I le 1998, na faʻamaonia ai e le Matagaluega o Puipuiga se tuʻufaʻatasiga o tagata tomai faaniukilia iloga a Amerika e o atu i Iran e suʻesuʻe lana polokalame faaniukilia i le valaaulia a le malo o le Peresetene Iran fou ua filifilia Mohammad Khatami, e tusa ai ma le saienitisi faaniukilia o loʻo faʻatulagaina le misiona.
Na tetee le Pentagon i le misiona a le aumalaga e ui lava na ofoina atu le avanoa e aofia ai se tasi pe sili atu saienitisi i lana lava filifiliga i luga o le aumalaga, e tusa ai ma le Dr. Behrad Nakhai, le saienitisi faaniukilia na faʻatulagaina.
O le veto a le Pentagon a le sui o saienitisi faaniukilia na aveesea ai le fuafuaga sili a le malo o Khatami e siitia ai le liusua o sootaga US-Iran e ala i le faavaivaia o se finauga autu a Amerika mo le vaai ia Iran o se taufaamatau.
O le pulega a Bill Clinton sa tuuaia Iran i le manao i auupega faaniukilia, e le faavae i luga o le atamai i luga o le polokalame faaniukilia ae i luga o le manatu o Iran o le a faʻaaogaina le uranium faʻatamaoaigaina mo auupega faaniukilia nai lo le malosi o tagata lautele.
I se faasologa o faatalanoaga ma le IPS, Nahai, o se Iranian na sau i le Iunaite Setete ina ua uma le aoga maualuga, na maua se PhD i le inisinia faaniukilia mai le Iunivesite o Tennessee i le 1979 ma sa avea ma se saienitisi suʻesuʻe i Oak Ridge National Laboratory, saunia se auiliiliga auiliili. tala o le mea na tupu.
O le misiona a Iran i le UN na logoina ai Nakhai i le faaiuga o Fepuari 1998 e faapea o Peresitene Khatami ma le ulu fou o Iran's Atomic Energy Organisation, Gholam-Reza Aghazadeh, na mananao ia te ia e tuufaatasia se vaega o saienitisi faaniukilia e asiasi atu ia Iran e suesue i le polokalame faaniukilia a Iran, Nakhai. toe manatua.
O le valaaulia a Iran na sau ina ua maeʻa le faatalanoaga a Peresitene Khatami ia Ianuari 1998 ma le CNN's Christiane Amanpour e valaau mo se "taʻe i le puipui o le le talitonuina" i le va o le Iunaite Setete ma Iran ma lana talosaga i tagata US mo "le fesuiaiga o polofesa, tusitala, sikola, tusiata, tusitala ma turisi”.
E ui lava o na talosaga na sosoo ma le teena faalauaitele e le Taitai Sili o Ayatollah Ali Khamenei o talanoaga aloaia i le va o Iran ma le Iunaite Setete, na foliga mai ua naunau Khatami e faaitiitia feeseeseaiga ma Uosigitone.
Na manatua e Nakhai na ia fesili i ofisa o Iran i le misiona a le UN pe o le a le tele o le aumalaga ma sa taʻu atu, "E te filifili ma o le a matou tuuina atu visa." O Iran o le a tuʻuina atu foi le pili mo le malaga, na latou fai mai ai.
“O fea e mafai ona ou ave i ai?” fesili ia Nakhai, ma na tali mai Iranians, "E te filifili. Leai ni tapula’a.” Fai mai le au Iranians e mafai e saienitisi Amerika ona feiloai ma soʻo se tasi latou te filifilia, e tusa ai ma le tala a Nakhai.
I le aso 5 o Mati, na amata ai e Nakhai ona faʻafesoʻotaʻi ni saienitisi faaniukilia iloga ma inisinia.
O lana uluai valaau ia Dr. Richard T. Lahey, o le taitaifono o le matagaluega o inisinia faaniukilia i le Renssellaer Polytechnic Institute ma o se tasi o saienitisi faaniukilia lauiloa i le lalolagi. Na taʻitaʻia e Lahey se vaega o saienitisi na o atu i Saina ina ua maeʻa ona suʻesuʻe le polokalame faaniukilia a Saina.
Ina ua uma ona faʻamautinoa e Nakhai e leai se faʻatapulaʻaina o mea e mafai ona vaʻaia e saienitisi ma mea e mafai ona latou o i ai, na faʻaalia e Lahey le fiafia i le tuʻuina atu, na toe manatua ai e Nakhai.
I se imeli ia Lahey i lena lava aso, lea na tuuina atu e Nakhai i le IPS, na tusia ai e Nakhai, "O le 7-10 aso asiasiga o le a aofia ai sauniga ma ofisa o le malo, talanoaga ma faiaoga o le Iunivesite ma le Laboratory, ma asiasiga i nofoaga." Na fautuaina e Nakhai le tuai o le tautotogo mo le malaga a le aumalaga.
I le talosaga a Nakhai, na ofo atu ai Lahey e faʻafesoʻotaʻi isi saienitisi faaniukilia iloga, ma i se i-meli 24 Mati ia Nakhai, na tuʻuina atu foi i le IPS, na fai mai ai Lahey, "Ua ou faalogo nei mai le tele o tagata tomai faapitoa i le matata o le Nuclear Energy. ma le Saogalemu o le a fiafia e alu i Iran i se asiasiga fesuiaiga o tekinolosi.
Fai mai Lahey, Prof. Theo Theofanous o le Iunivesite o Kalefonia Santa Barbara, Polofesa John J. Dorning o le Iunivesite o Virginia ma Dr. Rusi Taleyarkhan o le Oak Ridge National Laboratory na faaalia lo latou naunau e auai i Lahey i sea aumalaga.
Na taʻua foi i le imeli a Leahy e manaʻomia e Nakhai ona faʻafesoʻotaʻi le Matagaluega a le Setete "ia mautinoa o loʻo i ai sa matou faʻatagaga aloaia e alu ai i lenei malaga." O le tele o saienitisi faaniukilia iloga sa i ai le puipuiga malu mai le Matagaluega o Malosiaga, na ia matauina, ma e mafai ona leiloa a latou kilia pe a latou faia le malaga e aunoa ma se faamaoniga aloaia.
I le ogatotonu o Mati, na toe manatua ai e Nakhai, na ia taʻua le ofisa o le ofisa o Iran, J. Christopher Stevens. Na faaauau pea ona avea Stevens ma amepasa i Libya i le 2012 ae na fasiotia i se osofaiga i le US consulate i Benghazi i le aso 11 o Setema.
I la latou talanoaga lona tolu i lena lava vaiaso, na taʻu atu ai e Stevens i le saienitisi o le malaga "o se manatu lelei", e tusa ai ma le tala a Nakhai. Ae na fai mai Stevens e tatau ona "faamamaina e Nakhai ma le Matagaluega o le Puipuiga".
Na tuuina atu e Stevens ia Nakhai le numera telefoni mo le Sui Failautusi Fesoasoani o le Puipuiga mo Sasaʻe Lata ma Asia i Saute Alina Romanowski, o le faufautua sili i le failautusi o le puipuiga i mataupu i Sasaʻe Lata. Ae ina ua valaau Nakhai ia Romanowski, na ia maua se tali le lelei i le malaga fuafuaina.
O Romanowski sa matua tetee lava i le manatu, e tusa ai ma le tala a Nakhai, ma finau e faapea o le a le mafai e saienitisi ona maua le mea moni i Iran. "O le a latou faaseseina oe," na manatua ai e Nahai lana tala. "Latou te le faailoa atu ia te oe mea uma."
"Na ou fai atu ia te ia o nei saienitisi e le faigofie ona faaseseina," o le tala lea a Nakhai. Na ia faʻasino i le poto masani a Lahey i le taʻitaʻia o se misiona i Saina i le taimi o le pulega a Richard Nixon.
Na taʻu atu e Nakhai ia Romanowski o le a talosaga le vaega e alu i soʻo se mea e manaʻo ai le Matagaluega o le Puipuiga latou te o i ai.
Na fai atu Nahai ia te ia e mafaufau i ai, ma fai mai o le a toe vili mai mulimuli ane.
Ina ua toe valaau atu Nakhai i le vaiaso mulimuli ane, na tuuina atu e Romanowski ia te ia le tali lava e tasi ma le finauga lava e tasi, o le tala lea a Nakhai.
I se talanoaga mulimuli ane ma Romanowski, na manatua ai e Nakhai, na ia ofoina atu ia te ia le faamautinoaga o le a ia aofia ai se tagata poto faapitoa i auupega faaniukilia i luga o le aumalaga. Na ia taʻua foi ana fesoʻotaʻiga ma le American Nuclear Society-le faʻalapotopotoga faʻapitoa faʻapolofesa o tagata tomai faʻapitoa i malosiaga faaniukilia - ma le Nuclear Regulatory Commission.
Ma i se isi talanoaga i le telefoni ma Romanowski, na fai mai ai Nakhai, na ia valaaulia le Pentagon e "auina atu se tasi e te filifilia e avea o se vaega o le aumalaga." Ae na tumau pea le tetee a Romanowski.
Toeitiiti atoa le lua masina talu ona ia faʻafesoʻotaʻi muamua le ofisa o le Defence Department, na toso e Nakhai le polo i luga o le poloketi ia Me 1998.
O Romanowski ua avea nei ma sui lagolago lagolago i le US Agency for International Development's Middle East Bureau. I le tali atu i se fesili mai le IPS i le Aso Tofi, na fai mai ai se failauga mo USAID, Ben Edwards, "E le mafai e Ms Romanowski ona fai se faamatalaga e uiga i le DoD i lona tulaga o iai nei i USAID."
O Robert Pelletreau, o le sa avea ma failautusi lagolago a le setete mo Asia lata ane ma Asia i Saute i le 1994-97 ma sa avea ma sui failautusi lagolago o le puipuiga mo lea lava itulagi i le 1983-85, na ia taʻu atu i le IPS le faaiuga e tetee i le malaga a le aumalaga. i se tulaga maualuga i le DOD faatasi ai ma sao mai le Aufaigaluega Soofaatasi ma isi.
O le mumusu o le DOD e vaʻai i se faʻaaliga agai ia Iran o loʻo lagolagoina e le Matagaluega a le Setete atonu o se mea taua, e tusa ai ma le Pelletreau, faʻatasi ai ma le le talitonuina o se fuafuaga e sau mai se saienitisi Iran e leai se sootaga i le Pentagon.
O le teena e le DOD o le misiona a saienitisi faaniukilia na oo mai i se suiga taua i le polokalame faaniukilia a Iran. Na amata e Iran ona suʻeina faʻalilolilo centrifuges ma faia fuafuaga mo le fausiaina o se nofoaga faʻatamaoaigaina uranium.
E ui lava o le a le mafai e le tuʻuina atu o saienitisi na mea moni, atonu na faʻamoemoeina le fausiaina o le liua o le uranium ma nofoaga faʻatamaoaigaina, ma e mafai ona suʻesuʻeina pe o le talaaga o le polokalame faaniukilia a Iran na faʻaalia ai e moni lava mo le malosi faʻale-malo pe leai.
O sea lipoti atonu na luitauina ai le laina a le pulega a Clinton i le taufaamatau o auupega faaniukilia a Iran.
Na talitonu Nakhai na manao le Pentagon e puipuia lena laina. "Na latou manatu o le polokalame faaniukilia o le a aoga mo le mamafa ia Iran," o le tala lea a Nakhai, "ma latou te le mananao i se faaitiitia i lena tulaga mamafa."
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo