E pei o se pa'u fa'apipi'i e fa'a'ilafi ai mea e sili ona mata'utia, o le fa'aupuga fa'apolokiki i aso nei o lo'o ufitia ai se fa'alavelave mata'utia o le fa'atupula'ia o le le tutusa o lo'o natia i le va'aiga manino. Ma o lenei tulaga o le tele o le tamaoaiga ma le malosi o loʻo i ai vaega uma o Newtonian ma Darwinian.
E tusa ai ma le Newton's tulafono muamua o le lafo: o i latou o loʻo i le pule o le a tumau i le pule seʻi vagana ua faʻatinoina e se malosi mai fafo. O i latou e mauʻoa e na o le mauaina o le tamaoaiga pe afai e leai se mea e taofia ai i latou mai o latou ala o iai nei. Ae mo Darwin, i le lalolagi o le evolusione tau tupe, o i latou e iai le tamaoaiga po o le pule o le a latou faia le mea e sili ona latou fiafia i ai e puipuia ai lena tamaoaiga, e tusa lava pe leai se tasi e fiafia i ai.
I le tusi iloga a George Orwell i le 1945, Faatoaga Faatoaga, o puaa e maua le pule i se fouvalega faasaga i se faifaatoʻaga tagata, e iʻu lava ina latou faia se pule malosi i isi manu e faavae i le tasi. poloaiga: “E tutusa manu uma, ae o nisi manu e sili atu ona tutusa nai lo isi.” E tusa ai ma le malo o Amerika, o le tulaga tutusa faaonaponei o le a faapea: “E tutusa uma tagatanuu, ae o le au maumea e sili atu ona tutusa nai lo se isi lava tagata (ma fuafua e tumau i lena auala).”
E mautinoa lava, o le le tutusa o le pa tele lea o le tamaoaiga i le va o i latou e iai le pule ma i latou e leai.
A'o fa'atupula'ia manu o le fa'ato'aga a Orwell, e fa'apea fo'i i le taimi nei i totonu o se atunu'u o lo'o fa'apea pea le avanoa tutusa mo ona tagatanu'u, o se tasi lea. tolu Amerika ua i ai nei le tele o le tamaoaiga e pei o le afa pito i lalo o le sosaiete (160 miliona tagata), e mafai ona e fai mai o loʻo tatou ola i se sosaiete faʻateleina Orwellian. Pe atonu o se Twainian ua faateleina.
A uma mea uma, na tusia e Mark Twain ma Charles Dudley Warner se tala masani o le 1873 lea na tuʻuina ai se igoa e le mafaagaloina i lo latou taimi ma e mafai ona faia tutusa mo i tatou. The Gilded Age: A Tala o Aso Nei o loʻo faʻaalia ai le matapeʻapeʻa ma faiga faʻapolokiki a Amerika ina ua maeʻa le Taua Sivili. O lona ulutala na maua ai le agaga o le mea na faamaonia o se taimi umi na o mai ai le au mauoa e pulea Uosigitone ma isi vaega o Amerika. O se vaitaimi ua tumu i le au faomea, tagata faomea faapolofesa, ma le aufaipisinisi mauoa e le mafaamatalaina. (O i ai se mea e masani ai?) O le eseesega tele i le va o le taimi gilded o le seneturi talu ai ma le tasi lenei o na tagata faomea na fausia mea faitino e pei o nofoaafi. O le auvaa tutusa i aso nei o le mega-mauoa o loʻo fausia ni mea mataʻina e pei o tekinolosi ma faʻaeletoroni, ae o se tagata faʻatauvaʻa o se peresitene e filifili mo na o atinaʻe fou o loʻo vaʻaia, o se puipui tele e leai se mea.
I le vaitaimi o Twain, na tulaʻi mai le US mai le Taua a le Malo. Na tula'i mai le au fai avanoa mai le lefulefu o le loto nutimomoia o le atunuu. O taumatematega o fanua, faiga faatosina a le malo, ma fefaatauaʻiga le mautonu na vave ona liliu e fausia se sosaiete le tutusa o le faatulagaga muamua (a itiiti mai seia oo i le taimi nei). E leʻi umi talu ona faʻasalalau le latou tala, ae faʻaleagaina le atunuʻu i se faasologa o paʻu, sosoo ai ma se faʻalavelave tau tupe i le 1907. Le Aai o Niu Ioka mafua mai se faiga taufaasesē e ta'ita'ia e le au faipese.
Mai le taufaaiuiuga o le 1890s i luga, o le faletupe sili ona malosi i luga o le paneta, o JP Morgan, na valaauina i le tele o taimi e tatala ai se atunuu i luga o le tamaoaiga. I le 1907, na tuʻuina atu ai e le Failautusi o Tupe George Cortelyou ia te ia $ 25 miliona i tupe fa'asao i luga o le talosaga a Peresitene Theodore Roosevelt e fa'amautu le Wall Street ma fa'afilemu tagata fa'anoanoa o lo'o taumafai e aveese a latou tupe teu mai faletupe i le atunu'u. Ma o le mea lea na faia e Morgan - e ala i le fesoasoani i ana uo ma a latou kamupani, aʻo faʻaumatia tupe mai luga o ia lava. Ae mo faletupe sili ona faigata o loʻo taofiofia tupe teu a tagata masani? Ia, sa latou gaugau. (Paolo o le 2007-2008 faʻafefe ma faʻasaoina soʻo se tasi?)
O le aufaipisinisi taʻutaʻua na mauaina lena tupe mai le malo na faʻatupuina le Paʻu o le 1929. E le o se mea e ofo ai, o le tele o taumatematega ma faiga taufaasese na muamua ai. I na tausaga, o le tusitala o F. Scott Fitzgerald maua le agaga o le vaitaimi o grotesque le tutusa i Le Great Gatsby ina ua faapea mai se tasi o ona tagata: “Seʻi ou taʻu atu iā te oe e uiga i tagata mauʻoa. E ese i latou mai ia te oe ma a’u.” E faapena foʻi ona taʻua i aso nei pe a oo mai i le va o le leai o ni mea ma le tele o mea.
Tupe maua vs. Oa
Ina ia malamalama atoatoa i le natura o le le tutusa i lo tatou seneturi luasefulu ma le tasi, e taua le malamalama i le eseesega i le va o le tamaoaiga ma tupe maua ma pe o a ituaiga le tutusa e mafua mai i ia mea taitasi. I se faaupuga faigofie, o le tupe maua o le aofaʻi o tupe e te maua e tusa ai ma galuega totogi poʻo soʻo se tupe maua mai tupe teufaafaigaluega poʻo aseta (poʻo isi mea e te umiaina e mafai ona suia le tau). O le tamaoaiga ua na'o le fa'aputuga tele o na lava aseta ma so'o se fa'afouga po'o se fa'afetai ia i latou. O le tele o le tamaoaiga e te maua, o le faigofie foi lea o le maualuga o tupe maua faaletausaga.
Tatou talepe i lalo. Afai e te maua $31,000 i le tausaga, o le totogi o se tagata i le Iunaite Setete i aso nei, o lau tupe maua o le aofaʻi lena e toesea lafoga faʻatasi (e aofia ai feterale, setete, saogalemu lautele, ma Medicare). I le averesi, o lona uiga o le a tu'u oe ile tusa $26,000 a'o le'i oso mai isi tupe alu.
Afai o lau tamaoaiga e $1,000,000, peitaʻi, ma e te tuʻuina i totonu o se teugatupe teu totogi 2.25% tului, e mafai ona e mauaina pe tusa ma le $22,500 ma, pe a uma lafoga, e totoe pe a ma le $19,000, mo le leai o se mea e fai.
I le tuʻuina atu o nei mea uma i se vaaiga mamao, o le pito i luga o le 1% o tagata Amerika o loʻo ave nei i le fale, i le averesi, sili atu i le 40 taimi o tupe maua o le pito i lalo 90%. Ma afai e te ulu atu i le pito i luga 0.1%, o na fuainumera naʻo le matua leaga lava. E ave e lena auvaa toalaiti i le fale sili atu nai lo le 198 taimi o le tupe maua o le pito i lalo 90% pasene. Ua latou maua foi e pei o le tele o le tamaoaiga e 90% pito i lalo ole atunuu. “Oa,” e pei ona ta'ua masani ai e Atamu Samita toeitiiti atoa le lua ma le afa seneturi talu ai i le Le Tamaoaiga o Malo, “o le mana,” o se faaupuga e seasea, faanoanoa, e foliga mai ua tuai.
Se Tulaga Su'esu'ega: Oa, Le tutusa, ma le Federal Reserve
E manino lava, afai e te mautofi i le tamaoaiga i lenei atunuu, e vave lava ona e muamua atu i le taaloga. I Amerika, o le tasi vaetolu i le toeitiiti atoa le afa o tamaoaiga uma tofi nai lo le faia e le tagata lava ia. E tusa ai ma a Times Niu Ioka suʻesuʻega, mo se faʻataʻitaʻiga, Peresitene Donald Trump, mai le fanau mai, maua se faʻatatau $ 413 miliona (i tala o aso nei, o lona uiga) mai lona tama matua pele ma le isi $ 140 miliona (i tala o aso nei) i nonogatupe. E le o se auala leaga mo se "faipisinisi" e amata fausia ai le malo (o gaumativa) lea na avea ma faʻavae mo se tauvaga a le peresetene lea tafea i le faafoeina moni o le atunuu. Na faia e Trump, i se isi faaupuga, o le auala tuai - e ala i le tofi.
I lona naunautaiga malosi e folafola atu se faalavelave faafuasei a le atunuu i le tuaoi i saute, o lena milionea-liliu-piliona-liliu-peresitene ua saunia ae o se tasi o le tele o faataitaiga o se faamaumauga umi o le faaaoga sese o le pule. Ae paga lea, i totonu o lenei atunuu, e toaitiiti tagata latou te manatu o le le tutusa o faamaumauga (lea o loʻo tupu pea) o se isi ituaiga o le faʻaleagaina o le pule, o se isi ituaiga o puipui tele, i lenei tulaga e le o Amerika Tutotonu ae o le tele o tagatanuu o Amerika.
O le Federal Reserve, o le faletupe tutotonu a le atunuu o loʻo faʻatonuina le tau o tupe ma lagolagoina Wall Street i le taimi o faʻafitauli tau tupe o le 2007-2008 (ma talu mai lena taimi), ua faʻamaonia mulimuli ane o ia tulaga ogaoga o le le tutusa o tala leaga mo le toega o le atunuu. E pei ona saunoa le Taitaifono Fed Jerome Powell i se fale faafiafia o le taulaga i Uosigitone i le amataga o Fepuari, “Matou te mananaʻo ia faʻasoa lautele le manuia. Matou te manaʻomia ni faiga faʻavae e faʻataunuʻu ai lena mea." O le mea e faanoanoa ai, o le Fed na tele sona sao i faateleina o le tulaga le tutusa o lea ua maua i totonu o mea tau tupe ma, i le faʻaopoopoga, faiga faʻapolokiki. I se taimi lata mai nei pepa suesuega, na faia e le Fed, a itiiti mai, faʻamamafaina taunuuga o le le tutusa i le tamaoaiga, e faʻaalia ai "o le le tutusa o tupe maua e mafai ona maua ai le maualalo o le manaʻoga, faʻalavelave faʻalavelave, faʻateleina le faʻatupulaia o aitalafu, ma le faʻaletonu tau tupe."
Ae ui i lea, ona o le faaletonu o le tamaoaiga o le lalolagi, na ave e le Fed ia lava e faaitiitia le tau o tupe mo faletupe tetele e ala i le tipiina o tului i le zero (ae leʻi oʻo i le 2.5%) ma faʻatau le $ 4.5 miliona i le Treasury ma mokesi. e tuu i lalo atili. O nei mea uma ina ia mafai ai e faletupe ona faʻameaalofa atu tupe i le auala sili ma faʻaosofia le tamaoaiga. E pei o le Senator Bernie Sanders taua e ui i lea, "O le Federal Reserve na tuuina atu le sili atu i le $16 trillion i le aofaiga atoa o fesoasoani tau tupe i nisi o faalapotopotoga tau tupe sili ona tele ma faalapotopotoga i totonu o le Iunaite Setete ma le lalolagi atoa ... o se tulaga manino o agafesootai mo tagata mauoa ma le gaoa, o oe-on- o lou lava manatu mo isi tagata uma.”
O le tamaoaiga o loʻo soli le vai talu mai lena taimi (aemaise lava pe a faʻatusatusa i maketi o oloa). E le'i sili atu le si'itia o oloa i totonu o le tausaga 3% i so'o se tausaga talu mai le fa'alavelave tau tupe, e pei lava o le maualuga o le maketi o oloa faatoluina, fa'atuputeleina fa'ateleina le va le tutusa o le atunu'u. E leai se mea o nei mea e tatau ona faateia ai, talu ai o le tele o tupe faʻaalu na alu saʻo i faletupe tetele, mauoa teufaafaigaluega, ma taumatematega. Ona latou faʻaaogaina lea e teu ai tupe i maketi faʻatauga ma faʻatauga, ae le o mea e taua i tagata Amerika uma i fafo atu o lena pa tele o le tamaoaiga.
O le fesili: Aisea e felagolagomai ai le le tutusa ma le faaletonu o le tamaoaiga? I le avea ai ma se amataga, oi latou e mafai ona teu faʻafaigaluega i se maketi faʻatau oloa faʻamalosia e faiga faʻavae a le Fed na o le faʻateleina o latou tamaoaiga. I se faʻatusatusaga, o i latou o loʻo faʻalagolago i le tamaoaiga e tausia ai i latou e ala i totogi ma isi tupe maua na faʻafefe. O le tele o tagata e le o, ioe, teu faʻafaigaluega i le maketi faʻatau, pe moni i soʻo se mea. E le mafai ona latou i ai. E taua le manatua toeitiiti 80% o le faitau aofa'i o lo'o ola totogi i siaki.
O le taunuuga mulimuli: a aute fa'atupu fa'alavelave fa'atupe fa'atuputeleina i le le tutusa o le tamaoaiga - i luga o le le tutusa o tupe maua na i le lalolagi atoa ae maise le moni i le Iunaite Setete. O le auvaa i le pito i luga 1% e le faʻalagolago i totogi e faʻateleina ai lo latou tamaoaiga na manuia tele. O i latou, a uma, ua latou pule nei sili atu ma le afa o tamaoaiga uma a le atunu'u o lo'o teu fa'afaigaluega i fa'asoa ma fa'aputugatupe soofaatasi, o lea la o le fa'atuputeleina o maketi fa'atau oloa e fesoasoani ia i latou. O le mafuaaga foi lea o le Federal Reserve fesoasoani faiga fa'avae i Wall Street faletupe ua na'o le fa'aopoopoina o le tamaoaiga tele o na tagata to'aitiiti.
O Fa'afitauli o le Le tutusa
O le lisi o mea le lelei e mafua mai i ia le tutusa e matua umi lava. I le amataga, na o le pau lava le mea o loʻo maua e le toʻatele o tagata Amerika se vaega sili atu nai lo le pito i luga 1% o se mauga o aitalafu.
O le pito i lalo o le 90% o i latou e laki e ona le tusa ma le tolu-kuata o aitalafu a le aiga. Mokesi, nonogatupe ta'avale, nonogatupe a tamaiti aoga, ma aitalafu aitalafu-aitalafu e fa'aopoopoina ile a maualuga-maualuga $13.5 trillion.
Ma e na o le amata i lalo o se malifa maseesee. E pei o Inequality.org lipoti, tamaoaiga ma le le tutusa o tupe maua e aʻafia ai "mea uma mai le faʻamoemoe o le olaga i le oti o pepe ma le tino puta." O le maualuga o le le tutusa o le tamaoaiga ma le le lelei o le soifua maloloina, mo se faʻataʻitaʻiga, alu lima ma lima, poʻo se isi auala, o le le tutusa e faʻafefe ai le soifua maloloina lautele o le atunuʻu. E tusa ai ma suʻesuʻega faʻale-aʻoaʻoga, o le le tutusa o tupe maua, i lona uiga moni, e mamaʻi ai tagata Amerika. E pei o se tasi suʻesuʻega tuʻu i ai, “O faʻamaʻi faʻamaʻi ma le faʻaleagaina o mea tau tamaoaiga [fesoasoani] e taʻitaʻia atu ai i faʻamaʻi poʻo le mativa poʻo le le paleni o tino poʻo mafaufau."
Ona iai lea o le Social Security, na faavaeina i le 1935 e fai ma fa'aopoopoga a le feterale mo i latou o lo'o mana'omia o lo'o totogi fo'i i totonu o le faiga e ala i le lafoga o latou totogi. I aso nei, o tagata faigaluega uma latou te saofagā i le 6.2% o latou tupe maua faaletausaga ma e totogi e tagata e ana galuega le isi 6.2% (e oʻo atu i $132,900) i totonu o le polokalama saogalemu. O i latou e sili atu nai lo lena, aemaise miliona miliona ma piliona, e le tatau ona totogi se sene sili atu i luga o se tulaga faʻatusatusa. I le faatinoga, o lona uiga e uiga i 94% o tagata faigaluega Amerika ma o latou falefaigaluega na totogi atoa le 12.4% o a latou tupe maua faaletausaga agai i le Saogalemu, ae o le isi 6% na totogia se vaega sili ona laititi o latou tupe maua.
E tusa ai ma lana lava tagi e uiga i lana tupe maua i le 2016, mo se faʻataʻitaʻiga, o Peresitene Trump "na saofagā naʻo le 0.002 pasene o ana tupe maua i le Social Security i le 2016." O lona uiga e toeitiiti lava alu 22,000 tagata faigaluega fa'aopoopo o lo'o maua le totogi a le US e totogi ai mea e le tau totogia. Ma o le tele o le le tutusa o tupe maua i totonu o lenei atunuu, o le tele foi lea o tupe e maua e i latou e maualalo e tatau ona tuʻuina i totonu o le Social Security system i luga o se faʻavae tutusa. I tausaga talu ai nei, o se mea ofoofogia $ 1.4 trillion semanu e mafai ona alu i lena faiga, pe ana leai se fa'aputuga totogi fa'apitoa e fiafia i tagata mau'oa.
Le tutusa: Ose Fa'afitauli ma Aafiaga Fa'alelalolagi
E lelei tele Amerika i le sailia o milionea. O loʻo i ai le maualuga maualuga o latou, i le lalolagi atoa, i le 41%. (O le isi 24% o lena kalapu milionea e mafai ona maua i Europa.) Ma o le 1% pito i luga o tagatanuu o Amerika e maua le 40 taimi i le averesi o le atunuu ma e tusa ma le 38.6% o le tamaoaiga atoa o le atunuu. O le fuainumera aupito maualuga i so'o se isi atunu'u atina'e e "na'o" 28%.
Ae ui i lea, e ui o le US e mitamita i tulaga mataʻutia o le le tutusa, ae o se tulaga faʻavaomalo. Mafaufau i le mea lenei: o le lalolagi mauoa 1% umia le 45% o le tamaoaiga atoa i luga o lenei paneta. I ata vaaia, 64% o le faitau aofaʻi (ma le averesi o le $10,000 i le tamaoaiga i lo latou igoa) e itiiti ifo i le 2%. Ma ina ia faʻalauteleina atili le ata le tutusa, o le 10% sili ona tamaoaiga i le lalolagi, oi latou e iai le $100,000 i aseta, e umia le 84% o le aofaʻi o tamaoaiga o le lalolagi.
O le kalapu a le piliona piliona o loʻo i ai moni lava. E tusa ai ma le Oxfam, o le sili ona mauoa 42 piliona piliona maua se tamaoaiga tu'ufa'atasi e tutusa ma le 50% sili ona matitiva o tagata soifua. Ae ia e mautinoa, i lenei seneturi uamea e iai le le tutusa e oo lava i le au piliona. Aemaise, o le toʻa 10 e sili ona mauʻoa o i latou ua latou mauaina $ 745 piliona i le tamaoaiga atoa o le lalolagi. O le isi 10 i lalo o le lisi o loʻo i ai naʻo $ 451.5 piliona, ma aisea e te popole ai e faitau le isi 10 pe a e mauaina le ata?
Oxfam talu ai nei foi lipotia e faapea “ua toetoe lava faaluaina le numera o piliona, faatasi ai ma se piliona piliona fou na faia i aso uma e lua i le va o le 2017 ma le 2018. Ua sili atu nei a latou tamaoaiga nai lo se isi lava taimi muamua ae toetoe lava o le afa o tagata ua tau le sao mai le mativa tele, ola i lalo ifo o le $ 5.50 i le aso. ”
E Faapefea Ona I'u?
I se aotelega, o le mauoa ua na o le mauoa ma o loʻo tupu i se tulaga faʻasolopito. Ae sili atu le leaga, i le sefulu tausaga talu ai, sa i ai se faʻaopoopoga faʻaopoopo mo le au mauoa moni. E mafai ona latou faʻaputuina aseta na faʻaititia le tau ona o faʻafitauli tau tupe, ae o le toʻatele o a latou tupulaga i le isi itu o lena pa tele o le tamaoaiga na faʻaititia le tamaoaiga ona o le paʻu o le 2007-2008 ma e leʻi faia lava. toe malosi atoatoa.
O le mea ua tatou vaʻaia talu mai lena taimi, o le faʻafefea o tupe o loʻo tafe pea i luga i faletupe ma le tele o taumatematega, ae o le tamaoaiga o latou e le o iai i le pito i luga o mea tau tupe o loʻo tumau pea le le mautonu pe sili atu ona leaga. O le taunuuga, o le mea moni, o le tele o le le tutusa o se ituaiga, i le tele o le seneturi talu ai, atonu na foliga mai e le mafai ona mafaufauina.
Mulimuli ane, o le a tatou feagai uma ma le ao uliuli lea e lafo i luga o le tamaoaiga atoa. O tagata moni i le lalolagi moni, oi latou e le o i luga, ua oʻo i le sefulu tausaga o le sili atu le le mautonu, ae o le le tutusa o le va o lenei tausaga i tua atu o le faʻailoga e mautinoa lava e faʻapipiʻiina ai se lalolagi gaogao moni i luma. I se isi faaupuga, e le mafai ona maeʻa lelei lenei mea.
Nomi Prins, a sa avea muamua ma pule o Wall Street, o se TomDispatch masani. O lana tusi fou Taupulepulega: Fa'afefea ona fa'aleaga e le au Faletupe Tutotonu le lalolagi (Nation Books). O ia foi o le tusitala o O Faletupe uma a Peresetene: O So'otaga Natia e fa'aosoina Malosiaga Amerika ma isi tusi e lima. Fa'afetai fa'apitoa ile tagata su'esu'e Craig Wilson mo lana galuega mata'ina i lenei vaega.
O lenei tusiga na muamua faʻaalia i luga o TomDispatch.com, o se upega tafaʻilagi a le Nation Institute, lea e ofoina atu se tafega faifaipea o isi punaoa, tala fou, ma manatu mai Tom Engelhardt, faʻatonu taimi umi i le lolomiina, faʻavae-faʻavae o le American Empire Project, tusitala o Le I'uga o Aganu'u Manumalo, e pei o se tala, The Last Days of Publishing. O lana tusi fou o le A Nation Unmade By War (Haymarket Books).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo