O le fa'atonuga lea o le pepa na tu'uina atu i le 'Native Club: Where are the Natives? Le Black Intelligentsia i aso nei.â€
O lo'o i ai se uiga oi latou e tusia tusi ma tala mo le ta'ita'iina o api talaaga e fa'atauva'a ai le ogaoga o sauaga fa'ailoga lanu i aso nei i Aferika i Saute. E maua lenei mea e ala i le le leoa e uiga i mataupu o le tuuga (poʻo le faʻaalia o tagata papaʻe o ni tagata fou ua afaina i le faʻailoga lanu na faia e tagata uli i Aferika i Saute fou) poʻo le filifili e faʻamatalaina mea moni i tulaga tau tamaoaiga. O lenei uiga e logoina ma faʻatulagaina ai lauga faʻapolokiki a Aferika i Saute, pe ala mai i tala fatu poʻo tusitusiga faʻaleaʻoaʻoga. O lenei tala e fa'atatau i le fesiligia o lenei tu'inanau e ta'u faatauvaaina ai le pule sili papa'e o tagata uli i le mavae ai o le fa'ailoga tagata i Aferika i Saute e ala i ituaiga e lua o tusitusiga, e pei o tala fatu ma tusitusiga fa'aa'oa'oga. Mo talafatu, ou te suʻesuʻeina le faʻailoga lanu e faʻailoa ai tala i Aferika i Saute, ma ou te alu atili e faʻaalia pe faʻafefea ona faʻaalia tagata papaʻe o ni tagata fou na afaina i le faʻailoga tagata na faʻaalia e tagata faʻatauvaʻa postcolonial uli. Ou te su'esu'eina le faiga fa'ale-a'oa'oga o le tusitusi e su'e ai le mafua'aga o lo'o fa'alologo ai i mataupu tau fa'ailoga tagata ma le tulaga tau tamaoaiga e fa'ailoa mai ai lenei faiga o tusitusiga. O le uiga moni o lenei tala, o le ata o laʻu tauiviga faʻapolokiki "...e tulei faasaga i tuaoi ..., e suʻe upu e faʻaalia ai mea ou te vaʻaia, aemaise lava pe a ou vaʻavaʻai i auala e faʻafeagai ma le saito, pe a ou o lo'o ou va'ai i mea e fia talitonu le to'atele o tagata e le o iai.†(matau, 1992:4)
Atonu na faatoilaloina le apartheid, ae o le poloketi e faʻaleagaina ma nofoia tagata uli e faʻatinoina e ala i isi auala, mo se faʻataʻitaʻiga, tusitusiga. O le apartheid na aʻafia ai vaega uma o le sosaiete, mai le tulafono i le tamaoaiga i le tele ma aganuu tusitusi. E ui lava ina faatoilaloina nisi o elemene o le apartheid, o le aganuu tusitusi o se nofoaga mo le faʻaleagaina ma le nofoia o tagata uli. Ma afai e vaʻavaʻai se tasi i tusitusiga a Aferika i Saute, e maua ai e se tasi e itiiti lava se suiga i le faʻatusaina o tagata uli i tala fatu e faʻatau atu, ma e mafai e tagata lautele ona maua. Ina ia fa'amaonia lo'u manatu, ou te fesiligia ma faitioina le "Fa'alumaina" e JM Coetzee.
Na ou filifili e fa'aoga le galuega a Coetzee e fai ma a'u su'esu'ega ona o ia o le 2003 Nobel Prize winner for Literature. O lana tala "Fa'alumaina" o loʻo manatu i ai le sosaiete faʻapitoa o se ata moni o le post-apartheid Aferika i Saute. I nisi o tulimanu o lo tatou sosaiete, o i latou e le o ioe o le ata tonu lea o le tulaga o mea, e ioe o se valoaga lelei o mea o le a oʻo mai.
O Aferika i Saute atonu o se atunuu faatemokalasi, ae o loʻo ola pea le faʻailoga lanu faʻavae. O le tele o tusitusiga fa'ale-a'oa'oga i Aferika i Saute pe fa'apa'u pa'u i lea tulaga, po'o le fa'atauva'a fa'aleaga fa'ailoga lanu i totonu o lenei atunu'u. Ou te toe iloiloina se tala faʻaleaʻoaʻoga lea na faʻaosoina pe faʻaalia manino lagona o lauga faʻapolokiki i Aferika i Saute.
O le tala o lo'o fesiligia o lo'o fa'aulutalaina "From Race to Class Apartheid: South Africa's Frustrating Decade of Freedom" saunia e Patrick Bond. Na ou filifilia le tala a Bond ona o loʻo faʻaalia manino ai manatu o le tele o papaʻe ma nisi uli i Aferika i Saute. E le gata i lea, na ou filifilia le galuega a Bond ona e foliga mai o ia o le pule, i faʻalapotopotoga faʻavaomalo aemaise lava, i mataupu a Aferika i Saute. E le gata i lea, o ia o le tusitala faʻapolokiki sili ona lauiloa i Aferika i Saute, ma e manatu o ia o se tagata faʻatauvaʻa ma aʻoaʻoga mataʻutia e nisi - ae maise le aufaasālalau masani.
O se tasi o auala e fa'aalia ai mafaufauga sili papalagi e ala lea i le taliaina o se manatu fa'ale-aganu'u ma leo "fa'atuatuaina", lea e masani lava o leo pa'epa'e ma le manatu fa'ale-aganu'u o lo'o fa'aalia e tagata a'oga papa'e. O le mea lea, pe a uma, o le auala lea e mafai ai ona faʻaititia le mataupu o le taʻaloga i totonu o se atunuʻu o loʻo i ai le toʻatele o tagata e uliuli. O loʻu manatu o le mea lenei: "O le mafai e papaʻe ona faʻafitia le mea moni e le o ni papaʻe, ma e moni lava e le malamalama o loʻo i ai se mea moni e le paʻepaʻe (poʻo ni mea eseese), e malosi e pei o se isi lava faʻamaoniga o le faʻaogaina o avanoa papaʻe i totonu. lenei sosaiete.†(Apomai, 2005:59)
I le toe taʻua o Steve Biko, ou te tetee i le faʻamaualuga faʻapitoa a tagata papaʻe e mafua ai ona latou manatu e sili atu lo latou malamalama ma sili atu le aʻoaʻoina, ma o le mea lea, ua sili atu ona saunia e filifili po o le a le mea e tatau ona faia ai se suʻesuʻega faʻapolokiki lelei. “Ou te tetee i le stratification maualuga-maualalo pa’epa’e-uliuli e avea ai le papa’e ma faiaoga tumau ae o le uliuli o se tamaititi aoga tumau (ma le mativa i lena mea).â (Biko, 2004:26) O le mea e faatumauina ai lenei mafutaga faʻaleagaina o le le pa'epa'e supremacist intellectual milieu lea e tu'uina atu ma le fiafia avanoa i tagata papa'e popoto i luga atu o tagata popoto uliuli. E na'o le tasi e asiasi i se faleoloa e va'ai ai po'o ai e mafai ona maua fale lomitusi i Aferika i Saute, ma po'o ai fo'i e mafai ona maua tusi talaaga, nusipepa ma mekasini ta'uta'ua. I se pepa mo le International Conference on Book, na faia i le Iunivesite o Oxford Brookes ia Setema 2005, na finau ai Monica Seeber e faapea, mai le 123 tagata talaʻi o le Asosi a Tagata Faasalalau i Aferika i Saute, e na o le 21 o loo faauluulu i ai se tagata uli i le pule faatonu po o le alii sili. tulaga o ofisa pule. Ia manatua, o le atunuu lea e i lalo ifo o le lima pasene o le faitau aofaʻi, ma o le lima pasene o le tele o papaʻe, o loʻo faʻatau tusi mo faʻamoemoega e ese mai i le pasi o se aʻoga poʻo se suʻega iunivesite. Faʻaopoopo mea uma o loʻo i luga, faʻatasi ai ma le aganuʻu faʻaleaganuʻu faʻavae i luga o le manatu o tala a Aferika e le aoga le teu faʻafaigaluegaina, ma o le mea e te maua o se taunuuga o le tulaga lea o se tagata papaʻe o se faiaoga tumau ma le uliuli o se tamaititi aoga tumau.
Tusiga Fiction: Fa'alumaina e JM Coetzee
E pei ona ou taʻua, o laʻu sini autu i le toe iloiloina o le faʻaleagaina o le suʻesuʻeina lea o le faʻailoga lanu e faʻailoa ai tala i Aferika i Saute, ma, faʻaalia atili ai le faʻaalia o tagata papaʻe o ni tagata fou na afaina i le faʻailoga tagata na faʻaalia e tagata faʻatauvaʻa postcolonial uli.
O le fa'alumaina o se tala e fa'avasegaina, na fa'amatala mai i le va'aiga a se ali'i pa'epa'e (David Lurie) o lo'o taumafai e fa'amalieina le avea ma tama pa'epa'e i se tulaga postcolonial. Molimau David Lurie, le tagata autu o le tala, o loo talanoa e uiga i se tasi o alii uli (Petrus).
“I aso ua mavae, sa mafai e se tasi ona alu ese ma Petrus. I aso anamua, semanu e mafai e se tasi ona ita i se tulaga o le ita ma auina atu o ia e teu ma faafaigaluega se tasi e suitulaga ia te ia. Ae e ui ina totogi Petrus i se totogi, e le o toe faʻafaigaluegaina Petrus, faʻamaonia, fesoasoani. …O se lalolagi fou latou te nonofo ai, o ia ma …Petrus. Ua iloa e Petrus, ma ua ia iloa, ma ua iloa foi e Petrus ua na iloa.â
O lenei fa'anoanoaga mo aso ua leva - o le vaitaimi fa'akolone, o le mea lea e mata'ina ma talafeagai ai le tusi i le autu o lo'o i ai. E le gata o le nostalgia mo colonialism e faʻaogaina ai le tusi i le autu. E oo lava i le gagana e talanoa ai e uiga i tagata sa nofoia muamua ma le olaga o Aferika e leai se eseesega ma le gagana na faaaoga muamua e tusitala e pei o Rudyard Kipling.
“O ia [David Lurie] e lei atoa se tolu masina na alu ese ai, ae o le taimi lena na sopoia ai e le au mautotogi le alatele ma salalau atu i sasae o le malaevaalele. E tatau ona faagesegese le tafega o taavale ae o se tamaitiiti e iai se laau e fafaga se povi se ese mai le auala. E le mafai ona taofia, o lona manatu, o le a sau le atunuu i le taulaga. E le o toe mamao ae toe iai povi i Rondebosch Common; e le o toe umi ae oo mai le talafaasolopito atoa.â€
E le mafai ona tete'a Fa'alumaina mai se si'osi'omaga fa'alelalolagi - o se tau e logoina ma fa'atusaina e le manatu e fa'aletonu setete postcolonial i le taimi lava e tu'u ai e papalagi le pule i tagata o le atunu'u. E na'o se tagata sa nofoia muamua e mafai ona tusi se mea e fa'apea 'o lo'o sau le atunu'u i le taulaga. … e le o toe umi ae oo mai le tala faasolopito.†Na tu'u le tala a Coetzee i le fai mai o lea ua le toe pule le au papalagi, o le mea e tatau ona faamoemoeina o le vevesi ma le vevesi. O le fa'ata'ita'iga masani lena o Aferika postcolonial i fa'asalalauga fa'asalalau. O le vaaiga i le lalolagi atoa o Aferika o se nofoaga lea e le mafai ai ona liua le pogisa i le malamalama.
E le mafai e le fa'alumaina ona fa'avasegaina tuaoi fou o ideoscapes, lea o le a lu'itauina ma fa'aleagaina ai le fa'atusa o lo'o i ai nei o tagata uli postcolonial ma Aferika i le aufaasālalau, o le tala e tatau ona fa'amatalaina o lo'o maileia i le tala fa'asolopito, ma le tala fa'asolopito o lo'o maileia i totonu o le tusi.
Fa'alagolago i le tulaga e te va'ai i ai, e o'o le tala i lona tumutumu aupito maualuga pe alu ifo i lona to'ele pogisa i lona gaosiga fa'ale-aganu'u o tagata uli postcolonial ma Aferika, pe a fa'amalosi se tama'ita'i pa'epa'e e ni ali'i uli se to'atolu. Afai e i ai se mea e masani ona fefefe ai le au nofoia o le leiloa o le latou faia lea o feusuaiga i tino papalagi. O lo'o i ai le vaega o tusitusiga o lo'o fa'aalia ai tama uliuli e fa'amea, e leai se malosi; ma o se taunuuga o lenei mea, o alii uli, i se tulaga lautele, ua faaalia o loo i ai se manaoga faifai pea e soona fai se phallic misogynist male, o se tasi e mauaa i le inoino mo le tamaitai, e toe faaupuina logo logo. E le tau fa'ailoa atu, o le mafua'aga o lo'o fa'avaeina ai lenei fa'ama'i, o le tu'ufa'atasia lea o se va'aiga fa'ata'ita'i, fetishized o fa'afafine e pa'epa'e.
O le auala lea e iloilo ai e Coetzee le faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga o se tamaloa uliuli o se toso teine, i se tulaga postcolonial:
“I le afa o le fale, na te'i ai Lusi [le afafine o David Lurie], ua tautala mai. ‘E matua patino lava,’ o lana tala lea. ‘Na faia ma le ita patino. O le mea lena na sili atu ona ou maofa ai nai lo se isi lava mea. O le isi mea na fa'amoemoeina. Ae aiseā na latou ʻinoʻino ai iā te aʻu? Ou te lei vaai lava ia i latou.’ Na te faatalitali mo nisi mea, ae e leai se isi mea, mo le taimi nei. ‘O le tala fa'asolopito o lo'o tautala mai ia i latou,’ na ia ofo mulimuli ane. ‘Ose talafaasolopito o mea sese. Mafaufau faapena…. Atonu e foliga mai e patino, ae e leai. Na tupuga mai i tuaa.’â€
E le gata i lea, fai atu David Lurie i lona afafine, “Fa’amalo mo le ono masina po o le tausaga, se’i lelei mea uma i totonu o lenei atunuu. Alu i fafo. Alu i Holani. Atonu o Holani e le o se nofoaga e sili ona fiafia e nonofo ai, ae o le mea sili e le tupu ai ni miti taufaafefe.' O le mea o loʻo taumafai Coetzee e valiina i lenei tala, e leai se nofoaga mo papalagi i le postcolony. O le postcolony e fa'atupu ai ni miti leaga mo papalagi (fa'atatau o sauaga, vevesi ma le toso teine papa'e). O le mea lea, e tatau i papaʻe ona faʻapipiʻi ma toe foʻi i Europa na latou o mai ai.
O tagata o loʻo faʻatusalia ai tagata o loʻo i totonu o le tusi e le mafaamatalaina, e le mafai ona faʻaalia o latou lagona, ma le mafai ona faʻamatalaina o latou tulaga i le taimi nei i le talafaasolopito. O Petrus, o le tagata uliuli o le tusi, o loʻo faʻaalia o se tagata e le feliuliuaʻi, faʻaʻoleʻole, ma le le faʻatuatuaina. O tama'ita'i uliuli o lo'o fa'aalia e le fiafia, usita'i ma le fa'afeusuaiga. O tama'ita'i e tupuga mai Asia o lo'o fa'aalia o ni mea fa'afeusuaiga. Ina ua telefoni David Lurie i se fale talitane, na taʻu atu ia te ia e tele 'au ese'ese e filifili mai - Meleisia, Thai, Saina, e te ta'ua.
Ina ua uma ona fa'amalosi o ia lava i faiga fa'afeusuaiga i se tasi o nei 'exotics' i se iunivesite o lo'o ia a'oa'o ai, na fa'amatala e Lurie lana amio le taupulea i le fa'aogaina o se tamaititi ta'umamaina e pei ona taua i lalo:
“Atonu e ese le mea na tupu, ou te talitonu, i le va oi ma'ua, e ui ina matutua. Ae sa i ai se mea na le mafai ona ou tuuina atu, o se mea ’ na ia sailia le upu – ‘lirical. Ou te le maua le pese. Ou te pulea lelei le alofa. E tusa lava pe ou te mu ou te le pese, pe afai e te malamalama ia te au. O lea ou te faamalie atu ai. Ou te faamalie atu mo le mea na ou oo i ai lou afafine. E manaia lou aiga. Ou te faamalulu atu i le faanoanoa ua ou faia ia te oe…. Ou te talosaga atu mo lau faamagaloga.’
Faatusatusa lenei mea i le tala a David Lurie i lona afafine ina ua uma ona fai faamalosi. Fai mai ia tu’ua le atunu’u, o le fanua lea e tupu ai miti leaga, alu i Holani. Matauina le manatu faailogalanu e faapea a o alii uli e fai mea sese, e molia uma le atunuu. Ae a solitulafono se papalagi, e le molia le papalagi, e le tupu mai e le eleele ni miti taufaafefe mo tagata lanu. Ua na'o le le taulau o le “sapalai o le lyrical†. E le gata i lea, ua na o le faatoesega a le alii papalagi i le aiga o le tamaitai talavou, ae ua galo uma. Pe afai foi e i ai se faasalaga, e faasala le papalagi i ana lava tuutuuga. Sei ou faatagaina David Lurie e tautala mo ia lava.
“I lo'u lava manatu, o lo'o faasalaina a'u ona o le mea na tupu i lo'u va ma lou afafine. Ua ou goto ifo i se tulaga o le faalumaina lea o le a le faigofie ai ona siitia aʻu lava. E le o se faasalaga ua ou teena. Ou te le muimui i ai. Nai lo o lea, o loo ou ola ai mai lea aso i lea aso, ma taumafai e talia le faalumaina o loʻu tulaga.â€
O le mafuaʻaga e mafai ai e Coetzee ona faʻamalosi tele e faʻaalia ai David Lurie i se tulaga lelei - e nofouta ma sauni e salamo mo lana solitulafono, ae o tamaloloa na faʻamalosi ona afafine o loʻo faʻaalia o ni tagata faʻaleaga ma le le mautonu o loʻo feoai solo i fafine - o le aua na te iloa o loʻo ia lesitala i manatu papaʻe supremacist pe faʻafefea ona fausia mataupu uliuli ma paʻepaʻe i lenei lalolagi papaʻe supremacist. Mo lona fa'amaoni, e fa'alagolago le tala i mafaufauga fa'ailoga lanu "lea e fa'aauauina ai le fa'ata'ita'iga o le isi o lo'o fa'ato'ilaloina, o lē e fa'aletagata, e leai se malosi e malamalama ai, e malamalama ai, e va'ai ai i galuega a ē malolosi.†(hooks, 1992). :168)
Tusitusi Fa'aA'oa'oga: “Mai Tu'uga i Vasega Apartheid: Le Fa'atiga Tausaga o le Saolotoga a Aferika i Saute” saunia e Patrick Bond. Na maua lenei mataupu i le Monthly Review, volume 55, Numera 10, Mati 2004
I le amataga, o le ulutala: “From Racial to Class Apartheid†, toe faʻaalia lagona o le tele o tagata paʻepaʻe i le agavale i Aferika i Saute. E le o taimi uma e fa'atupu ai se manatu leaga, o nisi taimi o le talitonuga fa'ale-aganu'u, ma o nisi taimi o lenei ituaiga o mafaufauga e natia ai se fa'afitauli loloto o le mafaufau - ta'usalaina pa'epa'e, po'o le fefe e le mafai ona a'afia i le fa'aleagaina o le uliuli. tagata. O nisi taimi ua na'o se mataupu o tagata pa'epa'e e mumusu e tali atu mo avanoa papa'e. O matau logo e iai se auala loloto e fa'amatala ai pe fa'afefea ona le amana'ia e nisi o tagata pa'epa'e fa'afitauli tau tu'uga.
“…. Pa'epa'e faitio o lo'o fa'atosina mafaufauga papa'e sili, ma o lea latou te le matauina pe va'ava'ai i tagata uli i luga o auala, i a latou galuega, e le mafai ai ona tatou va'aia i latou i vaega uma o le olaga i aso faisoo, fa'atupu manatu fa'asa'oloto e lu'iina ai le pule fa'ailoga lanu, po'o le fa'atupuina o le malepelepe i tu ma aga masani o le va'ai ma le mafaufau i mea moni.†(hooks, 1990: www.africa.upenn.edu )
Na tatala e Bond lana tala i lona faapea mai: “…Nelson Mandela o le peresitene fou—e le'i suia ai le tele o le va o le tamaoaiga i le va o le toatele o tagata uli ma nai tagata papae. O le mea moni, na faʻatūina ai faiga faʻavae neoliberal lea na faʻateleina ai vasega, ituaiga, ma le le tutusa o alii ma tamaitai.â O se amataga lelei lea ma mai iinei o le tala o loʻo folafola mai ai le lautele o le atamai faʻavae e paʻi i vasega, itupa ma ituaiga. Ae ui i lea, a'o faitau atili se tasi ma va'ava'ai toto'a ma faitio i le tala, e iloa ai e se tasi o le tala e fa'atatau tonu lava i le vasega ma nisi o mataupu tau itupa. O le tulaga tuuga na folafola e le tusitala e suʻesuʻe ua le amanaʻia ma o le tagata faitau ua faʻafeiloaʻi ma le leoa faʻalogo i lenei mataupu.
O le mea o loʻo faʻavaeina ai le manatu o le tusiga o mea nei:
“O le mea moni ua molimauina e Aferika i Saute le suia o le faailogalanu i le mea ua faateteleina le taʻua o le apartheid vasega” faiga faʻavae ma le vavaeeseina o le toʻatele o loʻo faʻaleagaina e ala i le faʻatulagaina o le tamaoaiga, faaupufai, tulafono, ma aganuu.
“…O le fefa'ataua'iga na fa'atusalia na o le mea lenei: o tagata lanu uliuli na maua le setete, ae o tagata papa'e ma fa'apotopotoga e mafai ona aveese a latou laumua mai le atunu'u, e ui o lo'o fa'aauau pea ona nonofo i Aferika i Saute e maua ai avanoa sili atu e ala i le fa'asaolotoina o le tamaoaiga.â€
O le mea sili o lenei finauga o le faʻaitiitia o le mea moni i le tamaoaiga, ma o le mea e sili ona leaga, o lenei finauga e le lava le faʻamaoniga e faʻamaonia ai le au faitau talafeagai, e pei ona i ai mea, e mafai ona faʻamatalaina Aferika i Saute o le alu ese mai lea ituaiga i lea vasega. O le faaupuga "Class Apartheid" e le manino ma matua leai se aoga, ae o le tusitala, e le sese, na ia faʻaaogaina lena faaupuga e faʻailoa ai i le tagata faitau le mea e faʻamamafa ai pe a vaʻai i faiga faʻapolokiki a Aferika i Saute.
Muamua lava, o le manatu na alu i totonu o le talitonuga o le apartheid Aferika i Saute na faʻavae i luga o vasega, faʻapea foʻi ma le, faʻaleagaina o ituaiga. O nei mea e lua sa i ai i taimi uma. O le mea e malie ai, tatou te iloa o nei mea e lua o loʻo i ai pea i le post-apartheid Aferika i Saute, e ui lava e tatau ona faʻaalia o le tuuga faʻavae e le o le mea e fuafua ai le faʻatusatusaga e pei ona masani ai i aso ua mavae. Ae ui i lea, e le o lona uiga o Aferika i Saute o loʻo alu ese mai le faʻailoga i le faʻaleagaina o vasega. Afai o le tulaga lena, o le a le manaʻomia le faia o polokalame faʻamaonia, lea ua mamanuina e tetee atu ai i le faʻailoga lanu. Ua fa'aalia i su'esu'ega e 12 tausaga talu ona fa'asa'oloto tama pa'epa'e o lo'o pulea pea le pulega ma isi avanoa fa'amalosia i totonu o fale faigaluega.
“O le mea o lo'o atagia mai i inei o le fa'atumauina o papalagi i tulaga fa'apitoa i vaega e fa'atosina ai tomai. O tagata Aferika e maualuga le tomai e tele lava i le vaega o auaunaga lautele, lea e tele lava le malo ma parastatals i felauaiga, teuina ma fesootaiga ma le eletise, kesi ma le suavai. E na'o le vaega o auaunaga a le nu'u ma le eletise, kesi ma le vai e sili atu le aofa'i o tagata Aferika i vaega tomai nai lo papa'e. Ole vaega ole eletise, kesi ma le suavai o lo'o fa'aalia ai fo'i le maualuga o le vaega o tagata Aferika i vaega fa'apitoa, e ui lava o lo'o maualuga pea le vaega papa'e. I le isi itu, o le aofaʻi o tagata Aferika e maualuga atu i totonu o vaega faʻapitoa ma agavaʻa maualalo. O le faaiuga e mafai ona maua mai i lenei mea, ua sili atu le alualu i luma o le malo i le avea ai o se tagata faigaluega i tulaga o le siitia o tagata Aferika i galuega maualuluga, ae foliga mai o loʻo faʻataʻitaʻi le pisinisi tumaoti.†(Buhlungu, Daniel, Southhall & Lutchman , 2006:205)
Ae o le mea moni, e le o latalata mai Bond i le talanoa e uiga i faiga faʻailoga faʻapitoa e pei o lenei. O le upusii o lo'o i lalo o se fa'ata'ita'iga o le mamao e sauni ai Bond pe a talanoa e uiga i mataupu e fa'atatau i ta'aloga.
“O le iʻuga, e tusa ai ma fuainumera a le malo, o le averesi o tupe maua a aiga Aferika uliuli na paʻu i le 19 pasene mai le 1995-2000 (i le $3,714 i le tausaga), ae o tupe maua papalagi a aiga na siitia i le 15 pasene (i le $22,600 i le tausaga). E lē na o se aiga ae na matuā faateteleina le mativa, ona o le aofaʻi o aiga e itiiti ifo i le $90 o tupe maua moni na siitia mai le 20 pasene o le faitau aofaʻi i le 1995, i le 28 pasene i le 2000. I le va o le va o ituaiga, o le ʻafa pito sili ona matitiva o tagata Aferika i Saute na maua naʻo. 9.7 pasene o tupe maua a le atunuu i le 2000, i lalo mai le 11.4 pasene i le 1995. O le 20 pasene sili ona mauoa na maua le 65 pasene o tupe maua uma. E talafeagai le manatu o le le tutusa na faaauau pea ona faateteleina ina ua mavae le 2000.â€
O loʻo faʻamatalaina i luga le mea e taʻua e Bond "Class Apartheid". O lana fa'amatalaga o lenei "Class Apartheid" o lo'o fa'aalia ona o le mea na te filifilia e tu'u ai le fa'amamafa i lana tala fa'asolopito o le tulaga quo i Aferika i Saute. O lana au'ili'iliga atoa e fa'atatau i le fa'aogaina o le tamaoaiga e aunoa ma le fa'afeso'ota'i moni o lena malamalamaga i so'otaga fa'ale-agafesootai, fa'avasega fa'ailoga lanu ma fa'ailoga fa'a-fa'avae.
E le gata i lea, o le tala e talanoa e uiga i mataupu tau itupa (e aunoa ma le faia o se eseesega i le va o tamaʻitaʻi papaʻe mauoa ma aʻoaʻoga ma fafine matitiva o lanu), faʻapea foʻi ma mataupu tau le siosiomaga. Na tusia e Bond: “O sootaga o alii ma tamaitai ua faaalia ai nisi o faaleleia, aemaise lava i aia tatau e fanau ai, e ui ina matua le tutusa le avanoa. Ae o le taimi nei o Aferika i Saute o loʻo tumau pea faiga faʻa-peteriaka o le faʻatupuina o tupe faʻaalu. tamaitai i lenei sosaiete. Ae ui i lea, mo Bond e le taua lenei vaega o le finauga ma o lea na te le suʻesuʻeina loloto ai, ae na o le tuʻuina atu ma faʻaauau.
"O le agai atu i le siosiomaga, e talafeagai le iloiloina o le siʻosiʻomaga o Aferika i Saute i aso nei pe a sili atu le leaga, i le tele o itu taua" le pulea lelei o le suavai ma le eleele, le sao o Aferika i Saute i le vevela o le lalolagi, faigafaiva, vailaʻau oona, ma genetics. suiga—nai lo le taimi o le apartheid.â€
E le tau ta'ua, e tatau ona avea lea ma fa'amaoniga atili e fa'amaonia ai o Aferika i Saute o lo'o alu ese mai le "Tu'uga i le Vasega Apartheid". Ae ui i lea, o le mea e foliga mai e maua ai le finauga mo Bond, o le suʻesuʻega na faia e le Institute for Democracy i Aferika i Saute. O lo'o ta'ua e Bond le su'esu'ega e fa'apea: “O le i'uga o lenei fa'aletonu faifaipea, o le fa'ate'a'ese ma le le fiafia o lo'o fa'atupula'ia. E tusa ai ma se suʻesuʻega i le faaiuga o le 2002 na faia e le Institute of Democracy liberal i Aferika i Saute, o le numera o tagata uli e talitonu na sili atu le lelei o le olaga i lalo o le pulega apartheid. O le mea e faanoanoa ai, e sili atu i le 60 pasene o tagata Aferika i Saute na suʻesuʻeina na fai mai na sili atu le taʻavale a le atunuʻu i le taimi o pulega a le au papaʻe.â€
O fa'ai'uga fa'apenei e tu'u ai le tele o mea e mana'omia. O le mea moni e le fa'anoanoa Bond-na te le fa'amatalaina pe fa'afefea ona fa'aupuina fesili su'esu'e, pe foliga mai fo'i na te fesiligia le sini na ausia e lenei su'esu'ega - o lona uiga o se mataupu o le fa'atuatuaina na ausia i le tau o le fa'amaoni. O lea la, e fa'afefea ona fa'amoemoe le au faitau talafeagai e talia lenei fa'amaoniga ogaoga e fa'amaonia ai le moni o le finauga a Bond?
iʻuga
O le mea na ou taumafai e fai i lenei tala o le suʻesuʻeina lea o auala fou e faʻalauiloa ai le mataupu o le tuuga i Aferika i Saute fou. O le mea o loʻo ou manaʻomia i lenei tala o se upu fou e faʻamatala ai le mea moni ma le ituaiga o sauaga o loʻo tatou feagai. Ua ou tilotilo i sitaili eseese e lua o le tusitusi, tala fatu ma tusitusiga aʻoaʻoga, e faʻamatala ai poʻo le a le faʻafitauli ma faʻamalamalama pe faʻafefea ona le amanaʻia ma le faʻatulafonoina le tautalaga i totonu o le atamai. I le va'ava'ai atu i nei ituaiga tusitusiga eseese e lua, o la'u fa'amoemoe o le su'esu'eina lea o auala e mafai ai e le au atamamai uliuli ma le au fai mea uliuli ona fa'alavelave lelei ma mana'omia se gagana fou ma ni leo fou e ta'u atu ai a tatou tala o tauiviga fa'aagafesootai.
• Mandisi Majavu ose tagata faitio fa'aleaganu'u, o lo'o fa'amautu i Cape Town, Aferika i Saute. [imeli puipuia]
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo