Ua leva ona tau Italia. E leai se tasi na te iloaina, pe ana le seanoa ni nai nofoaafi o loo aveina atu meafaigaluega a le militeri a Amerika mai le nofoaga faamiliteli o Ederle (Italia i matu-sasaʻe) i Camp Darby (Tuscany); ma ana leai, ioe, mo le faʻaputuga o nai selau o tagata faʻapolofesa Italia o loʻo tulituliloa i nai aso ua tuanaʻi na nofoaafi i luga o la latou auala, e taofi pe tuai ai la latou faigamalaga, i se taumafaiga e faʻamalosia " o se faʻasalaga e faasaga i auupega a Amerika o le a fasiotia ai tagata lautele i Iraq".
O tetee i lenei vaiaso, i le maeʻa ai o faʻataʻitaʻiga manuia o Fepuari 15, o loʻo saofagā i le faʻamalosia o le Italia e tetee i taua, ona o le i ai i luga o le teritori o Italia o nei "taʻavale o le oti" ua toe faʻafouina ai le felafolafoaiga i luga o le matafaioi a Italia. i le lagolagoina o se osofaiga i Iraq.
Ona o lona tulaga fa'afanua, talu mai le fa'ai'uga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ua avea Italia ma nofoaga taua mo le fa'atuina o nofoaga fa'afitafita a le US ma NATO, i le amataga e aofia ai fa'amata'u na faia e le Soviet Union. O loʻo i ai nei 2 faʻavae tetele a Amerika ma 6 autu autu o NATO o loʻo i totonu o le atunuʻu, faʻatasi ai ma le tele o faʻapipiʻiina o le militeri, faʻafaigaluegaina le 4 afe militeri ma le 13 afe tagata faigaluega lautele.
Camp Darby, latalata i Pisa, Tuscany, ua manatu lautele o le US arsenal pito sili ona tele i fafo, o loʻo tuʻuaʻia faʻafeiloaʻi 20 afe tone o fana fana, fana, pomu ma sili atu i le 8 afe tone o mea pāpā maualuga; ona o lona vavalalata i le taulaga o Livorno, o se tasi o le lua tele i Italia faatasi ai ma Genova, Camp Darby o se tasi foi o 6 US faavae i le lalolagi atoa na faʻaaogaina mo le faʻaputuina o 'au ma meafaigaluega. Ma o Livorno tonu lava le taunuuga mulimuli o uta a le militeli; mai iina, o le a auina atu i Turkey ma i luma o le taua a Iraq.
Talu mai le amataga o le faʻafitauli o Iraqi, o loʻo faʻamalosia e le US Administration le malo o Italia e tuʻuina atu le avanoa i le vaʻalele a le atunuʻu, faʻavae ma felauaiga, e faʻafaigofie ai le tuʻuina atu o fitafita ma meafaigaluega agai i Sasaʻe Tutotonu.
E leai se aoga e fai atu, o Berlusconi ma lana kapeneta na faʻamaonia e faigofie tele ona faʻamaonia. I le aso 14 o Fepuari, na auina atu ai e le Minisita o le Puipuiga o Antonio Martino se tusi i le Palemene Italia e faailoa atu ai na ia talia uma le talosaga a le US e uiga i felauaiga, e le gata i le va o tagata ma le militeri, ma faʻamaonia ai "o na talosaga e le o se vaega o gaioiga e tau atu i le sauniuniga o le taua faasaga ia Iraq, ae o se taumafaiga e tuu atu le mamafa i le pulega a Saddam Husseins”.
O le tusi a Martino na faaosofia ai le ita tele o le itu teteʻe ma le tetee i taua, e pei ona saʻo le manatu o se tautinoga o le lagolago tutasi i se militeri a Amerika i Iraq, e tusa lava po o le a le faaiuga na faia e le UN Security Council, e aunoa ma le tuuina atu i le Palemene avanoa e felafolafoa'i ai le auai o Italia i le feteenaiga, ma le tetee malosi i le salalau lautele o teteega i taua.
O le mea lea, e le o se mea e ofo ai, o le vaega sili ona malosi o le tetee i taua, o loʻo taʻitaʻia e le Disobbedienti ("The Disobedients") na filifili e faʻatupuina le faʻalavelave, sauniuni e faʻalavelave i gaioiga tuusaʻo filemu i faʻailoga muamua o le militeri. i le teritori Italia.
Sa latou le tau faatali umi. I le vaiaso mulimuli ane, i le Aso Faraile 21, o nofoaafi muamua e lua (mai le aofaʻi fuafuaina o le 26), o ese mai se nofoaga laʻititi i North East, ua uma ona utaina i taavale a le militeri ma meafaigaluega, e agai atu i Camp Darby. Na logoina e tagata faigaluega nofoaafi, na vave ona oo atu tagata tetee i le nofoaga, ma taofi i luga mo ni nai itula se tasi o nofoaafi e lua ae na mafai ona alu ese le lona lua. Ae sa le o se tietiega faigofie.
Faʻafetai i se fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga lelei, o tagata tetee, e masani ona galulue i vaega laiti (20-30 tagata) faʻapipiʻi poloka feaveaʻi i luga o le auala, faʻamumuina afi ma faʻalavelaveina ala, faʻamalosia le nofoaafi e tu ma sui lona tulaga. auala faatele a'o le'i taunuu i lona taunuuga mulimuli. O a latou gaioiga e leʻi alu ese, ioe, aʻo vave ona laa atu leoleo e faʻamama le auala aʻo agaʻi atu le nofoaafi i le saoasaoa o le savali. Na iu lava ina taunuu le nofoaafi i Camp Darby, ma le tuai o ni nai itula.
E oo atu i le faaiuga o le aso muamua, na manino mai o le a le tuua na o le au tetee i la latou sailiga: o tagata faigaluega nofoaafi, na lagolagoina ma le le gaoia e a latou iuni, na vave lava ona tautino atu o le a latou tosoina galuega a nofoaafi, mumusu e galulue ma tuuina atu i tagata tetee mea uma. o fa'amatalaga fa'atatau e mana'omia e fa'atutu ai poloka (ala malaga, fa'asologa o taimi, ma isi); o pulenuu o Pisa ma Livorno (o aai Tuscan e lua e lata ane i Camp Darby) na talosaga aloaia i le malo e tuuina atu faamatalaga auiliili o uta a le militeri, ma faitio e lei logoina i latou o le a faia ia gaoioiga; ma sa faailoa atu e le au faigaluega uafu i Livorno lo latou faamoemoe e tete'e pe a talosagaina i latou e utaina meafaigaluega a le militeri.
O le tetee a le aufaigaluega na maua le lagolago atoatoa a Sergio Cofferati, o le sa avea muamua ma taitai o le CGIL (o le iuni sili ona tele a Italia) ma ua manatu lautele o se tasi o tagata sili ona taua o le Italia tauagavale, o le na tuuina atu i lena lava aso se faamatalaga faamalosiau "le faaaogaina. o faiga fa'atemokalasi uma e mafai ona fa'atusatusa ai taua".
O le tautinoga a Cofferati na (le iloa?) Na fetaui ma se faamatalaga e talitutusa lava (ae matua ese lava) a le Minisita o le Initeria Giuseppe Pisanu o le, na faateʻia i le malosi o le tetee, na fautuaina le "faʻaaogaina o mea uma e mafai, ma pe a manaʻomia [ …] le malosi atoatoa o le malo” faasaga i le au tetee.
O le mea moni, a'o fa'ateleina gaioiga i aso na soso'o ai, sa fa'apea fo'i ona fa'atupu fa'alavelave a leoleo: e masani ona sasa ma ave'esea fa'amalosi mai tagata fa'amalosi mai ala ala, ma i nisi tulaga e iloa ma lipoti atu i le ofisa o leoleo i le lotoifale. Ae e leʻi lava lea e taofia ai le au tetee, oe na suia se vaega o la latou fuafuaga e sui i le mea na latou taʻua o le "faʻatupu le usitaʻi".
Talu ai ona o nofoaafi o le oti o loʻo fealuaʻi i luga o auala tutusa ma i le taimi lava e tasi e pei o nofoaafi masani, o le a le auala faigofie e poloka ai le muamua nai lo le puʻeina o le nofoaafi? O le "tuʻu se taofi i le taua" na faʻalauiloaina: o le a oʻo atu le au faʻamalosi i luga o nofoaafi a le malo ma faʻagaoioia le taofi faʻafuaseʻi, faʻateleina le tuai i nofoaafi o le oti o loʻo mulimuli i luga o ala lava e tasi.
(O le mea e malie ai, e leai ni lipoti o ni faitioga a tagata femalagaaʻi ma tagata faimalaga na aʻafia i le tuai, oe i le tele o taimi na vaʻaia ai le lagolago tele ma le faʻamalosia, faʻamalosia le au faʻamalosi i le patipati.)
O poloka, faʻasalalauga, galuega ma nofonofo ua salalau pei o le afi afi, faʻafetai foi i isi faʻasalalauga e pei o le leitio a le lalolagi, leitio sherwood ma indymedia italy, lea na tuʻuina atu ai faʻasalalauga tuʻufaʻatasia o le tetee, fautuaina le au faʻataʻitaʻiga i le auala e oʻo atu ai i nofoaga vevela i luga o nofoaafi. , valaaulia e lipotia le vaʻaia o nofoaafi, ofoina atu le fautuaga faaletulafono talafeagai ma e oʻo lava i le avea o ni fono mo le talanoaina o metotia ma ituaiga o le le usitai o tagata lautele (i luga o le indymedia, o se tagata faigaluega nofoaafi o loʻo faʻamatalaina le auala e liliu ai semaphores mumu e aunoa ma le faʻaleagaina o le tagata lava ia).
E oo atu i le Aso Lua 25 o Fepuari na manino mai ai ua manuia poloka poloka i le faatupuina o ni faalavelave matuia i faiga a le militeri: na filifili le Matagaluega o le Initeria ma le Matagaluega o le Puipuiga a le Malo e faia nofoaafi i le po, i se taumafaiga e sola ese mai poloka, ae o nisi o uta a le militeri o loʻo faʻafefe i luga o auala tetele ma mafua ai le tuai tele ma le uumi o laina.
I le aso lava lea, na iloa ai foi e le au tetee o le militeri a Amerika o loo feutagai ma Slovenia le avanoa e toe faatonutonuina ai nofoaafi o totoe i luga o latou tuaoi, e oo atu ai i Turkey e ala i Hanikeri, Romania ma Bulgaria. A'o fa'atonuga muamua (mulimuli ane fa'avasega) na ta'ua ai nofoaafi e 26, ae na'o le 8 na taunu'u i lo latou taunu'uga i le Aso Lua. Ma e leai ni nofoaafi na vaʻaia i le aso na sosoo ai, ona o faʻataʻitaʻiga na oʻo i le tumutumu ma le 10,000 tagata na savavali i Pisa ma poloka, galuega ma faʻataʻitaʻiga i le atunuʻu atoa, e oʻo lava i na itulagi e leai ni nofoaafi o le oti e tatau ona faimalaga.
Pe e iai ni lesona tatou te aʻoaʻoina mai i nei mea na tutupu? Muamua, o lo'o i ai gaioiga o le le usita'i fa'ale-malo e mafai ona tu'ufa'atasia le tele o malosiaga fa'aagafesootai, i tua atu o itumalo sili ona mata'utia. O le tuʻufaʻatasia ma tagata faigaluega nofoaafi ma a latou iuni fefaʻatauaʻiga, e le gata na maua ai e le au faʻataʻitaʻi faʻamatalaga faʻamatalaga autu, ae o a latou gaioiga na maua ai se faʻamaoni sili atu i le lautele o tagata lautele, o vaega tetele e oʻo mai talu ai nei sa matua faʻaeteete i le lagolagoina o gaioiga o le le usitaia o tagata lautele. .
Lona lua, o gaioiga manuia e le mana'omia ai ni fa'alapotopotoga fa'apitoa, fa'atotonugalemu. O le mea moni, o poloka o nofoaafi i le vaiaso talu ai o le taunuuga lea o taumafaiga a vaega eseese, aemaise lava mai nofoaga faʻaagafesootai ma faʻalapotopotoga faʻalavelave, faʻasoa se talaʻaga umi o gaioiga faʻamaopoopo aʻo tausia lo latou lava faasinomaga ma le faʻalapotopotoga tutoʻatasi.
Tolu, e leai se aoga o le nofonofo faʻatali mo le isi demo tele e faʻatulaga, ae tatou te leʻi faʻaauau pea. O gaioiga laiti fa'apitonu'u, pe a fa'atulagaina ma le poto, e mafai ona tutusa le malosi ma le aoga e fa'aalia ai lo tatou naunautaiga e taofi le taua. E leʻi manaʻomia le afe ma afe e faʻalavelaveina fuafuaga a le militeri Amerika i Italia: na o le pau lea o le mea na manaʻomia e nai tagata lototetele ma naunau. E pei ona fai mai le faataoto a Aferika, “Afai e te manatu e te laʻitiiti tele e fai se suiga, taumafai e momoe i se tamaʻi potu ma se namu.”
PS - a o ou tusia, ou te iloa, e tusa ai ma le Minisita o le Initeria, "o le utaina o meafaigaluega a le militeri a Amerika na maeʻa masani" i le taunuu mai o le nofoaafi mulimuli i Pisa, ma o le "leoleo na mafai ona mautinoa i le taimi lava e tasi. saogalemu lautele ma le aia tatau e faʻaalia ai". I le taimi nei, e ui i lea, il Manifesto (Italia agavale i aso taʻitasi) o loʻo lipotia ai le vaʻaia o le itiiti ifo ma le 10 "agaga" vaalele, o loʻo ave ai le au fitafita ma meafaigaluega, o loʻo malolo i le po i le malaevaalele a Roma o Fiumicino, faʻatonuina. i Kuwait…
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo