O le tausaga ua mavae na talosaga ai Peresitene Jacques Chirac ia Régis Debray e suesue le tulaga i Sasaʻe Tutotonu. I le aso 15 o Ianuari 2007, na auina atu ai e Debray i pulega Falani le pepa lenei e uiga i Palesitina. Ose ki taua i le malamalama i se faiga fa'avae umi o lo'o iloa nei i'uga.
O Dennis Ross, o le sa avea muamua ma avefeau a le Iunaite Setete i Sasaʻe Tutotonu, na ioe i tua i le 2000 o mea sese na faia i le 1978 Camp David maliliega: o le faiga faʻavaomalo e leʻi lava tala o atinaʻe i luga o le eleele, aemaise lava nofoaga. O le numera o tagata Iutaia na nonofo i teritori Palesitina na faaluaina mai le 1994 i le 2000. E pei ona nofoia e le toatele o Isaraelu i le Faletupe i Sisifo talu mai le maliega a Oslo o le 1993 e pei o le 25 tausaga talu ai. I le toe talanoaina o se fonotaga faavaomalo, o se mea sese le faaauau pea ona le amanaiaina le tulaga moni o mataupu. E le mana'omia se komiti su'esu'e. Ua uma ona tusia le lipoti, i le tele o taimi. E leai se feteenaiga i le lalolagi o loʻo faʻamaumau lelei, faʻafanua ma faʻamaumau.
O le OCHA (Office for the Coordination of Humanitarian Affairs), o se lala sooupu a Malo Aufaatasi, o loʻo tausia faʻamatalaga lata mai, faʻamatalaga auiliili o teritori o loʻo finauina, faʻatasi ai ma ata, faitau aofaʻi ma kalafi. E umi se itula e tilotilo ai ia i latou, ae o le faia faapea e ono taofia ai nisi o faamatalaga e le uma o faamoemoega lelei.
O faʻafanua o loʻo faʻaalia ai o le tino, tamaoaiga ma le tagata soifua mo se setete Palesitina olaola ua mou atu. O le fofo a le lua-setete ma le tusitala Isaraelu o Amos Oz 'teteaga talafeagai' (o se teritori e fefaʻasoaaʻi i le va o ni fale se lua o le atunuʻu, e laʻititi le tasi nai lo le isi ma faʻaleagaina ae pule, ola ma faʻaauau) ua avea nei ma fuaitau gaogao a le malo o le malosi-maua- sa. Atonu e finau mai nisi e le'i oo i le tulaga o le leai o se toe foi mai ma atonu na manumalo Isaraelu i le taua o le teritori (e na o le 22% o le pule a Peretania o Palesitina i le taimi nei i fafo atu o latou pule) ae ua mautinoa e manumalo le au Palesitina i le taua o tagata. Latou te talosagaina le maufetuuna'i o le faitau aofa'i o le lotoifale i le feagai ai ma le uila afi o loʻo faʻagesegese ae mautinoa le faʻatinoina o le 1968 Allon Plan ma le 1984 'Road Plan 50'.
E manino mai i atina'e i luga o le eleele e faapea:
o le faamoemoega o le puipui puipui e le, e pei ona talitonuina, o le sailia o se tuaoi e tusa lava po o le a le tulafono (talu ai e aofia ai le silia ma le 10% o le Faletupe i Sisifo), o le a sili atu ona avea ma laina togitogi mo se tuaoi faavaomalo i le lumanaʻi;
e moni (e pei ona taʻua e Ehud Omert i luga o le leitio a le militeri a Isaraelu i le aso 20 Mati 2006) o le tuaoi taua o Isaraelu o loʻo i luga o Ioritana: o le vanu atoa ua faʻaalia o se nofoaga faʻasaina ma o le vaega o loʻo faʻalavelaveina ua faʻaumatia (o le felauaiga o le vaitafe o le e na'o nisi itu e mafai ai);
o le auala fou i sasaʻe-sisifo auala e fausia i le tau o le tua i matu-saute axis manino manino se teritori i le faagasologa o le faaopoopoga, faatasi ai ma le avanoa mo le tolu pe fa Arab bantustans (Jenin, Ramallah ma Ieriko). O le vaivai o punaoa faanatura i totonu o nei nofoaga tumutumu o le a iu lava ina taitai atu ai i le toatele o tagata malaga (o le toatele o tagata maualuluga, aemaise lava Kerisiano, ua uma ona o ese); ma
o le fausiaina o le pa vavaeeseina, o le faaauauina o le faa-Iutaia o Ierusalema i Sasae ma le toe faatulagaina o le malo o Ierusalema, o le taʻusalaina faifaipea a le UN ae mama atoatoa e leai se aafiaga i le uu a Isaraelu i le aai atoa (1).
O loʻo i ai se va tele i le va o mea o loʻo taʻua ona matou te fia faʻalogo i ai (faʻamavae faʻalotoifale, faʻamama le faʻatapulaʻaina o femalagaaiga, aveese le tasi siaki mai le 20, suiga o le leo) ma mea o loʻo faia i luga o le eleele, lea matou te faia ' t fia vaai (fesoasoani o nofoaga, fausiaina o alalaupapa ma tunnels, siosiomia o taulaga Palesitina, aveesea o fanua, faaleagaina o fale). O nisi e fa'amatalaina lena va o le fa'alua, o isi o le le mautonu. O le fa'asolosolo malie e tupu mai i le va'aiga o mea pu'eata, e aunoa ma se fa'avevesi ma e aunoa ma se fa'aupuga fa'akolone. E leai se tasi na te faia se fa'aseā aloa'ia, tusa lava pe fa'apea e mafai ona latou su'eina le mea o lo'o tupu - faigata pe afai e te le'i tupu a'e i le lotoifale. O fa'afanua a Isaraelu ma tusi a'oga e fa'asino i le Faletupe i Sisifo o Iutaia ma Samaria ma, ina ua mae'a le teena e le Knesset talu ai nei se talosaga mai le minisita o a'oa'oga a le Leipa, o le fa'aumatiaina o le laina lanu meamata i le 1967 ua avea nei ma fa'atulafonoina.
E le na'o se va i le va o le tulaga moni ma le de jure. E atagia mai ai se metotia ma tu masani e toe foʻi i tua i aso muamua o le Yishuv (2): le fuafuaga o fait accompli. O lena fuafuaga e masani lava ona tauia: o le malo Iutaia sa i ai iina a o lei folafolaina ma aloaia i le 1948, e pei foi o le autau. O le mea o loʻo ia i matou o se fale faʻafiafia e lua vaega: i luga o le tulaga faʻavaomalo matou te faʻalogo ai i tautalaga le mautonu ma faʻamalosia e uiga i le faʻamavaeina, ola faʻatasi ma se setete Palesitina, ae o mea e taua (nofoa, auala, tunnels, vai laulau) e tupu i luga o le tulaga faʻagaioia. i le isi fale, lea e filifili ai le taunuuga e le iloa e le lautele.
O le malamalama i le auala e galue ai manatu lautele i se faiga faatemokalasi, o malo o Isaraelu o le agavale ma le taumatau o loʻo tausia le faʻatonuina o vailaʻau faʻamaʻi masani, fuafuaga mo le faʻamavaeina faʻatasi poʻo le faʻamavaeina o nofoaga ma faʻasalalauga faʻamalosia e masani lava ona faʻamaonia ma e leai se mea. O le aufaasālalau e ola mai lea aso i lea aso, e aunoa ma se taumafaiga e manatua. O ai ua toe manatua nei o le faafanua o le auala (3) sa tatau ona avea ma ‘se faaiʻuga atoatoa ma le atoatoa o le feteenaʻiga a Isaraelu ma Palesitina i le 2005’?
O le faagasologa o Oslo e le na o se tusi mate: faatasi ai ma le toe nofoia e le militeri o Sone A ma B (4) ia Aperila 2002, na toe suia.
O le vaevaeina o le teritori e vavae ese ai pulega i le lotoifale mai soʻo se pulega a Palesitina tutotonu ma mai le tasi i le isi, ae o le faʻaleagaina faʻaletino o faʻalapotopotoga a le atunuʻu, faʻalapotopotoga Palesitina ma taʻitaʻi faʻapolokiki e le autau a Isaraelu e faʻamautinoa ai le vevesi i totonu ma le salalau atu o aiga ma faʻalavelave faʻalavelave: vevesi e le gata. E manino lava o le auala ua uia e le o le fausiaina o malo ae o le faʻaleagaina o pulega uma e mafai ona fai i tua atu o le pa vavae ese. O le fa'atatau tonu lea o se fa'agasologa fa'aopoopo e 30 tausaga o le a fa'amaonia, pe a o'o mai le taimi, 'i le va'ai atu i le mea moni fou i luga o le eleele'.
I nei tulaga, o le fa'atonuina pea o le fa'afanua o le auala e itu uma e sili atu ona fai i le autosuggestion nai lo le va'ava'ai toto'a i suiga faifaipea o le mea moni. O lena mea moni atonu e le o vaaia mai Geneva, Paris poʻo Niu Ioka, ae e vave ona iloa e soʻo se tasi e faimalaga i le atunuʻu pe a mavae ni nai tausaga o toesea. O se fanua na vaneina e le militeri, lea e le o toe fausia ai nofoaga o Isaraelu i luga o se talaaga Palesitina - ae o nofoaga Palesitina e foliga mai o ni foliga i luga o se fausaga malosi o Isaraelu: o se fanua o loʻo faoa faamalosi ai vai ma se faʻatapulaʻaina o femalagaaiga. ua latalata tele i se tapu tumau.
O nisi e mafai ona faʻamafanafanaina i manatu nei:
o talu ai na mafai ona faaui i tua nofoaga mai Kasa, e tatau ona mafai i se taimi lata mai i le Faletupe i Sisifo. O lona uiga o le le amanaiaina o le mea moni e faapea o le faaui i tua o le 8,000 tagata nofoia mai le tasi nofoaga i Kasa na vave ona sosoo ai ma le le faʻalauiloaina o le 20,000 tagata nofoia i le isi (le Faletupe i Sisifo / Ierusalema). O Kasa e lē o se vaega o le nuu o le folafolaga, ae o Iutaia ma Samaria o ona ivi. Sa leʻi faʻaliloliloina e Sarona le mea moni e faapea o le faʻauʻu i tua o le a totogi e ala i le faʻamalosia o le auai o Isaraelu i isi nofoaga (438,000 tagata nofoia e oʻo mai i le taimi nei, e aofia ai le 192,910 i Ierusalema i Sasaʻe);
o le talepeina o nofoaga laiti e fa i le itu i matu (1,000 tagata nofoia) ma le faʻatulagaina o le faʻatulagaina o le 60,000 tagata nofoia i totonu o poloka sili ona taʻutaʻua, Maale Adumim, Ariel ma Gush Etzion, o le a fausia ai se avanoa avanoa. Ae faatasi ai ma nofoaga o loʻo fesoʻotaʻi i se manoa faʻaauau i lalo o le ufiufi o le puipui puipui, o le Faletupe i Sisifo ua vaeluaina lelei i le lua. O le puipui e vavaeeseina ai Palesitina mai le tasi ma le isi e sili atu nai lo le vavaeeseina oi latou mai Isaraelu.
O le mea o loʻo faʻaalia e le o le setete o Palesitina na faʻalauiloaina ma manaʻomia e tagata uma: o se teritori o Isaraelu e leʻi iloa o loʻo faʻapipiʻiina ai le tolu pule a Palesitina.
O vaega uma e iai le aia fa'apitoa i le fa'asaoina o le fa'afoliga fa'ava-o-malo (5). Mo tagata Isaraelu, o le talafaasolopito o loo faia i lalo o le faavaa o le faafoliga. E le mafai ona taʻuina atu le mea moni i Palesitina - o loʻo i lalo o le galuega ae o loʻo faʻamoemoe mo se olaga sili atu ae le o le faʻaumatia o latou lava; O mafaufauga moomooga e maua ai e tagata iloga, sui filifilia ma tagata ofisa se ola, tulaga, mamalu ma se mafuaaga. Na filifili tagata Europa e faʻasaoina o latou lotofuatiaifo e ala i le tuʻuina atu o fesoasoani tau tupe ma agaalofa e faʻatoese ai mo lo latou le fiafia faʻapolokiki ma le tauaso tauofo. O mafaufauga o tagata Amerika e sili atu ona aitalafu i le Feagaiga Tuai nai lo le Feagaiga Fou; o la latou sootaga ma Isaraelu o se sootaga matua ma fanau e le mafai ona faitioina. O lenei fa'asesega fa'atusa o le puipuiga o le tagata lava ia e mafua mai i le fa'afuase'i o tu'inanau fa'afeagai.
Pe mafai ona fa'atumauina lenei tulaga se'ia o'o i le fa'ai'uga o le seneturi? E foliga mai e masalosalo, ona o le manatu mamafa o Isaraelu i le saogalemu, lea e faaitiitia ai le saogalemu, ma lona le amanaiaina o tulaga o tagata ma tapuaiga i le itulagi (6). E le mafai ea e le itiiti ifo ma le tasi le malo o Europa ona faailoa atu i a tatou uo Isaraelu e le o aafia uma i tatou i le taufaasese, ma oi latou e faasese atonu e le o ni tagata muamua na afaina - ae o le a mautinoa lava o le a mulimuli? ________________________________________________________
O Régis Debray o se tusitala ma se faifilosofia, ma o se taitaifono mamalu o le IESR (European Institute of Religious Studies), Paris.
(1) Vaʻai Dominique Vidal ma Philippe Rekacewicz, ‘Ierusalema: o ai lava ma le aai auro?’, Le Monde diplomatique, lomiga faa-Peretania, Fepuari 2007.
(2) O se faaupuga Eperu na faʻaaogaina e le Zionist movement aʻo leʻi faia le Setete o Isaraelu e faʻasino ai tagata Iutaia o Palesitina ma tagata fou mai fafo.
(3) O le faafanua o le auala, o se talosaga mo le faamutaina o feteenaiga a Isaraelu ma Palesitina, na taliaina e le Quartet (UN, US, EU ma Rusia) i le aso 30 Aperila 2003.
(4) O teritori Palesitina e aofia ai le Faletupe i Sisifo, Ierusalema i Sasaʻe ma le Gaza Strip (45 kilomita le umi ma le 10 kilomita le lautele). O maliega a Oslo na vaevaeina i latou i ni vaega se tolu:
- Sone A e aofia ai, talu mai le 1994, Kasa ma taulaga o Ieriko, Jenin, Qalqilya, Ramallah, Tulkarem, Nablus, Peteleema (O Heperona sa avea ma autu o se maliliega ese ia Ianuari 1997), lea o le Pulega Palesitina ei ai pulega faʻale-malo ma leoleo. malosiaga; - Sone B e aofia ai vaega o totoe o le Faletupe i Sisifo, lea o loʻo i ai i le Pulega Palesitina le pulega faʻale-malo ae faʻasoa le matafaioi mo le saogalemu i totonu ma le autau a Isaraelu;
- Sone C e aofia ai nofoaga o Isaraelu o loʻo faʻavaeina i le Faletupe i Sisifo, Kasa (talu ona faʻaumatia) ma Ierusalema i Sasaʻe, lea o loʻo tumau pea i lalo o le pule a le setete o Iutaia.
(5) Vaʻai Alain Gresh, 'Palestine wrecked', Le Monde diplomatique, lomiga Igilisi, Iulai 2007.
(6) Vaʻai le lipoti (PDF) na tuʻuina atu i le failautusi aoao a le UN i le aso 5 o Me e Alvaro de Soto, UN Special Coordinator for the Middle East Peace Process.
Faaliliuina e Wendy Kristianasen
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo