, na'o le Vänsterpartiet post-Communist e foliga mai e mafai ona maua se vaega tele o palota. O le tulaga o se tasi o vevesi, faatasi ai ma le itu taumatau Swedish Democrats (Sverigedemokraterna) ua sauni e maua le tulaga muamua ma le 25 pasene, lea o le a le mafai ai e le atunuu ona pulea e soo se tuufaatasiga e mafai ona mafaufauina i lenei taimi.
O nisi e fiafia e manatu o le talafaasolopito o Europa e faigofie: O tagata Nordic e filemu i le natura ma e masani ona faʻamalamalamaina ma alualu i luma, ae o tagata Metitirani o le faʻafeagai. Ae o le mea moni e faapea, seia oo i le 1920s, e tusa ma le 20 pasene o tagata matitiva o Suetena (e pei lava o Italia) na faamalosia e malaga atu, faatasi ai ma se tulaga malosi tele o vasega ma tulaga sili ona vevesi lautele ma galuega i Europa seia oo i le 1930s, ma le faigata. fete'ena'iga e le'i seasea tupu ai sauaga.
E na o le 1934 na suia ai mea uma, faatasi ai ma le maliliega i le va o le Social Democrats ma le Farmers' League, lea e oo mai i lena taimi sa matua le mautonu pe a le o le tali atu. O le fesili faʻale-agafesootai na tuʻufaʻatasia ai le au faifaatoʻaga ma tagata faigaluega i se maliega lea o le mataupu muamua, i lona fatu, o le isi, ma le isi itu. Na faatoilaloina le Pau Tele o le Tamaoaiga, ma o lea na amata ai le tala ia Suetena o le tagata-faatemokalasi pito i luma o le lalolagi, i le va o faiga faa-Komunisi, o lona sauaina (aemaise lava o le aufaigaluega) na ia teena, ma le faiga faavae, lea na ia vaaia ai le le tutusa o se le tonu. e le'i mafai ona fo'ia e faiga palota saoloto.
E tusa ai ma fua faʻapitoa, i le 1980s o faʻailoga tutusa na ausia i Suetena ona o lenei faiga na sili ona maualuga i tala faʻasolopito, e ui lava atonu e laʻititi lava nai lo sosaiete faʻalapotopotoga anamua. Ae ui i lea, i le 1990s e tele mea na suia, ae le o le lelei. Talu mai lena taimi, o le faateleina o le le tutusa ua fuaina i soo se mea ua sili ona maualuga i Suetena mai tamaoaiga uma. O le faʻatupulaia o le GDP i tausaga taʻitasi e matua lelei lava, faʻatasi ai ma se tupe faʻaalu ma se paleni fefaʻatauaʻiga mai fafo o loʻo faʻamaonia lelei, ae o le tulaga o loʻo i ai nei o loʻo faʻaalia e ui lava e taua tele fuainumera lelei, o le lelei o le tuputupu aʻe ma lona tufatufaina atu le tutusa, faʻapea foʻi ma le faʻamautuina. i le fa'aitiitia o tupe pa'u, e mata'utia fa'apolokiki, ae le na'o le agavale. O le Social Democrats, i le malo mo le tele o taimi talu mai le 1991, na ave le faamuamua i le faapaleniina o tala a le malo, ma e leʻi toe faʻafoʻi i tua faiga na faʻalauiloaina e le malo "bourgeois" o le 1991-1994 ma le 2006-2014.
O le pulega tutotonu-taumatau mulimuli, e pei o le tele o liberal-conservatives ma liberal-progressives, na manatu o le le saogalemu o galuega ma le faaitiitia o le manatu o le soifua manuia i le fuaina o faailoilo maketi (e tusa ai ma le mea ua taʻua o le New Public Management) sa fetaui ma le tatalaina. agai atu i le selau afe o tagata sulufai, e faaopoopo atu i le 20 pasene o le faitau aofaʻi o tagata e le o ni tagata Suetena. I se lauga taʻutaʻua, na faamatalaina ai e Fredrik Reinfeldt, le palemia mulimuli saʻoloto-saosaoa, se vaaiga o Suetena mai luga, ma le tele o avanoa mo le toatele o tagata fou faatoa taunuu mai, ma apoapoai atu i ona tagata e "tatala o outou loto." I le taimi lava e tasi, o tupe mama a le tagata lava ia na faʻamalosia i le ogaoga.
O se mea moni mataʻina: e tusa ai ma se suʻesuʻega a le faʻapotopotoga tele o fefaʻatauaʻiga LO (Högerpopulismen och jämlikheten - "Tau-matau populism ma tutusa"), o uiga le lelei e uiga i femalagaaiga e leʻi faʻateleina. O le mea ua tupu o le numera o tagata e talitonu o le mataupu o se mea e ave i ai le faamuamua ma ua latou naunau e talepe a latou faiga faaupufai ma palota. I lenei auala, o le tulai mai o le taimi nei o le le faapalepale (mai le uiga tuufau agai i le malosi o le Sverigedemokraterna, i luga o le initaneti lynch mob na tulai faasaga ia Durmaz, o le tagata lakapi Suetena o measina a Syriac na nofosala i se mea sese na tau ai le au a le atunuu samasama-lanumoana. i le soka Ipu a le Lalolagi) e mafai ona vaaia i se auala fou.
Nai lo le tuuaia o le "valea o tagata," e pei ona faia ma le faigofie i Italia (ae pei ona tatou vaai i ai, o loʻo i ai le faʻaitiitia e oʻo lava i Scandinavia aʻoaʻoina lelei), o Suetena e see atu i le mea saʻo e faʻaalia ai o iuni ma vaega e pei o Social Democrats. e mafai ona na'o latou tagata palota e "taofi ma mafaufau" pe a tumau a latou faiga faavae i luma ma totonugalemu. Na o le taimi lena o le a latou taofia ai le solomuli mai o latou lava faavae i finauga faapolokiki, ona faatoa toe ave lea o le avanoa ua tuuina atu nei i isi finauga ma manatu. I le isi itu, o le tu'ufa'atasiga fa'asao-fa'asao-taumata'u e mafai ona maua a latou fa'aitiitiga le talafeagai o lafoga ma fa'atamaoaigaina o le uelefea pe a fa'apea o lo'o fa'atumauina pea fa'avae fa'aagafesootai-temokalasi e maua ai le paleni.
A leai, afai e sili atu lenei mea, e oʻo lava i vasega ogatotonu o le a faʻaitiitia ma amata ona "faʻavaivaia o latou mafaufau." Ma e ono suia e Suetena le ala o lona talafaasolopito.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo