Ole atugaluga ole soifua maloloina lautele i aso nei i le lalolagi faʻa-kapitalisme ua televave le faʻatupulaia o le tino puta. Afai e faʻaauau pea ona faʻalauteleina laina sulugatiti, o le faʻamoemoe o le ola o augatupulaga o loʻo i ai nei e ono pa'ū moni i lalo, o se mea e leʻi vaaia i le silia ma le seneturi o le alualu i luma i le faʻalauiloaina o le soifua maloloina lautele.
O mafua'aga autu o le fa'atuputeleina o le tino puta ua fa'agasolo talu ai nei. Ae ui i lea, o le tele o taimi, o tala fou ma tusi i luga o le autu ua taulaʻi naʻo le taumafaina o meaʻai. O nisi o lipoti sili atu ua faʻaalia ai le faʻasalalau faifaipea o pisinisi faʻatau meaai, aemaise lava le faʻamalosia o vaega tetele. Ae ui i lea, e seasea, o fuafuaga i le taulaga, o se malo e fesoʻotaʻi vavalalata ma le faʻalauteleina o tupe faavae, na faʻaalia tele.
Ole malosi ole savali po'o le tietie uila ose mea taua tele lea ile soifua maloloina ole tagata. O se suʻesuʻega na tuʻuina atu ia Setema na faʻaalia ai i totonu o le 25 pito sili ona taʻutaʻua o Amerika sa i ai tagata i le averesi ono pauna le mamafa nai lo le 25 pito sili ona laʻititi. (1) E le o se mea e ofo ai, talu ai o le laufanua i le taulaga e toetoe lava a faʻaogaina atoa i le taavale. E leai ni auala savali pe motusia, e le o iai ni auala savali pe leaga foi le faailoga, ma o le saoasaoa ma le tele o taʻavale taʻavale e lofituina, lea e fai ai le savali ma le tietie uila a le o le aoga pe matautia. (Ae ui i lea, e feteenai ma mea o loʻo lipotia mai e le aufaasālalau, o le umi o le taimi e faʻaalu i totonu o se taavale e sili atu le lamatia o le taulaga nai lo le nonofo i totonu o le taulaga. na fasiotia e se tagata ese fasioti tagata po o se faalavelave tau taavale nai lo o latou tuaoi.).
O tagata la e ono savavali e ave taavale e tusa lava pe mamao, ma tamaiti e faigofie ona savavali i le aoga e ave taavale. I le 20 tausaga ua tuanaʻi ua paʻu i le 42% le aofaʻi o malaga savali i Amerika. (2) I le taimi nei, e itiiti ifo i le 10 pasene o tamaiti e savavali pe uila i le aʻoga e le aunoa, mai le 66% i le 30 tausaga talu ai. (3)
O le auala na tupu ai le laufanua i le taulaga e pei ona tatou iloa, o loo faamatalaina i se vaega, e Colleen Fuller i le Caring for Profit; “Amata i le 1920s, na faufau ai e le peresitene o le General Motors Alfred Sloan ma pule sili o kamupani se fuafuaga e fausia ai se maketi faatau mo taavale i le Iunaite Setete. I lena taimi, e iva mai le 10 tagata na faʻalagolago i fesoʻotaʻiga taʻavale na felafolafoaʻi aai i le salafa o le atunuʻu. Na fa'atau muamua e le GM ona fa'ate'aina lea o kamupani ta'avale a le atunu'u, sae'e a'e ala ma fa'atutu afi afi e aofia ai ta'avale. I totonu o le tolusefulu tausaga pupuu na manuia ai le GM i le faʻaumatiaina o le tele o auala e alu ai le tele o piliona o tala e toe faʻatūina ai - sili atu tupe nai lo malo faʻapitonuʻu e mafai ona maua.
“Ua suia ia taavale toso i pasi suauu tiso a le GM, ua motusia le auaunaga, ua faateleina le leaga o le ea, ma ua amata ona faatau e tagata taavale. National Car Lines (NCL), o se kamupani e pulea ma faʻatupeina e le GM, e leʻi umi ae faʻatautaia femalagaiga lautele i taulaga e 80. O se faʻasalalauga faʻasalalauga-e aofia ai le faʻaupuga "O le a le mea e lelei mo General Motors e lelei mo Amerika" na faʻapipiʻiina, o loʻo faʻaalia ai taavale tumaoti o se mea faʻaonaponei, faʻasaoina taimi i le manatu e le lelei, telegese, felauaiga lautele puipuia e tua. -le-taimi pulega a le malo ma tagatanuu.â€
Ina ua uma ona fai mea uma ma faia, na faamaonia le nofosala o GM i faiga tetee i le faatuatuaina mo a latou gaioiga i le faaleagaina o felauaiga lautele ma faasalaina i ni nai afe tala. Ae ui i lea, na faʻaauau pea ona tuleia e le GM le toe faʻatulagaina o laufanua felauaiga. Fai mai Fuller toe fai mai: "I le 1950s na faʻalauiloa ai e le lobby malosi a Amerika se faʻasalalauga faʻamalosi mo tupe a le malo e faʻamaonia ai le fausiaina o se faiga auala Interstate. O Charles Wilson, le Peresetene o le GM i lena taimi, na tofia e avea ma failautusi o le puipuiga i le 1953, ma na ia finau e faapea o le auala tele a le atunuu o se mataupu tau le saogalemu o le atunuu. O le pule o le alatele feterale o Francis DuPont, o se sui o le aiga e to'atele e umia sea a le GM, na tu'uina atu i ai le moli lanumeamata ma le $50 piliona e amata ai le fausiaina o le auala tele. I le isi itu o le Iunaite Setete, sa tau ai fuafuaga a tagata e fausia ni auala tele i o latou taulaga ma taulaga, ae o le taliga o Uosigitone sa na o le vaega o pisinisi.
O faʻamanuiaga i le vaega faʻapisinisi e ofoofogia. Fai mai Allan Engler, i le Economic Democracy: The alternative to Capitalism, “o le taavale tumaoti o le tasi lea o puna sili ona taua o tupe mama mo le lata i le 100 tausaga. O lo'o fa'atumauina ai le gaosiga o ta'avale, fa'apea fo'i ma uamea, palasitika, pa'u, tioata, ma mea fa'apipi'i, fa'asalalauga, inisiua, kamupani fa'aaitalafu, ma o le mea moni o le suau'u mai le su'esu'ega, fa'amamaina, tufatufaina atu, ma fale tautua.â€
Ae ui i lea, e ui i lea, na fesili Engler "o le fausiaina o auala saoloto e vavae ese ai le pitonuu mai le pitonuu, o le fola o le faitau miliona o maila faatafafa o fanua, ma le sasaina o le paneta mo suauʻu faʻaagaaga ... na aoga? Pe a oʻo i itula e tatau ona galue ai se fafine poʻo se tamaloa e tele tupe maua e faʻatau ai se taavale tumaoti, e totogi ai le suauʻu, inisiua, ma toe faʻaleleia e faʻaopoopoina i le taimi e faʻaalu i le faʻaogaina o taavale, faʻafefe, faʻamamā ma suʻe vaega o le taavale, o le mamao latou te faimalaga ai i lenei taimi uma e sili atu i le fa maila i le itula, o le saoasaoa o se savaliga maloloina.' O le manaʻoga a le Kapitalisi mo le faʻalauteleina faifaipea e manaʻomia ai le fausiaina o ni auala faʻapitoa, ina ia avea lea ma nofoaga e faʻaleleia ai. le soifua maloloina o tagata e le taua.
O le pisinisi taʻavale (faʻamatalaina lautele) e le na o le pau lea o le faʻalavelave, o isi pisinisi na auai i le toe faʻatulagaina o taulaga i se auala e faʻamalosia ai le gaʻo. E lauiloa le au atiaʻe fanua i le faʻatauina o fanua faʻatoʻaga taugofie i tua o taulaga ma faʻamalosia le au faipule mo le toe faʻaleleia o fanua ma le faʻalauteleina o mea lautele i nei fanua. E matua tele atu tupe e maua mai le fa'atauina atu o fale po'o avanoa fa'apisinisi nai lo le seleseleina o fualaau faisua. E fa'apena fo'i i aso nei i le tele o taulaga e le'o iai se sao itiiti a Wal-Mart i le fa'aleagaina o le totonugalemu o le taulaga, o se tasi o nofoaga e masani ona savavali ai tagata.
Pe fa'ailoa e se tasi le fa'ama'i lapo'a pe leai i fuafuaga i le taulaga, matamata TV, mativa, suiga i fale faigaluega po'o faiga taumafa e tasi lava le mea e le mafai ona finauina; o le vave fa'atupula'ia o le tino puta o le fua lea a fa'aagafesootai e fa'atatau i lo le suiga fa'afuase'i i galuega fa'ale-tagata. Ae o malo tetele, aemaise lava i Amerika i Matu, latou te togafitia le faʻamaʻi o meaʻai o se galuega a le tagata lava ia poʻo le le atoatoa o meaola.
E mautinoa ua faʻasoa e malo ni nai miliona i le faʻalauiloaina o fualaau faisua ma faʻamalositino (Peanuts pe a faʻatusatusa i tupe na sasaa atu i faʻasalalauga mo meaʻai leaga ma taavale. GM, Ford ma DaimlerChrysler, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo faʻaalu uma 5 i luga o le maketi faʻasalalauga a Amerika.). E faʻapea foʻi, o nisi o faipule ua faʻapipiʻi atili ma lagolagoina le faʻateleina o tupe mo femalagaiga lautele. (E ui ina itiiti tupe nai lo auala, ma a o tatou i ai i le mataupu, aisea e saʻo ai, o auala e saoloto e feoai ai ae e tatau ona tatou totogi e tietie i le metro?) Ae atonu o le faʻailoga sili o le malo le leai o se malosi faʻapolokiki e faʻafefe ai agafesootai (faʻaupufai, sociological and history) determinants of obesity (ma isi mataupu tau le soifua maloloina) o le tele o le faʻatupeina o eseesega i le va o suʻesuʻega i mea faʻale-aganuʻu poʻo genetic determinants o le soifua maloloina ma agafesootai determinants.
I le ono tausaga talu ai, ua faaluaina e le malo o Amerika le faatupeina i le National Institute of Health i le tusa ma le $25 piliona. (4) Ae o le faʻatupeina o le National Endowment of Humanities (NEH), e tusa ai ma Robert Frodeman i Mataupu i Saienisi ma Tekinolosi, "i se tulaga moni na tipiina i le toetoe o le afa talu mai le 1994." "I le 2003, e itiiti ifo i le 1. % o le $100 piliona tupe teu faafaigaluega a tagata lautele i le poto o loʻo tuʻuina atu i matata e fausia ai le humanities.' Na faʻamatala atili e Frodeman e faapea, "Afai o le tala o le tupe a le feterale o se ata saʻo o le faʻamuamua ona vaʻaia lea e le au fai tulafono le humanities o loʻo i ai e sili atu le sao i le fa'afetaia'ia o lu'itau o lo'o feagai ma lo tatou atunu'u.†(5) (O se tulaga fa'apena o lo'o fa'aalia i Kanata ma atonu i le lalolagi fa'akalametele e fa'atatau i le tulaga o lo'o fa'avae ai le vaega o foma'i i luga o tupe mama. Mo se fa'ata'ita'iga, talu ai nei. na tuu e le malo o Kanata le 75 miliona tala i le genome Kanata, o le aofaiga tutusa lea ma le paketi faaletausaga a le fono suʻesuʻe faasaienisi lautele, e ui lava i le mautinoa o le genome project o le a aoga tele. (6))
O su'esu'ega fa'alesoifua maloloina e fa'atatau i meaola e maua toetoe lava o fa'atupega su'esu'ega fa'alesoifua maloloina a le malo e ui lava tatou te iloa o fa'ai'uga fa'aagafesootai e totonugalemu i se fa'ama'i oona e ono suia ai le fa'amoemoe o le ola. Matou te iloa fo'i fa'amoemoega fa'aagafesootai – mai le vai mama i si'osi'omaga fa'alavelave i mea filogia i le le tutusa - e fa'amautu ai le tele o isi atugaluga fa'alesoifua maloloina. E eseese fua fa'atatau ile aoga ole fa'alauiloa ole soifua maloloina lautele fa'atusatusa ile togafiti fa'afoma'i. Peita'i, ua ioe le 'au atamamai o le soifua maloloina e fa'apea o le tele o le fa'amoemoe o le ola e fa'atupula'ia i le seneturi ua tuana'i e mafua mai i le fa'aleleia atili o le soifua maloloina lautele ae le o vaila'au fa'amalolo. Ae ui i lea, o tupe a le malo o loʻo tuʻuina i suʻesuʻega faʻale-aganuʻu e faʻaaogaina e atiaʻe ai togafitiga - vailaʻau, mea faʻalavelave e pei o le suia o fatu ma isi tekinolosi faʻapitoa - e tusa lava po o le a le aoga umi. (Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagatanuu o Amerika o le tele o tagata faʻatau fualaau faʻamalolo i le lalolagi ae o lo latou faʻamoemoe o le ola e tutusa ma Costa Rica's, o se atunuu e le faʻaalu se tasi vaesefulu i vailaau. o lona aoga, o lona itu i lalo tonu e maua ai le le lava o le gauai, o le 44 000 i le 120 000 maliu na mafua mai i mea sese faafomaʻi i tausaga taʻitasi i le US, ma faʻalavelave faʻafomaʻi atonu o le fasioti tagata lona tolu o le atunuu. (7))
Mafaufau i le tele o faatosinaga a le mo-tupe (e masani ona taulaʻi i togafitiga) falemaʻi, aemaise lava i le US, e le o se mea e ofo ai lenei faʻatupeina o suʻesuʻega. E tusa ai ma le Acumen Journal, "Talu mai le tuai o le 1999, o tupe faʻaalu mo le tausiga o le soifua maloloina o loʻo faʻaalu pea i luga o soʻo se isi pisinisi. I le 2002, o le aofaʻi o tupe faʻaalu e $ 264 miliona ... o le soifua maloloina lautele o loʻo faʻatatauina mo le 15% o le $ 1.8 piliona i tupe faʻaalu mo le 2002.†(8) O le faʻalavelave faʻapitoa faʻafomaʻi olaola e sili atu nai lo faiga faʻapolokiki. foai. O le taimi nei e tusa ma le 15% o le tamaoaiga o Amerika, lea e faʻamoemoe e siitia i le 17% i le 2008 ma afai o se faʻamatalaga lata mai i le tusi talaaga Health Affairs e talitonuina o tupe faʻaalu mo le soifua maloloina e mafai ona oʻo atu i le 38% o le US GDP i le 2075. ( 9)
Na fa'atupeina e le malo le fa'atupula'ia o le vaega o ta'avale i le senituri lona 20 e aunoa ma se popolega mo ona a'afiaga i le soifua maloloina o tagata (ae le'i ta'ua ai tau o le si'osi'omaga po'o isi tau). I aso nei, e foliga mai o loʻo faʻatupe e malo le faʻalauteleina o pisinisi a le soifua maloloina, o se mea e ofo ai, ma le popole tele mo le soifua maloloina o tagata. Ou te masalo o le a lava le soifua maloloina o tagata e le taua tele.
yves engler ose tusitala fa'agaioiga fa'avae montreal. e mafai ona maua o ia i [imeli puipuia]
1.NY Times. 2. Acumen vol.72 nu.3 72. Health Affairs, Iulai 4
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo