I lenei taimi, tatou te moomoo uma "se tausaga sili ona lelei". E ui o le moomooga o se mea lelei i taimi uma, e tatau foi ona tatou iloa e le mafai ona tatou faʻamoemoe tele mai le tausaga fou. O loʻo faʻatumuina o ia i le tele o faʻafitauli, e tatau ona tatou maua le tele o le alofa mo ia ... O ia o se vaega o se liʻo leaga na amata i le faʻafitauli tau tupe o le 2008, ma atonu o le a faʻaiʻu i le 2017, o se tausaga faʻalavelave lea e palota ai i le tele o tagata. atunuu taua ma isi tofiga taua e mafai ona tatalaina se taamilosaga fou. Vagana o le manumalo a le malo i le Faiga Palota a Amerika o le a faʻamoemoeina se faʻalavelave faʻavaomalo o pulega vave ...
Ole lisi lea o fa'aletonu tele mo le 2016, o le mea moni o se vaaiga patino: ae lagolagoina e le tele o fa'amaumauga...
Fa'aletonu 1: Suiga o le tau.
A mae'a le fonotaga a Paris i suiga o le tau, o lenei tausaga o le a taua tele e malamalama ai po'o fea le itu o loʻo agi ai le matagi o suiga. O le mea moni, o le faagasologa o le faasaoina o lo tatou paneta i lona tulaga o loo i ai nei, ua fuafuaina i luga o se vaitaimi e oo atu i le 2050. Sei o tatou manatua puupuu o faamauga na faia i Pale e le lava e ausia ai le sini o le le sili atu i le 2 Centigrade i luga aʻe o le tulaga sa i ai muamua. le Industrial Revolution (ua uma ona matou faʻaaogaina le 1 centigrade). E pei o le taimi nei, o le Paris Pact o le a oʻo atu i le 3.7 Centigrade, o lona uiga, i le tele o mea, 850 miliona tagata ua faimalaga. O le mea moni, o loʻo i ai se maliega e le tatau ona tatou sili atu i le 1.5 Centigrades, ina ia matua saogalemu.
Ia, o le a tatou faia na o ni faʻataʻitaʻiga se lua, e faʻaalia ai o le faʻamataʻu i le paneta o se mea sili ona mautu, ma o loʻo faʻaauau pea le gauai atu i le vaega o le malosi. Fa'ato'a fa'amaonia e le Palemene a Peretania le tulafono e fa'atagaina ai le fa'aogaina o le fa'aogaina o le kesi shale, iloa o lo'o i ai le fa'aogaina o le eletise. O lo'o fa'atagaina fo'i i lalo o nofoaga puipuia, e aofia ai paka a le atunu'u. Ua fa'ailoa mai e le malo o Peretania o le a latou tu'uina atu laisene fou mo su'esu'ega o kasa ma suau'u, e aofia ai ma paka a le atunu'u.
O le isi o se faatalanoaga mai ia Gian Luca Galletti, minisita Italia mo le siosiomaga, i tua mai Paris. Na ia puipuia lana polokalame fou o le suauʻu suauʻu i le laueleele ma le sami, e ala i le tautino atu: “O se tasi o autu autu o Paris o le suʻesuʻeina tutusa o punaoa faanatura. . O loʻo matou nonofo i se atunuʻu o loʻo faʻaaogaina pea penisini ma kesi, ma ou te le iloa pe aisea e tatau ai ona tatou faʻaogaina le malosi mai isi." . . I le taimi nei i Gela, Sicily, o se tasi o nofoaga faʻamamaina, o le kanesa o tamaiti ua oʻo i le 2 pasene, Hodgkin i le 159.2, le manava o le manava 72.4 pasene, faʻatusatusa i le masani a le atunuʻu.
E tusa ai ma le International Energy Agency, o fesoasoani tuusao ma le le tuusao i fale gaosi oloa, koale ma suauu, e oo atu i le 5.3 miliona tala i le tausaga. O le fesoasoani na talosagaina i Pale mo le faʻalauiloaina o tekonolosi lanu meamata, i le lalolagi atoa, e 100 piliona tala. O fa'amaumauga nei ua lava lea e fa'ailoa ai le va i le va o fa'amoemoe lelei ma mana'oga fa'apitoa.
Afai o le a faʻaauau pea lenei tulaga i le 2016, e manino lava o le maliega o le tau o Paris e le mafai ona ausia ana sini.
Fa'aletonu 2: ISIS ma faiga faatupu faalavelave
Aʻo taulaʻi atu tagata uma i le taua i le Caliphate i Siria, ua oʻo i le taimi e vaʻavaʻai atili ai i se taimi umi. O le taua i Siria ua avea ma sui o le taua a Saudi Arabia (lea e nafa tonu lava mo le faʻasalalauina o le faʻasalaina faʻa-Islam na tuʻuina atu e ISIS. , wahabism), Qatar, United Arab Emirates, Turkey, Rusia, Iunaite Setete, Farani, Peretania Tele, ma o lea ua iai le lagolago mai Siamani ma le talitonuga mai le Iuni a Europa. I le taimi nei, o atunuu Mosalemi uma i le lalolagi atoa e tatau ona auai i Saudi Arabia. Ua sauni uma i latou e tau i lenei taua i le Suria mulimuli, ae le o le lamatiaina o se tagata. Talu ai e leʻi lava le pomu e manumalo ai, o se taua lea i le 2016 o le a leai se mea e alu i ai. Ae o le mea e tatau ona amata ona tatou mafaufau i ai o le ISIS o se galuega faʻapitonuʻu, ma ua avea ma se lalolagi atoa. O se lipoti a le Fono a le Puipuiga o loʻo faʻatatauina e 25.000 tagata mai 100 atunuu ua auai i Al Qaida ma ISIS. O le numera o fitafita mai fafo na siitia i le 71% i totonu o le sefulu masina. Ma o le fasioti tagata a Paris ma San Bernardino na faʻaauauina e tagata o le lotoifale, e le o ni vaega o le ISIS fausaga.
O le eseesega tele i le va o Al Qaida ma ISIS, e tusa ai ma About Zeid, mai le Carnegie Center i Beirut, o le Al Qaida o lona sini autu e tau faasaga i pulega a Sisifo. Ae o le ISIS e sili ona fiafia i le faʻaleagaina o le lalolagi Mosalemi, tau i isi lala o Islama, mai le Shia i Sufi i YAZIDI, ismaeliti ma isi, e faʻaumatia i latou ma faʻamalosia Sunni e talia se faiga faʻamaʻi wahabist, pe mafatia i sauaga.
O le malamalama lena o feʻau a le ISIS i Mosalemi o loʻo nonofo i Sisifo o loʻo faʻamalosi ma manino: Faʻatasi, pe faʻatasi ma Sisifo o ni tagata liliuese, pe faʻatasi ma i matou o se Mosalemi moni.
O le faafitauli o le le talitonuina o Muslims i Sisifo ua faateleina. Ua faatoluina solitulafono o le inoino i le masina talu ai i le US, ona o le le faatuatuaina o sui tauva o le Republican. O le tuputupu aʻe o pati faʻa-Europa a le itu taumatau, o loʻo taʻitaʻia e tagata faʻatauvaʻa e pei o Salvini i Italia, Geert Wilders i Nederland, poʻo Le Pen i Farani, o loʻo faʻasalaina Mosalemi i taimi faigata. E faʻamalosia ai i latou e faʻamatalaina atili a latou faʻamaoni, ma e mafai ona tuleia talavou ma faʻatauvaʻa musalemi i totonu o le tolauapiga ISIS.
O tagata sulufai mai atunuu Mosalemi, e pei o Siria, o loʻo faʻaalia o loʻo faʻaogaina e le ISIS. lava ia. E silia ma le 25.000 tagata mai le 100 atunuu ua auai i le ISIS: o se 715 faʻateleina o fitafita mai fafo i le na o le sefulu masina. E tusa ai ma le Pew Institute, o Islama ua i ai nei i le 1.6 piliona tagata, ae i le 2050 o le a latalata i le au Kerisiano ( 1.8 piliona), i le 2075 o le a tutusa tutusa, ma i le 2.100 o le a avea ma tapuaiga sili ona tele i le lalolagi. I le auala, o le lotu e sili ona tele i lalo ole 15.
O le poloketi umi a le ISIS o se feteʻenaʻiga a le malo. O le faʻaauauina o faʻasalalauga, faʻatasi ai ma Sisifo o se fili manino, o le mea lea e mafai ona avea ma talatuu a le ISIS. O lona uiga o le alu i le lalolagi atoa, mai le lotoifale.
O le tausaga 2016 o le a taua tele e vaʻai ai pe o le a faʻatupulaʻia lenei polarization pe leai. Pe mafai ea e Sisifo ona malamalama i le mailei o loo ia savali ai? Ae ui i lea, o lo tatou olaga i aso taitasi ua osofaia. O le faimalaga ua avea ma se mea e sili ona leaga. O lea ua fa'amalosia e le US lana faiga fa'avae visa mo tagata Europa. O moega o le saogalemu o loʻo faʻateleina i le 83 pasene i Europa, e tusa ai ma se faʻatusatusaga a le Interpol. O le fefe o loʻo faʻateleina pea i totonu o le mafaufau faʻatasi. Afai i le 2016 o le ai ai le tele o fasiotiga tagata e pei o Paris ma San Bernardino, o le fefe ma le polarization o le a avea se tulaga e le mafai ona toe faʻafoʻisia.
Fa'aletonu 3: Tagata sulufa'i:
Faatasi ai ma le aufaasālalau o loʻo faʻasalalau naʻo mea na tutupu, , o le faʻalavelave o tagata sulufaʻi ua pasi atu nei i se fuafuaga lona lua. E leai se mea ua suia: o tagata e feoti e pei o le taimi muamua, o atunuu ua fausia pa puipui ma faaauau pea ona faia ni faiga saʻo, ae o le taumalulu e toʻaitiiti tagata ua sauni e lamatia o latou ola. Europa, Ausetalia, Iunaite Setete ma isi atunuu mauoa e le o saunia faʻale-aganuʻu e talia ni mea moni se lua e le maalofia. Muamua, o le lalolagi tutusa, paʻepaʻe, Kerisiano ua tatou iloa, e le tumau. O se tulafono o le fisiki o se avanoa avanoa e tosina mai ai le tafe. I le taimi nei, o le faʻalavelave e mafua ona o le le faʻamaoni o gaioiga a le militeri na faia e faʻateʻa ai se pule le lelei, e aunoa ma se fuafuaga mo le lumanaʻi. I se taimi puupuu, na soloia ma le manuia Saddam Hussein ma Gheddafi, ma tuua ai o latou atunuu i le vevesi ma le pagatia. O le taumafaiga mulimuli, Assad, avea ma sui o le taua , faatasi ai ma Rusia ma le Shia ( Iran , Hezbollah), o loʻo taofia o ia i le tulaga, e ui lava i taumafaiga a Europa ma le Iunaite Setete. E na o Siria e fa miliona tagata sulufai i le taimi nei ma na o le tasi lona fa o latou o loʻo taumafai e faia se olaga fou i Europa.
I le taimi lava e tasi, o Europa o loʻo i ai se faʻaititia tele o tagata. E tusa ai ma le UN, e manaʻomia e Europa le itiiti ifo ma le 2 miliona o isi tagata faʻaopoopo e faʻatumauina lona faiga penisione, ma o loʻo faʻagaoioia le tamaoaiga, ma o le a manaʻomia le itiiti ifo ma le 350.000 tagata fou fou i tausaga taʻitasi, seia oʻo ina toe faʻamautu le faitau aofaʻi, i le 2080. Ioe. , e leai se faiga fa'apolokiki o a'oa'oga i lenei mea moni. O pati apaau taumatau o loʻo tuʻuina mai se miti: tatou toe foʻi i tua i le taimi na tatou paʻepaʻe uma ai, faʻatasi ai ma le faʻakerisiano o lo tatou sootaga tutusa, ia tatou puipuia lo tatou faasinomaga ma lo tatou talafaasolopito.
Ae afai tatou te alu i tua atu o lo tatou faʻafitauli o loʻo i ai nei, ia tatou iloa o suiga o tagata e matuaʻi maofa. E tusa ai ma faʻamatalaga mulimuli a le UN, o le lalolagi i le 2100 o le a le 9 piliona e pei ona manatu (ua tatou i ai nei i le 7.5 piliona), ae 11.2 piliona. Aferika o le a avea ma 4.4 piliona tagata, mai le taimi nei piliona. Aitiope, e faia se mataupu, ua 100 miliona tagata: o le a 243 miliona i le 2100. O Aferika o le a avea ma 39% o le faitau aofaʻi o le lalolagi, toetoe lava pei o Asia, ma faʻafaina le vaega o Europa ma Amerika i Matu. faatasi. Aferika e tele lava Mosalemi..…
Seʻi o tatou faamanatu atu o lea ua talia e Europa ma Amerika (US symbolically) tagata sulufaʻi, poʻo i latou ua tuua o latou fale ona o se feeseeseaiga. E tuua ai i fafo tagata o loʻo fefefe i faʻailoga tagata, e pei o tama i Aferika, teine Nigeria lea e aumaia ai i latou e Boko Haram i le pologa, faʻalapotopotoga faʻalelotu e pei o Kerisiano i sasaʻe tutotonu, poʻo rohinyás i Myanmar ... ma e le aofia ai tagata faimalaga tamaoaiga, poʻo tagata e iai tuua lo latou fale aua e le fafagaina i latou, ma sola ese mai le fiaaai, ae le o taua ... ma e tatau ona tatou faaopoopo le vaega fou o tagata sulufai o le tau, lea e le o iai i le finauga o loʻo i ai nei.
E tusa ai ma le Komisi Maualuga a Malo Aufaatasi mo Refuges, i le 50 tausaga, e tusa ai ma le auala tatou te faʻatinoina ai le Paris Agreement i suiga o le tau, e mafai ona tatou o atu i le 3 tikeri i le 250 miliona tagata ua faimalaga, ma le 4.5 i le 1.000 miliona tagata. E tusa ai ma le International Organization for Migrations, “i le 30 tausaga ua tuanaʻi, ua faatoluina le lāmala ma lologa” ma o suiga o le tau ua māfua ai ona toʻatele atu tagata ua sosola ese nai lo o taua. Ua faʻasalalau e le Fono a le Puipuiga se lipoti o loʻo faʻaalia ai le sili atu ma le tasi miliona faifaatoaga a Suria, na faʻaumatia e le lamala i le va o le 2007 ma le 2010, na sulufaʻi atu i taulaga e leʻi saunia ma maaleale, ma o lo latou faʻanoanoa na faʻaalia ai se sao taua i le osofaʻiga Arab Spring faasaga ia Assad.
O lea ua oʻo i le taimi e iloa ai o Sisifo o loʻo feagai ma se suiga faʻasolopito, ma faʻalavelave mataʻutia i le olaga, aganuʻu, ma faiga masani i aso uma. E mafai ona ausia lenei mea e ala i le talia malie o tagata fou i le kalapu, i le lotogatasi ma le ola faatasi o tulaga taua i Sisifo, poʻo le faʻaali atu ia i latou o se moto, e pei ona faia e Salvini ma Trump. O le 2016 o le a matua taua tele e vaʻai pe faʻafefea lenei mea, aemaise lava pe a uma le Faiga Palota a Amerika.
Fa'aletonu 4: Pa'u o le faatemokalasi
Ua oo i le taimi e iloa ai o le le fiafia faaupufai e le gata o le faateleina o le xenophobic ma itu taumatau talu mai le faaletonu o le tamaoaiga o le 2009, ae o le faʻaleagaina foi o le mamalu o le faatemokalasi o se taua faʻaonapo nei e le mafaamatalaina. O loʻo i ai nei le Palemia Hungarian, o loʻo faʻaalia manino le "faatemokalasi faʻalilolilo", ma vaʻavaʻai ia Putin o se faʻataʻitaʻiga. O loʻo mulimulitaʻi Polani i le itu lava e tasi, ma i Europa i Sasaʻe atoa o loʻo i ai se suiga manino i le itu taumatau, faʻailogaina i le talosaga faʻamalosi i Nato ma le Iunaite Setete e faʻaleleia pa puipui a le militeri i Rusia. ( Ma Nato poking Putin paranoia, e ala i le ofoina atu Montenegro, ma 2.000 fitafita, e auai). O na atunuu uma ua teena maliega a Europa i le mauaina o tagata sulufai, faapea foi ma so o se isi lava avega mai Brussels ( tupe o le mea moni e talia ma talosagaina). Ua faatuina e Putin se sootaga faasamasamanoa ma le itu taumatau vaega, o se taitai i le puipuiga o le faasinomaga ma tapuaiga. Na ia tuuina atu foi se nonogatupe e 5 miliona euro ia Le Pen.
I taimi o faʻalavelave, e sili atu le fiafia o tagata i lo latou saogalemu ma galuega, nai lo le pule. O le tele o tagata palota masani mo le itu tauagavale, e pei o tagata faigaluega ma leai ni galuega, ua palota nei mo le itu taumatau, ma talitonu ia latou folafolaga o le toe foi i tua auro. Latou te le toe fiafia i manatu poʻo ni faʻaupuga faʻapolokiki. Ua latou manatu ua le toe iai le itu taumatau ma le agavale. Latou te le fiafia i faiga masani a pati, ma ua latou sauni e faʻataʻitaʻi se mea fou ma e le o se vaega o le faʻavae. O le mafuaaga lea o le manuia o Le Pen i Falani, o le le mautonu o le lagolago mo Trump i le Iunaite Setete (ma e sili atu le fenumiai o le manuia o Bernie Sanders, o se tagata lautele, o se faaupuga e latalata i le malaia i le US).
O le mea moni, o le itu taumatau o le xenophobic e le aoga tele mo le galulue faatasi faavaomalo ma talanoaga ma isi. Ae o le faafitauli moni lava o loʻo tatou i ai i se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le vaʻaiga faʻapolokiki. Pe a lafoaʻia ideologies e pei o mea faʻamanatu, ma o le laasaga o loʻo mulimuli mai o le faʻaaogaina lea o le pragmatism e avea o se fofo, o le mea moni o loʻo e faia i faiga faʻapolokiki se numera o faʻafitauli faʻapitoa, e aunoa ma se manatu mulimuli o le sosaiete. O gaioiga taitasi e filifilia e sili ona aoga mo lena mataupu patino. E le o se pragmatism, o le utilitarism, lea e faʻaititia ai faiga faʻavae i le pulega, ma e le tosina mai ai le auai o tagata, aemaise lava tupulaga talavou. Ma o le tulaga tau pulega o faiga faaupufai, e aunoa ma se vaai mamao, e matele atu i faiga pi’opi’o, lea e manino lava le tupu a’e i totonu o temokalasi i sisifo.
O le fefe e faamalosia ai le itu taumatau, ae le o le itu tauagavale. O aso nei o loʻo sosolo mai le fefe i o tatou olaga i aso uma, e tusa ai ma suʻesuʻega eseese. O se suʻesuʻega mai le World Value System, na maua ai i aso nei e na o le tasi le lima o tagata Amerika e manatu i le faatemokalasi o se mataupu faavae. O le mea lava lea e tupu i Europa, e tusa ai ma lea lava suʻesuʻega. I se isi faaupuga, o le nazism ma le stalinism o ni manatuaga vaivai. Ma o le faʻataʻitaʻiga a Saina, lea e mafai ai ona faia se filifiliga i se taimi puupuu, faʻamalosia le gaosiga ma gaioiga., Ua amata ona lauiloa.
O le mea moni, matou te leʻi oʻo i le tau o Weimar. Ae o loʻo matou faʻatulagaina le tele o mea na aumaia ai se demagogue le mautonu e faʻatautaia ai le atunuʻu sili ona maualuga o le taimi.
E taua tele le va'ai pe fa'afefea i lenei tausaga le fa'atupuina o le demagogy, pe fa'aitiitia. Ae o le mea e taua o le amata lea ona tatou tuʻuina atu le faatemokalasi i lalo o le mataʻituina, ae le o se taua i luga o le faʻalavelave. O loʻo osofaʻia, e le gata mai le ISIS ma faiga faatupu faalavelave, ae mai taʻitaʻi na filifilia e o latou tagatanuu, o Orban poʻo Putin, ma e tusa ai ma se tulaga faʻapitoa faʻatagaina. O lea ua oo i le taimi tatou te manatu ai o se vaega tuputupu aʻe o le faitau aofaʻi o tagata i Sisifo o loʻo sailia se sulufaiga i miti o aso ua mavae, faatasi ai ma mataupu faʻapolokiki ma le tamaoaiga e le o moni. O le faatemokalasi, o le mea e faanoanoa ai, ua fai ifo.
Fa'aletonu 5: Le pa'u o Europa.
I le 2016 atonu o le a valaau e Cameron se referendum i le tuua o le Iuni a Europa pe leai. O le mailei lea na tuʻu ai e le Palemia Peretania o ia lava, e ala i le folafola atu e toe faʻatalanoa Peretania tumau i totonu o le EU, poʻo le i ai o ni faʻamanuiaga pe faʻamavae. Ua manino nei o lima gaogao, o le a ia tatalaina le palota (e tatau ona ia tumau). O feutanaiga ma Europa o le a faʻagasolo i masina muamua o le tausaga. Ua manatu Siamani o se mala pe a alu ese Peretania, o lea o le a fesoasoani ia Cameron. Po o le a lava le mea o le a faʻatagaina e le EU ia Peretania, o le a vave ona talosagaina e atunuu uma o Europa i Sasaʻe. O le 2016 e mafai ona avea ma tausaga e tupu ai lenei mea.
Fa'aletonu 6 : Fa'atunuu i Asia.
O se mea moni e popole ai ona o le taimi muamua talu mai le faaiuga o le taua mulimuli, o atunuu tetele o Asia, Saina, Initia ma Iapani, o loʻo faʻatautaia i le taimi e tasi e taʻitaʻi o le atunuʻu. E ui ina manino le eseese i lo latou moni ma sitaili (e leai se mea e pei o le masaga Putin-Erdogan), o loʻo latou toe faʻafouina le mamalu o le taimi ua tuanaʻi ma le faʻalumaina na latou mafatia ai i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e faʻaosofia ai tagatanuu i la latou lagolago.
Ua faalauiloa e Peresitene Xi "le miti a Saina", lea e mauaa i le toe aumaia o mamalu anamua o le Emepaea o le Tutotonu, ma tauimasui i le faalumaina o le pulega a Europa, pulega Iapani, ma le taua o le opium. I le lua tausaga talu ai na faaleagaina ai e tagata leaga faleoloa ma meatotino a Iapani, e aunoa ma se uluai faauilavea a leoleo. Ua amata e Saina se fuafuaga o faatosinaga e tetee atu ai ia United Sates, e ala i le faatupeina o le tele o galuega tetele: o le fausiaina o se Faletupe e suitulaga i le Faletupe o le Lalolagi, i lalo o le pulega a Uosigitone. I luga o le valaaulia a Xi, 45 atunuu na auai i le faletupe, o le a maua le aofaiga atoa o le 200 piliona tala, e ui lava i le tetee a Uosigitone. Ma o loʻo fuafua e faʻatupe le "masaga Ocean Railroad connection, o se fuafuaga 50 km nofoaafi mai le talafatai o Peru i Brasil.
Na tuʻuina atu ia Venesuela, Ekuatoa, Atenitina, nonogatupe mo le sili atu i le 80 piliona tala, auina atu se feʻau i le masani "tuafale" o le Iunaite Setete: faʻaitiitia oe lava mai Uosigitone, e tele aʻu punaoa ( Saina faʻaagaaga e 3.8 miliona tala). O loʻo faʻalavelave malosi i Aferika, i le tulaga o loʻo mafaufau ai Zimbabwe e faʻapipiʻi lana tupe i le yuan. Ma o loʻo faʻalauteleina lona sone o le gataifale i le sami, e ala i le fausiaina o faʻavae i luga o ni tamaʻi papa, lea na fai mai e le tele o atunuu Asia. Saina o le a siitia lana paketi a le militeri i le 7% i le taimi o le lima tausaga fou fuafuaga.
Abe, le Palemia Iapani, ua alu i le itu lava e tasi. Faatoa siitia le paketi a le militeri i le 7%, ma o le mea e sili ona taua ua ia faia se faʻamatalaga o le faʻavae, lea e mafai ai ona toe faʻatagaina le Iapani Puipuiga e galue i fafo. Na te puipuia lena suiga i le faapea mai e mo mataupu faatapulaa. Peitaʻi, e pei o le avatu o sukalati ua tumu i le ʻava i se tagata ua ʻava malosi. Ua faaalia i faiga palota le faatuputupulaia o le itu taumatau ma le au lē fiafia, o ē ua manatu o le faiaʻina i le taua lona lua a le lalolagi o se faalumaina e tafiesea. Ua musu Abe e faatoese atu mo sauaga na faia faasaga i tagata lautele e fitafita Iapani i Saina, ma ia iloa matafaioi a Iapani i le faamalosia o le faafaigaluegaina o tamaitai Korea 60.000 e avea ma "fesoasoani i feusuaiga", mo fitafita Iapani.
Narendra Modi, le palemia Initia, o loʻo toe faʻamanatuina foi le mamalu o le taimi ua tuanaʻi, ma le faʻatagaina le itu taumatau o le itu taumatau ma le atunuʻu, ma tautala e uiga i "se mamalu fou o Initia". le lalolagi. O le eseesega o Initia e 2050% o lona faitau aofaʻi i lalo o le 41; Saina i lena taimi o le a naʻo le 18% o tupulaga talavou, i totonu o le sami o tagata matutua, ona o lana tulafono e tasi tamaiti.
Na faʻaalia e Modi Initia i le pito i luma o le vaaiga faʻavaomalo, e ala i le faʻaaogaina o lona faʻaogaina i le Paris Conference i suiga o le tau. Ua tautala nei o ia e fai ma sui o le atunuu e le o ni alamanuia (sa taumafai Saina e fai lena mea i Pale e leai se mea na alu i ai), ma ua ia faateleina foi le paketi a le militeri. Na faatoa ia faatauina mai auupega mai Saina mo le 12 piliona tala, o se aofaiga tele mo se atunuu e manaʻomia ni tui mataʻutia i ana agafesootai, aʻoaʻoga ma le soifua maloloina, faʻatasi ai ma atinaʻe.
I se isi faaupuga, afai e iai se nofoaga e ono oo mai ai se taua fou a le lalolagi, o Asia. Ma o lona fua o le a matua le mafaatusalia lava. O le mea o lo'o popole ai, o atunu'u uma o Asia o lo'o fa'ateleina a latou tala o le puipuiga, O le a le tele o lenei mea o le a aumaia ai nisi o mea taua i le 2016, e faigata ona va'ai. Ae o le a taua le faʻaalia i Asia o se nofoaga e popole ai mo le filemu o le lalolagi.
Fa'aletonu 7: Fa'aitiitia i Amerika Latina.
E ui o lenei mea o se faʻafitauli faʻaitulagi, i totonu o se lalolagi fesoʻotaʻi e iai mea uma e talafeagai mo tagata uma. Amerika Latina mo le sefulu tausaga talu ai o se tagata faʻavaomalo malosi, saofagā i le atinaʻeina o le lalolagi. O le faaitiitia o oloa faaulufale mai a Saina o mea mata, ma le siitia o tului mai le Federal Reserve i Uosigitone, (lea o le a suia ai tupe teufaafaigaluega mai Latina Amerika i le maketi a Amerika) o se vaega e lua, e matua afaina ai le itulagi.
O nisi o le aufaipisinisi o loʻo talanoa e uiga i se taamilosaga leaga fou, e mafai ona tumau mo ni nai tausaga. O tau maualalo o oloa o loʻo aʻafia uma ai le itulagi, mai le kopa i Chile i le suauʻu i Venesuela, Ekuatoa, ma faʻatoʻaga oloa i Atenitina. i Venesuela, o loʻo le amanaʻia pea e Maduro le mea moni fou, ma o le Faletupe a le Lalolagi o loʻo valoia le paʻu o le 10% i le 2016. E mafai ona tumau i le pule naʻo le foia o faafitauli, lea e leai sana tupe.
E faapena foi ona tupu i Ekuatoa. Atenitina ua uma ona suia le itu, ma ua toe foi atu i faiga faavae neoliberal o aso ua mavae. O Pasila o loo i le ogatotonu o se faalavelave mo faiga pi’opi’o, lea o loo natia ai se tulaga faigata tele tau tamaoaiga. Ua lomia e le Komisi o le Tamaoaiga mo Amerika Latina se lipoti mataʻutia, lea na valoia ai le paʻu tele. I le lipoti, o loʻo faʻaalia ai i le faaiuga o le 2016 o le a tatou maua se ata sili atu ona manino, e tasi le manino pe afai o le locomotor Saina o loʻo i ai i se leiloa le tumau o le saoasaoa, poʻo i se faiga e sili atu ona umi.
Fa'aletonu 8: Faateleina o auupega.
E tusa ai ma faʻamatalaga a le Swedish Institute for Peace, o le 2016 o le a vaʻaia le siʻitia o tau o auupega latalata ile 3%. O lena siitaga e tutusa ma le 600 piliona tala, o se aofaiga e mafai ona foia ai sini mataʻutia o sini o le Meleniuma Atinaʻe na faavaeina e le UN; ae ). Ae o le felafolafoaiga e uiga i le faʻaitiitia o auupega e le amanaʻia ai se mea mataʻina: o Sui Tumau e toʻalima o le Fono Puipuia a le UN (e nafa ma le faʻamautinoaina o le filemu), faia le 82% o le faʻatauga a le lalolagi. Ma faʻatasi ai ma Saina o loʻo ulu malosi i le gaosiga o auupega, o lena pasene e tatau ona tupu.
Na amata ona faʻatagaina e Malo Aufaatasi le "fesoasoani agaalofa", i Somalia (Tesema 5, 1992 - Me 4, 1993). O le lautele o le osofaʻiga a Amerika o le aumaia lea o fesoasoani agaalofa i totonu o se atunuʻu leaga, lea o loʻo matelaina ai le faitau aofaʻi o militia feteʻenaʻi. O le paleni o lena taotoga (faatasi ai ma le vave alu ese o le US, ina ua uma ona tosoina le tele o ana fitafita o ni tino oti i le auala autu o Mogadishu), o se tau atoa o galuega faamiliteli e 900 miliona tala.
O le tau o taumafa ma isi sapalai sa tufatufaina atu e 90 miliona tala. O lena vaega sa tausia i tulaga uma. Vagana ai e sili atu ona faigofie le mauaina o punaoa mo galuega faamiliteli, nai lo galuega alofa. O le galu tele o tagata sulufai mo taua uma i le lotoifale i Aferika ma Sasaʻe Tutotonu, o se taunuuga o lena faʻamuamua. Ua talia e Europa le tuuina atu o le 3 piliona tala ia Turkey, ma aveese visa, ina ia taofia ai tagata sulufaʻi a Suria. O loʻo faʻaalu nei mo tagata sulufaʻi se aofaiga e leʻi mafai ona faʻatusatusaina, ae e mautinoa lava e alu i le piliona tala. Ana fa'aalu lena tupe e fesoasoani ai i le faitau aofa'i i le sone o fete'ena'iga, e mautinoa lava e matua to'aitiiti le aofa'i o tagata sulufa'i o lo'o tu'i faitoto'a.
Ae paga lea, o le 2016 o loʻo alu i lena itu. O tau o auupega o le a siitia, ae o fesoasoani tau atinae o loo faaitiitia i soo se mea. O le tala o le tupe mo fesoasoani o loʻo faʻaaogaina nei e faʻatupeina ai tagata sulufaʻi o loʻo ulufale mai, ma atonu e faʻatupeina ai tautinoga a Paris. O le mea lea, o le aofaʻi o fesoasoani e oʻo atu i tagata matitiva, o loʻo faʻaitiitia. O le Fonotaga mulimuli a le Un Conference mo le faʻatauina o punaoa, na faia i le aso 10 o Novema i Niu Ioka, na vaʻaia ai le "faʻaitiitia tele" i foaʻi foaʻi, mai le 560 miliona tala i le 2014, i le 77 miliona tala, , e aofia ai le tele o le 2015. Ioe, o lenei mea o le a alu i le fa'ateleina tagata malaga mai le tamaoaiga.
Fa'aletonu 9: fa'ateleina le le tutusa
Ua matauina e le Economist lava ia” o le mauoa ua faasolo ina mauoa ae o le au mauoa ua vave ona mauoa, e le masalomia”. O se suʻesuʻega a le Iunivesite o Kalefonia na maua ai o le vaega o le tamaoaiga a Amerika na umia le 0.1 pasene o aiga sili ona tamaoaiga na siitia mai le 7% i le 1979, i le 22% i le 2012. Ma o le sili ona mauoa 0.01 pasene (pe tusa ma le 16.000 aiga), oso mai le 2% i le 11%. Ioe, latou te le maua ni tupe e lolomi faapitoa mo i latou. Latou te mitiia le tupe mai le aofaʻi o tupe faʻasalalau, o lona uiga o nisi tagata o loʻo tuʻuina atu a latou tamaoaiga. O se isi suʻesuʻega ua faʻamauina e faapea talu mai le 2008, o le vasega ogatotonu o Amerika ua faʻaitiitia i le 10 miliona aiga.
O se faiga lea i le lalolagi atoa. I Sepania, o tagata mauoa ua siitia i le 40% talu mai le 2008. I le 2014, o le numera o milionea na faʻateleina i le lalolagi atoa e 920.000 tagata taʻitoʻatasi. O loʻo i ai nei i le lalolagi, e tusa ai ma le Faletupe o Kanata 14.6 miliona o loʻo umia le sili atu i le miliona tala i tinoitupe i tafatafa o le fale muamua, taavale ma oloa eseese. O le va i le va o pule ma tagata faigaluega ma tagata faigaluega o loʻo faʻatupulaia i tausaga taʻitasi, faʻatasi ai ma sina tetee. O le Ofisa Sili o Pulega o le 500 Fortune Companies (sili ona faamanuiaina) sa i ai se tau maualalo o le 17.5 miliona tala, ma o nisi e sili atu i le 200 miliona.
Ua lapataia e le toatele o le aufaipisinisi, faatasi ai ma le Faletupe o le Lalolagi ma le IMF, o le le tutusa e le gata i le agafesootai ma faaupufai, ae faapea foi i le tamaoaiga, ona o le faaitiitia o le faatauina mai o le malosi mai tagata matitiva, aveese faleoloa laiti ma kamupani, ma faaleagaina ai le tamaoaiga. vasega ogatotonu, o le faavae lea mo le mautu lautele. Le tusi lauiloa “Capital in the Twenty-First
Century", saunia e Thomas Piketty, o loʻo faʻamautu ai lenei manatu: a o faʻatumauina le tamaoaiga, o sosaiete faʻatemokarasi ua le maua le faʻatuatua i le saʻo o malo, lea e vaʻaia e fesoʻotaʻi ma le laumua tele. Le Pen e tetee atu i "plutocrats" e faamanatu mai ai le gagana na faaaoga e Mussolini ma Hitila: o vaega taumatau uma e taʻuleagaina le au faletupe o ni fili, ma o loʻo faʻaosofia ai i latou o loʻo vaʻaia o latou olaga ua paʻu, poʻo a latou fanau e aunoa ma se galuega, aisea e leaga ai nai tagata. mauoa.
O le a le mea e faʻalavelave ai i lenei faʻalavelave faʻafuaseʻi o le le tutusa (e tusa ai ma Oxfam i le 2025 Egelani o le ai ai le tulaga tutusa o le taimi o Queen Victoria), o le fuʻa na masani ona ave e le itu taumatau, nai lo i latou i le itu tauagavale. Ma o le le tutusa ua le avea ma se mataupu faapolokiki tele. Ana leai Sanders, semanu e matua leai lava i le palota a Amerika.
Ma o lenei, e toʻalua tagata suʻesuʻe, o le Rusia economist Vladimir Gimpelson faʻatasi ai ma le saienitisi faʻapolokiki a Amerika Daniel Treisman ua sau ma se suʻesuʻega faʻamalamalamaina. Sa latou tilotilo i se aofaʻiga o suʻesuʻega mai atunuu e 40, e mauʻoa ma matitiva. O le faaiuga o le matematega a tagata e uiga i le tufatufaina o tupe maua ma le mea o loʻo i ai e sese e pei ona mafai. O i latou o ni tagata matitiva sa masani ona fa'aalia i latou o ni tagata vaeluagalemu. I Italia, e sili atu ma le afa o tagata matitiva na manatu latou te i le ogatotonu o fua o tupe maua. I Farani ma Suetena, o le vaega na sili atu i le tasi vaetolu. I se faaeseesega, o i latou e sili atu ona lelei e masani ona manatu latou te leʻi ausia. I Farani, Italia ma Peretania, 40 pasene pe sili atu foi o tagata e ona fale lona lua na tuu i latou i le afa pito i lalo.
O lenei, i upu Marxists, o lona uiga ua leiloa e tagata se lagona o le vasega, ma o le mea lea latou te le ita ai i le le tutusa e pei ona faia muamua. Ma o lona uiga e le lagona e le vasega faaupufai le le tutusa o se mataupu taua. Ae o le a le umi o le a tumau ai lenei mea?
O le 2016 o le a vaʻaia ai lenei tulaga e faʻaauau. E faigata ona iloa e tagata pe faʻafefea ona faʻalavelaveina lenei faʻatonuga. Seʻi o tatou faia ni faaaʻoaʻoga lelei se lua, e faataʻitaʻia ai. O Mark Zuckeberg, o le na faavaeina le Facebook, ua ia faailoa mai o le a ia foai atu le 99% o ana sea, e tusa ma le 45 piliona tala, i le fesoasoani. Ose aofaiga e tauva ai ma Saina poloketi mo ana nofoaafi e amata mai Beijing e oo atu i Europa, e faapena foi se faiga sili ona alofa. Ae ia tatou manatua o le 1% o totoe ia te ia o le 450 miliona tala: 400 taimi o le tupe maua i le olaga atoa o se tagata faauu.
Ma o le faavae o Bill ma Melinda Gates, o se faalapotopotoga taua tele, lea e lagolagoina e le 44 piliona, ua tuuina atu le 5 piliona i le 2014: e tusa lava pe itiiti ifo nai lo le 7.4 piliona na faʻaputuina faʻafetai i saofaga fou, tupe maua faʻafaigaluega ma faʻatuputeleina o aseta. .I se isi faaupuga, o tupe e maua mai ai le tele o tupe, pe a tele naua, o le a i ai pea iina (sei vagana ua e faʻaumatia ... ae e masani lava ona le faia e tagata piliona. , na te leʻi tuʻuina atu soʻo se faʻamatalaga i le faʻailoga maofa)
Fa'aletonu 10: o lau tautinoga patino.
O lenei lisi o fa'aletonu e matua'i fa'atatau, ma e tu'u ai i fafo nisi o mataupu e taua tele, e pei o le itupa, aia tatau a tagata, fesoasoani tau atina'e, pulega tau tupe, tagata malaga, ma isi. i se lalolagi sili atu, ma o oe o se tagata faitau e le masani ai. E tusa ai ma se suʻesuʻega mai le Unesco, e naʻo le 3% o le faitau aofaʻi o le lalolagi e mafai ona faitau 5.000 upu o mea faʻapitoa, e aunoa ma le fiu. O lona uiga o loʻo i ai sau tautinoga atonu i mataupu na ou tuʻua. O se taunuuga sili ona lelei i lenei tusitusiga, pe afai e mafai ona e faia se taumafaiga ma mafaufau pe faʻafefea latou i le 2016: pe a foliga lelei le tausaga Fou mo au tautinoga. O le faʻamoemoe o Othernews o le faʻaosofia o mafaufauga ma faʻalauiloa. Ia avea i tatou ma moomooga o le Tausaga Fou mai le tagata faasalalau ia te outou uma!
Roberto Savio o le fa'avae fa'atasi ma sa avea muamua ma Fa'atonu Sili o le Inter Press Service (IPS). I tausaga talu ai na ia faavaeina ai foi Isi Tala Fou, o se auaunaga e maua ai "faʻamatalaga maketi faʻaumatia". Isi Tala Fou. I le gagana Sipaniolo: http://www.other-news.info/noticias/ I le Igilisi: http://www.other-net.info/
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo
1 manatu
O na fa'aletonu uma e mafai ona fa'afo'i e le ta'ita'i a Amerika. E manaʻomia le taʻitaʻiga e faʻamalosia ai le malo o Amerika e tosoina ona pu, aumai ana 'au i le fale, totogi le filemu i le lalolagi atoa, faʻaumatia le suauʻu ma isi faʻalapotopotoga, mai le malo, faʻaleleia le malosi faʻafouina, tapunia fale lafoga, lafoga uma punaoa o tupe maua tutusa ma masani. mulimuli i aoaoga faa-Kerisiano.