AO loʻo faʻaauau pea le faʻalavelave faʻasolopito o le tetee i faiga piʻopiʻo i Kuatemala, o loʻo faʻaalia le isi taua i le le faʻasalaina i le atunuu o Amerika Tutotonu. I le aso 6 o Novema, na faalauiloa ai e le 13 sui o le Konekeresi se talosaga e tuuina atu le faamagaloga palanikeke i sui o le militeri ua tuuaia i le faia o solitulafono tau taua i le taimi o feteenaiga faaauupegaina i totonu o Kuatemala e 36 tausaga. O le talosaga na folasia e le Congressman Fernando Linares Beltranena o le Conservative National Advancement Party (PAN).
O suiga ua oo mai a o faaauau pea ona tulituliloa e le ofisa o le Loia Sili a Kuatemala ni mataupu faasaga i taʻitaʻi muamua o le militeri mo solitulafono faasaga i tagata soifua, e aofia ai le faamasinoga maualuga o le fasioti tagata faasaga i le sa avea muamua ma faipule o Efraín Ríos Montt. Na faailoa mai talu ai nei e le ofisa e mafai ona latou toe tatalaina le mataupu e faatatau i ai le fasiotia o Epikopo Juan José Gerardi i le 1998.
O le talosaga fa'amnesty o lo'o taumafai e toe fuata'i le tulafono o le Fa'aleleiga a le Atunu'u na pasia a'o le'i sainia le Feagaiga o le Filemu i le 1996. O le toe fuata'iga o lo'o taumafai faapitoa lava e aveese le mataupu 2, 7, ma le 8 mai le tulafono, ma tu'uina atu i sui o le militeri muamua se fa'amalosaga mo solitulafono uma na faia. O le Mataupu 2 ma le 7 o loʻo tuʻuina atu ai le faʻamagaloina o solitulafono e faasaga i le puipuiga a le setete, ae o le Mataupu 8 o loʻo tuʻuina atu ai le faʻamagaloina mo solitulafono uma sei vagana ai le fasioti tagata, sauaga, ma le aveesea faʻamalosi.
O le taua i totonu o Kuatemala na mafua ai le sili atu i le 200,000 maliu ma le leiloloa o le silia ma le 40,000, e tusa ai ma sailiiliga a le Ua lagolagoina e Malo Aufaatasi le Komisi mo le Faamalamalamaina o Talafaasolopito (CEH). O aiga na aafia i nei faiga o le aveesea faamalosi ma le fasioti tagata i le taimi o le taua ua matua faitioina taumafaiga e toe fuatai le tulafono.
"O nei talosaga i le vaega a le 13 sui o le fono e fai ma sui o fitafita muamua e le tusa ai ma le faavae," o le tala lea a José Alberto Flores, o le failauga mo le Asosi a Tagata o le Aiga o le taofia ma le mou atu o Kuatemala (Asociación de Familiares de Detenidos ma Desaparecidos de Kuatemala.) “E le mafai ona tatou faafoliga e faia se palanikeke o le le faasalaina i totonu o se faiga e le o galue e tuuina atu le faamasinoga tonu i tagata uma. O loʻo taumafai le au fai gaioiga o loʻo aʻafia ma sui o le militeri e faʻamutaina mataupu faʻamasino faasaga i fitafita, "o lana tala lea.
Talu mai le fa'ai'uga o fete'ena'iga fa'aauupegaina i totonu, sa tauivi le faiga fa'amasino a Kuatemala o se fa'alapotopotoga a le malo e tali atu. I le va o le 1996 ma le 2006, na mafatia ai Kuatemala ole fua faatatau ole faasalaga ole 95 pasene. Talu mai le faavaeina o le UN-backed International Commission Against Impunity in Guatemala (CICIG), o lenei fua faatatau ua pa'u i le 72 pasene.
Na faamatala e Flores e faapea o le Mataupu 8 o le National Reconciliation Law e puipuia ai mai ia faasalaga. "O le Mataupu 8 o le Tulafono o le Toefuataiga a le Atunuu na manino, e leai se faʻamagaloina lautele," o lana tala lea. “Ua silia ma le tolusefulu tausaga o faatalitali aiga o i latou ua leiloloa mo le faamasinoga tonu mo tagata o latou aiga ua leiloloa. Mo fitafita, o a latou gaioiga sa i totonu o le tulaga o taua. Ae ou te fesili atu, e aoga le fasioti tagata, fasioti tagata, pe aveesea se tamaitiiti?”
I le taimi nei, ua finau le sui faipule o Linares Beltranena e faapea, o suesuega a alii ofisa o le militeri ua faaitiitia ai le filemu i totonu o le atunuu. “Matou te fia maua le filemu,” o lana tala lea o le tala lea i le nusipepa a Kuatemala O le taimi. “Aua talu mai le 1996-ina ua faamanatuina le sainia o le filemu-e leai se filemu; auā sa iai se taua le talafeagai i totonu o le faamasinoga ma le Ofisa o Moliaga a le Malo, lea e to‘a 72 leoleo ma tagata tomai faapitoa o loo taofia ma e na o le toatasi lava le pagota sa avea muamua ma pagota.”
O le Komisi mo Faʻamatalaga Faʻasolopito ua faʻaiʻuina e faapea o le 93 pasene o faiga sauā uma na faia e le militeri, ae na o le tolu pasene na faia e le au fitafita. E lei mafai e le komisi ona iloa poo ai e nafa ma le fa pasene o totoe o sauaga. O i latou na fasiotia, na fuafuaina e le komisi e faapea o le 83 pasene o Mayan, ma le 17 pasene o Ladino, po o le faitau aofaʻi o Kuatemala e le o ni tagatanuu o Europa.
O le Foundation Against Terrorism, o se vaega pito i itu taumatau i Kuatemala, e lagolagoina foi le toefuataiga. I tausaga talu ona maeʻa le taua i totonu, ua taumafai le vaega e faʻaumatia le moliaga o fitafita muamua mo solitulafono tau taua ma faʻalavelaveina le tele o gaioiga lautele i totonu o Kuatemala. e ala i le fa'asalaina o tagata fa'amalosi.
To taumafaiga fou mo le faamagaloga e oo mai i le taimi lava e tasi na toe amatalia ai e le ofisa o Moliaga a le Malo o Kuatemala le faamasinoga maualuga o le fasioti tagata faasaga ia Peresitene Ríos Montt ma lana taitai o le militeri José Rodríguez Sánchez. O Oketopa 13, 2017, na toe amata ai le faamasinoga iloga i tua atu o faitotoa tapunia i Guatemala City, ina ua mavae tausaga o faatuai. O le faamasinoga e mafai ona avea ma se laasaga agai i le aumaia o le faamasinoga tonu i nuu na mafatia i le taimi o le taua.
Mai le 1982-1983, na tau ai e le militeri se osofaʻiga a le lalolagi e faasaga i le faitau aofaʻi o tagata lautele i totonu o nuʻu Ixil o le mauga maualuga o Kuatemala, faʻaumatia 72 nuʻu, e tusa ai ma le Center for Human Rights Legal Action (CALDH). O se vaega lea o le tetee i le atunuu atoa na faia e le militeri lea na fasiotia ma aveesea ai le faitau afe o tagata lautele.
Na faʻamaonia e le militeri lenei osofaʻiga o le oti e ala i le fautua mai o le auala sili latou te oʻo atu ai i fitafita, o le faʻafefeina lea o le sami o lo latou lagolago, lea na faʻamatalaina e le pulega faʻapolopolo i lalo o Ríos Montt o le "aveina le vai mai iʻa." O tagata nofoia na sao mai na faamalosia e saili se sulufaiga i luga o mauga lea na latou feagai ai ma se lumanaʻi le mautinoa. I le aotelega, 29,000 Ixiles na aveesea o se vaega o le tauiviga o le eleele mu.
I le aso 10 o Me, 2013, na molia ai Ríos Montt i le vaavaaia o le fasioti tagata faasaga i tagata Ixil Mayan na maliliu ai le toeitiiti atoa le 2000 ola i le va o Mati 1982 ma Aokuso 1983. O le sa avea muamua ma faipule na faasalaina i le 80 tausaga i le falepuipui. O le mataupu tau suavai o le taimi muamua lea i le lalolagi ua molia ai se tasi sa avea muamua ma ulu o le Malo i le fasioti tagata i ana lava faamasinoga a le atunuu. Ae sa puupuu le manumalo. I ni nai aso mulimuli ane, ia Me 20, 2013, na suia ai e le faamasinoga faavae a le atunuu le faaiuga, ma fai mai e leʻi tupu le fasioti tagata i le taimi o le taua.
"Matou te tausisia pea o se mataupu lea ua uma ona faʻaiʻuina e le faamasinoga i le faiga faʻamasinoga," o le tala lea a Miguel de León, le Indigenous Mayor o Nebaj ma le sui o le Ixil Mayan Ancestral Authority. “O se vaega foi lea o le taaloga a le setete e nana ai se solitulafono faasaga i tagata soifua na tatou mafatia ai. E le taliaina pe afai latou te le faamaloloina o ia.”
O taumafaiga mo le apili ma le toe faia o le faamasinoga na taofia e loia a Montt e faapea ua le agavaa le mafaufau o Montt e tulai i le faamasinoga. Ae i le 2015, na faʻataʻitaʻiina ai e le Guatemalan National Institute of Forensic Sciences Institute (INACIF) le faʻamaʻi maʻi, o le na faʻaalia o ia o loʻo mautu lona mafaufau, saunia le ala mo le faamasinoga fou. Ae ua tuuaia e le au faitio le INACIF e le o faia se iloiloga faamaoni.
E ui lava i nei faʻalavelave, na faʻaalia e pulega a le Atunuʻu o le a latou faʻaauau pea la latou sailiga mo le amiotonu. "Matou te faʻaauau pea le agaʻi i luma ma le faʻamoemoe o lenei faamasinoga faifaipea o le a fai mai le mea lava e tasi e pei o le faaiuga a le faamasinoga talu ai," o le tala lea a Diego Santiago Ceto, o le isi sui o le afioaga mai le Ixil Mayan Ancestral Authority. “I le mafaufau o i latou na aafia, ua uma ona tuuina atu le faasalaga. Matou te talitonu o le mea lea na tupu. E tiga le iloa o le mea moni, ae o loo matou faamoemoe mo le faamasinoga tonu.”
O suiga ua fuafuaina e tuʻuina atu ai le faʻamagaloina palanikeke i sui o le militeri ua molia i solitulafono o taua, ona o taumafaiga e tetee atu i faiga piʻopiʻo ma le faʻasalaina i Guatemala, o loʻo faʻatusalia ai le faʻaauau pea o le sailiga a le itu taumatau e faatumauina lo latou le faʻasalaina ma le malosi i se atunuʻu suiga.
Afai e manuia, o suiga o le a matua faʻaumatia mataupu e pei o Ríos Montt, faʻaopoopo i le tele o isi faʻasaga i taʻitaʻi militeri mo le faʻamalosia o le mou atu i le taimi o le taua. O le a fa'amaninoina ma fa'atulafonoina e le Amnesty le vevesi ma fa'alavelave fa'asaga i tagata lautele e avea o se faiga faifaipea o taua.
E le gata i lea, o le faamagaloga o le a tuua ai aiga ua aafia i sauaga i se limbo e le aunoa i la latou sailiga mo le faamasinoga tonu mo solitulafono na faia faasaga i tagata lautele, ma faamuta ai lo latou faamoemoe e faailoa le moni o le mea na tupu ia i latou e pele ia i latou.
O vaega taumatau e pei o le Foundation Against Terrorism latou te vaʻavaʻai i fitafita o loʻo faʻamasinoina mo a latou solitulafono na faia i le taimi o feteʻenaʻiga i totonu o ni toa na laveaʻiina le atunuʻu mai se osofaʻiga a Marxist mai fafo. Ae o loʻo fai ma sui o se vaega toʻaitiiti o le faitau aofaʻi o loʻo faʻaauau pea ona pagatia i lalo o se faiga e manuia ai se vaega toʻaitiiti.
"O nei sui e 13 o le Konekeresi [na fautuaina le toe fuataʻiga] o le maasiasi lea o lo tatou atunuu," o le tala lea a de León. "Latou te lei o mai i le Konekeresi e puipuia aia tatau a tagata, ae na latou taunuu mai e puipuia manaoga faapitoa ma vaega malolosi."
O Jeff Abbott o se tusitala tutoʻatasi o loʻo nofo i fafo mai Kuatemala. Ua aliali mai lana galuega i Le Alualu i Luma, I Nei Taimi, ma Lalolagi Upside Down. Mulimuli ia te ia i le Twitter @palabrasdeabajo.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo