E le'i leva atu ona fa'alauiloa mai e le UN-sponsored Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) lana lipoti lata mai e uiga i le tulaga o le tau o le lalolagi. O le lipoti ua leva ona faatalitalia na pulea ai ulutala mo ni nai aso i le amataga o Aukuso, ona vave mou atu lea i le lotolotoi o tala fou mai Afghanistan, o le galu lona fa o Covid-19 faʻamaʻi i le US, ma tala fou uma faʻapolokiki. O le lipoti e lautele ma atoatoa i lona lautele, ma e tatau ona sili atu le taulai atu i fafo atu o li'o faʻasaienisi faʻapitoa nai lo le mauaina e oʻo mai i le taimi nei.
O le lipoti o loʻo faʻamaonia ai le tele o mea ua uma ona tatou iloa e uiga i le tulaga o le tau o le lalolagi, ae o loʻo faia ma le sili atu le manino ma le saʻo nai lo lipoti muamua. E aveesea ai le tele o elemene o le le mautonu mai le ata o le tau, e aofia ai nisi o loʻo faʻaogaina sese e faʻamautinoa ai manaʻoga malolosi ma tagata lautele e ono le leaga mea e pei ona tatou manatu ai. O fa'ai'uga lata mai a le IPCC e fa'amalosia ma fa'amalosia ai lapataiga fa'anatinati uma na alia'e mai le 30 i le 40 tausaga talu ai o le fa'asaienisi o le tau. E tatau ona malamalama atili i ai nai lo le tele o faʻasalalauga faʻasalalau, e le gata i mea o loʻo fai mai ai, ma mea e le o fai mai ai e uiga i le lumanaʻi o le tau ma ona faʻamoemoega mo le faʻamaoni o olaga uma i luga o le fogaeleele.
Muamua o se talaaga. Talu mai le 1990, ua tu'uina mai e le IPCC se faasologa o su'esu'ega atoatoa o le tulaga o le tau o le lalolagi, e masani lava i le 5 - 6 tausaga. O lipoti o loʻo i ai le faitau selau o tusitala, faʻatautaia mo le tele o selau o itulau (o lenei e sili atu i le 3000), ma fai ma sui o le maliega faʻasaienisi faavaomalo na aliaʻe mai le vaitau talu mai le lipoti muamua. Nai lo le tuʻuina atu o se lipoti faʻapitoa i le 2019, e pei ona muai faʻatulagaina, na mulimulitaʻia e le IPCC se faʻatonuga mai le UN e tuʻuina atu ni lipoti faʻapitoa se tolu: i luga o aʻafiaga o le mafanafana i luga aʻe o le 1.5 tikeri (o le vevela uma iinei o loʻo i totonu Celsius vagana ai pe a faʻaalia), ma luga. o aafiaga faapitoa o suiga o le tau mo eleele ma sami o le lalolagi. O lea la o le Ripoti o Iloiloga atoa lona ono (fa'aigoaina AR6) o lo'o fa'asalalauina ile 2021-22 nai lo le lua tausaga talu ai. E le gata i lea, o le lipoti na tuʻuina atu i le vaiaso talu ai o loʻo tuʻuina atu ai le galuega a le vaega muamua o le IPCC galue (WGI), e taulaʻi i le saienisi faʻaletino o suiga o le tau. O isi lipoti e lua, e uiga i aʻafiaga o le tau (e aofia ai aʻafiaga mo le soifua maloloina, faʻatoʻaga, vaomatua, meaola eseese, ma isi) ma le faʻaitiitia o le tau - e aofia ai faiga faʻavae fuafuaina - o loʻo faʻatulagaina mo le faʻasalalauga ia Fepuari ma Mati, i le faasologa. E ui o le lipoti faasaienisi faavae e masani ona maua le tele o faʻasalalauga faʻasalalau, o le lipoti lona lua e uiga i aʻafiaga o le tau ma faʻafitauli e masani ona sili ona faʻaalia, faʻamatala auʻiliʻili pe faʻafefea ona oʻo uma le faʻanatura ma faʻalapotopotoga a tagata i aʻafiaga o suiga o le tau.
I le tele o itu, o le pepa fou o loʻo faʻatusalia ai se faʻaleleia atili i luga o Lipoti o Iloiloga talu ai, e le gata i le saʻo ma le faʻamaoni o faʻamaumauga ma le manino foi o lona tuʻuina atu. E le mafaitaulia fa'amatalaga auiliili ma fa'amatalaga fa'amatalaga, o lo'o fa'amalamalamaina fa'amatalaga lata mai i se vaega fa'apitoa o fa'asaienisi o le tau i le taimi nei i fa'amatalaga mata'ina. E iai fo'i se Atlas Interactive fou (e maua fua ile interactive-atlas.ipcc.ch), lea e mafai ai e so'o se tagata matamata ona gaosia a latou lava fa'afanua ma siata o fa'ailoga eseese o le tau, fa'avae i luga o le tele o fa'amaumauga o fa'amaumauga ma fa'ata'ita'iga o le tau.
Afai ei ai se fe'au autu e ave i le fale, o le saienisi o le tau ua matua faʻaleleia i le sefulu tausaga talu ai i le tulaga o lona saʻo ma le maualuga o le mautinoa i ana valoʻaga. O le tele o le le mautonu o loʻo faʻavaeina ai lipoti ua tuanaʻi e foliga mai ua manuia le faʻatalanoaina, mo se faʻataʻitaʻiga pe faʻafefea ona avea le faʻatapulaʻaina o le malamalama i le amio ma le malosi o ao ma mafuaʻaga tele o le le mautonu i faʻataʻitaʻiga o le tau o le lalolagi. E le gata ina faʻaleleia faʻataʻitaʻiga o le matematika, ae o lea ua sili atu ma le tolusefulu tausaga o fuataga auʻiliʻili o itu uma o le tau o le lalolagi e mafai ai e saienitisi ona faʻataʻitaʻi le saʻo o a latou faʻataʻitaʻiga, ma suia ai faʻamatalaga tuusaʻo mo le tele o itu na faʻalagolago tele i ai. i luga o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga. O lea e mafai ai ona tatou maua ni faʻataʻitaʻiga sili atu, ma e faʻaitiitia foʻi le faʻalagolago atoatoa ia i latou.
Lona lua, ua matua fa'aleleia atili le malamalama o saienitisi i fa'asologa o le tau fa'asolopito ma anamua. E ui o le lipoti lona tolu a le IPCC i le 2001 na faia ai ulutala mo le faʻaalia o le kalafi ua taʻutaʻua nei o le "laau hockey", e faʻaalia ai le tumau o le vevela o le vevela mo le afe tausaga aʻo leʻi amata ona oso vave i nai tausaga ua tuanaʻi, o le lipoti o loʻo iai nei o loʻo faʻamaonia ai le aiga. mautu o faiga tau i le tele o afe tausaga. O le faitau sefulu o tausaga o su'esu'ega au'ili'ili o le kaponi o lo'o i totonu ole polar aisa, vaituloto ma le sami palapala ma isi vaega mautu fa'afanua ua fa'atupula'ia ai le talitonuga o saienitisi i le eseesega tele i le va o le tau i le taimi nei ma le lua miliona tausaga o le mautu o le tau. O le taamilosaga umi o vaitausaga o le aisa, mo se faʻataʻitaʻiga, e atagia mai ai suiga pe a ma le 50 i le 100 vaega i le miliona (ppm) i le kaponi carbon dioxide i le ea, faʻatusatusa i le faʻaogaina o loʻo i ai nei (tusa ma le 410 ppm) e sili atu i le 150 ppm maualuga atu nai lo le miliona tausaga averesi. E tatau ona tatou toe tepa i tua i le vaitau interglacial mulimuli (125,000 tausaga talu ai) e suʻe ai se vaitaimi umi o le maualuga o le vevela e faʻatusatusa i le mea o loʻo tatou feagai nei, ma o le taimi nei o le carbon dioxide concentrations i le siosiomaga e talitonuina e maualuga atu nai lo soo se taimi i totonu. itiiti ifo i le lua miliona tausaga.
Faatasi ai ma nei mataupu taua i le mafaufau, ua oo i le taimi e aotele ai nisi o sailiiliga sili ona tulaga ese a le lipoti ona toe mafaufau lea i o latou aafiaga.
Muamua, o le fesili o le "maaleale o le tau" o se tasi lea o finauga sili ona finau i le saienisi o le tau. Ole fua ole tele ole mafanafana ole a maua ile fa'aluaina ole CO ole ea2 mai tulaga muamua alamanuia, e pei o le 280 ppm i le 560 ppm. O fua fa'atatau muamua sa i luga o le fa'afanua, ma tu'uina atu i le au fai faiga fa'avae le potu fa'afefeteina e fautua mai ai e talafeagai le fa'aitiitia o le fa'aoso fa'agesegese pe fa'atali mo ni tekonolosi fou - mai ma'a sili atu i le pu'eina o le carbon ma e o'o lava i le fusi faaniukilia - e o'o mai. O lenei lipoti e matua faʻaitiʻitia ai le lautele o lena felafolafoaiga, faatasi ai ma se "faʻatatau sili" e faʻaluaina le CO2 o le a maua pe tusa ma le 3 tikeri o le mafanafana - e matua maualuga tele e aloese ai mai taunuuga sili ona leaga mo olaga uma i luga o le fogaeleele. O le ma'ale'ale o le tau e foliga mai (sili atu i le 90% le mautinoa) i le va o le 2 - 4.5 tikeri ma foliga mai (2/3 mautinoa) i le va o le 2.5 ma le 4 tikeri. Mai fa'ata'ita'iga autu e lima i le lumana'i na su'esu'eina i totonu o le lipoti, na'o i latou e o'o atu ai le kasa kasa o le lalolagi i lo latou maualuga a'o le'i o'o i le 2050 o le a aloese mai lena tulaga mata'utia. Afai e fa'aauau pea ona fa'atupula'ia le fa'aoso i fua faatatau e fa'atusatusa i nai tausaga ua tuana'i, o le a tatou o'o atu i le fa'aluaina o le CO2 i le 2100; a fa'avavevave fa'aoso, e mafai ona tupu i ni nai sefulu tausaga, e matua fa'aopoopoina ai le fa'alavelave tau o lo'o feagai ma le lalolagi.
O le fesili autu lona lua, o le a le vave o le maualuga o le vevela ma le faʻateleina o le afu? O se sootaga tuusa'o, laina laina, pe ono amata ona maualuga le vevela i soo se taimi i le lumanaʻi? O le lipoti o loʻo faʻaalia ai o le aʻafiaga o loʻo tumau pea le laina, e oʻo atu i le maualuga o le 2 tikeri faʻamafanafana, ma faʻatusatusa le aʻafiaga ma le mautinoa maualuga. O le mea moni o loʻo i ai ni suiga taua mai lenei numera (1.65 tikeri i le afe gigatons o le kaponi): e vave tele le vevela o pou nai lo isi itulagi, o le ea i luga o le konetineta e sili atu le vevela nai lo le sami, ma o le vevela e toetoe lava faalua. e vave tele i vaitau malulu nai lo vaitau mafanafana, faʻavaveina le leiloa o le aisa arctic ma isi faʻafitauli. O le mea moni o le tele o mea mata'utia o lo'o tumau pea ona tau le iloa, se'i vagana ai o le a fa'aauau pea ona fa'ateleina i le si'itia o le vevela. Mo se faʻataʻitaʻiga o le tolu numera (Fahrenheit) vevela na sosolo ai le Pasefika i Matusisifo o le US ma sautesisifo Kanata i lenei taumafanafana ua faʻamatalaina o se tasi i le 50,000 tausaga na tupu i "masani" taimi ma e leai se tasi e faʻaesea le avanoa e toe tupu ai i le lata mai. O mea e taʻua o le "compound" mea tutupu, mo se faʻataʻitaʻiga o le tuʻufaʻatasia o le maualuga o le vevela ma le mago, tulaga matagi e fiafia i le faʻasalalauina o afi afi, o mea ia e le mafai ona vaʻaia i mea uma. O le fa'ai'uga tutotonu mai le fa'atuputeleina o le si'itia o le vevela e fa'atatau i fa'aoso e leai se mea e itiiti ifo i le a fa'amuta atoa o CO2 ma isi kasa oona o le a matua fa'amautu le tau, ma e iai fo'i se taimi tuai o le itiiti ifo ma le tele o tausaga talu ona fa'agata a'o le'i amata ona mautu le tau.
Tolu, o fua faatatau o le maualuga o le suasami, i taimi lata mai ma umi atu, e sili atu ona faatuatuaina nai lo nai tausaga ua mavae. Na si'itia le suasami o le lalolagi i le averesi e 20 senitimita i le 20th seneturi, ma o le a faʻaauau pea ona tulaʻi mai i lenei seneturi i lalo o faʻataʻitaʻiga uma o le tau - e tusa ma le futu le maualuga atu nai lo aso nei pe a amata ona pa'u vave, toetoe lava 2 futu pe a faʻaauau pea ona faʻatupuina aʻa i le taimi nei, ma le 2.5 futu pe a vave ona oso aʻe. O nei mea, o le mea moni, o fua faatatau faasaienisi sili ona faaeteete. E oo atu i le 2150 o le fua faatatau e 2 - 4.5 futu, ma e sili atu tulaga ogaoga o le maualuga o le suasami mai le 6 i le 15 futu "e le mafai ona taofiofia ona o le loloto o le le mautonu i faiga o le aisa." Faatasi ai ma le liusuavai o le aisa o loʻo faʻamoemoe e faʻaauau mo le tele o tausaga poʻo seneturi i lalo o faʻataʻitaʻiga uma, o le a "tumau pea le maualuga o le suasami mo le faitau afe o tausaga," e mafai ona oʻo atu i le maualuga i le va o le 8 ma le 60 futu i luga aʻe o tulaga o loʻo i ai nei. O le taimi mulimuli na faatusatusa ai le vevela o le lalolagi i aso nei mo le tele o seneturi (125,000 tausaga talu ai), atonu e 15 i le 30 futu le maualuga o le suasami nai lo aso nei. I le 2.5 i le 4 tikeri mulimuli na maualuga atu nai lo le vevela o fale gaosi oloa - pe tusa ma le 3 miliona tausaga talu ai - atonu na o'o atu i le 60 futu le maualuga o le suasami nai lo aso nei. Toe fa'apea, o tala fa'atatau fa'aeteete uma nei, e fa'atatau i fa'amaumauga o lo'o avanoa ma fa'atatau ile fa'amaoniaga fa'afuainumera malosi. Mo tagata o lo'o nonofo i le itu i gataifale ma'ale'ale i le lalolagi, ae maise o tagata Pasefika o lo'o ua fa'amalosia e lafoa'i a latou vai inu ona o le maualuga o le so'a mai o le sami, e le o se fa'afitauli fa'apitoa.
E le gata i lea, mo le taimi muamua, o le lipoti fou o loʻo i ai faʻamatalaga auʻiliʻili mo le faʻaalia o faʻalavelave eseese o le tau i itulagi uma o le lalolagi. O lo'o i ai se mataupu atoa e tu'uina atu i a'afiaga fa'aitulagi-fa'apitoa, ma le tele o le gauai atu i auala e ese ai le fa'alavelave o le tau i nofoaga eseese. “O le tau i le taimi nei i itulagi uma ua uma ona ese mai le tau o le amataga po o le ogatotonu o le 20th seneturi,” o le tala lea a le lipoti, ma o le tele o eseesega faaitulagi e faamoemoe e sili atu ona iloga i le aluga o taimi. A o faasolo ina vevela nofoaga uma i luga o le fogaeleele, o loʻo i ai siata o loʻo faʻaalia ai pe faʻafefea ona susu pe faʻamamago, poʻo tuʻufaʻatasiga eseese o mea uma e lua, ma le tele o itulagi, e aofia ai sasaʻe Amerika i Matu, o loʻo faʻamoemoe e oʻo i le faʻateleina o timuga. O lo'o iai fo'i fa'atalanoaga fa'apitoa e uiga i suiga e ono tula'i mai i fa'asologa o timuga, fa'apea ma a'afiaga fa'apitoa i nofoaga vevela o meaola eseese, taulaga, toafa, vaomatua o le teropika, ma isi nofoaga e iai uiga fa'apitoa e tutusa ai. O fa'alavelave fa'apitoa e feso'ota'i ma lamala o lo'o fa'atalanoaina i ni fa'amatalaga ma'oti, fa'atasi ai ma va'aiga eseese mo mugala (leai o timuga), lamala o le vai (fa'aitiitia le vai) ma fa'ato'aga/malala fa'alenatura (fa'aitiitia le susu o le palapala). E mafai ona fa'amoemoe o nei a'afiaga uma o le a fa'atalanoaina atili i le lipoti o lo'o lumana'i i a'afiaga o le tau e tatau ona faia ia Fepuari.
E tele isi fa'amatalaga taua, o le tele o ia mea e fa'asaga tonu i taumafaiga ua tuana'i e fa'aitiitia ai a'afiaga o a'afiaga o le tau i le lumana'i. Mo i latou o loʻo fia vaʻai i le lalolagi o loʻo taulaʻi atoatoa atu i faʻamalama e le fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o suauʻu, o loʻo faʻaalia e le lipoti e faapea i le va o le 64 ma le 86 pasene o le kaponi e faʻaogaina e fesoʻotaʻi saʻo ma le faʻavevelaina o suauʻu, ma faʻatusatusaga e latalata ile 100 pasene o loʻo taoto lelei i totonu ole fuainumera fuainumera. pito o mea sese. O lea e leai se auala e amata ai ona toe suia faʻalavelave faʻalavelave o le tau e aunoa ma se mutaaga o le susunuina o suauʻu. O loʻo iai foʻi faʻamatalaga auiliili o aʻafiaga o faʻamalosi o le tau, e pei o le methane (sili ona malosi, ae puʻupuʻu pe a faʻatusatusa i le CO.2), sulfur dioxide (lea e tetee atu ai i le vevela o le tau) ma le kaponi uliuli (lea ua iloa nei o se mea e sili ona taua nai lo le taimi muamua). Mo i latou o loʻo manatu o le tele o faʻamaʻi o le a faʻaauau pea ona faʻaaogaina e le tele o eleele ma sami o le lalolagi, puipuia ai aʻafiaga i le siosiomaga i le lumanaʻi, o loʻo faʻamatalaina e le lipoti le faʻafefea ona faʻatuputeleina aʻa, o se vaega maualuga maualuga o le CO.2 o lo'o tumau pea i le ea, e si'i a'e mai le na'o le 30 i le 35 pasene i lalo o fa'aaliga maualalo, e o'o atu i le 56 pasene fa'atasi ai ma le fa'aauau pea ona fa'atupula'ia o fa'apogai i fua o le taimi nei ma fa'aluaina i le 62 pasene pe a amata ona vave fa'atupula'ia le fa'aoso. O lea la e foliga mai o le a tatou vaaia le faaitiitia o le gafatia mo le eleele ma le sami e mitiia ai se vaega tele o le sili atu o le carbon dioxide.
O le lipoti foi e sili atu ona masalosalo nai lo le taimi ua tuanaʻi agai i le geoengineering schemes e faʻavae i luga o le tele o fuafuaga faʻatekonolosi faʻalavelave e faʻafefe atili ai le susulu o le la. O loʻo faʻamoemoeina le lipoti i se tulaga maualuga o le "tele o totoe poʻo le faʻatupuina o suiga o le tau i fua faʻaitulagi ma fuataimi taimi" e mafua mai i soʻo se faʻalavelave ua fuafuaina e puipuia ai i tatou mai le vevela o le tau e aunoa ma le faʻaitiitia o le afu, faʻapea foʻi ma le mautinoa o le faʻasaʻoina o le sami ma isi mea e le o. e mautinoa e fa'aauau pea a'afiaga o le tau o le tele o le carbon dioxide. E foliga mai o le a sili atu le tele o talanoaga o nei ata i le lipoti lona tolu o lenei taamilosaga IPCC, lea e tatau ona faia ia Mati.
A'o le'i o'o mai le fonotaga fa'avaomalo o le tau i Glasgow, Sikotilani i le masina nei o Novema, e tele atunu'u ua latou tautino e fa'atupula'ia a latou tautinoga tau le tau i lalo o le 2015 Paris Agreement, ma o nisi o atunu'u o lo'o fa'amoemoe nei e ausia se tumutumuga i le suiga o le tau i le ogatotonu o le seneturi. Peita'i e na'o le fa'alatalata atu i le vaeluagalemu o fa'aaliga lata mai a le IPCC. O le faʻataʻitaʻiga e faʻavae i luga o le maualuga o le 2050 emissions e saʻo i le ogatotonu o le lipoti o le tele o valoʻaga, ma faʻaalia ai le lalolagi e sili atu le taua o le 1.5 tikeri o le vevela masani i le amataga o le 2030s, e sili atu i le 2 tikeri i le ogatotonu o le seneturi, ma ausia se averesi vevela faateleina i le va o le 2.1 ma le 3.5 tikeri (tusa o 4 - 6 tikeri Fahrenheit) i le va o le 2080 ma le 2100, toetoe lava lua ma le afa taimi le maualuga o le vevela o le lalolagi i le taimi nei o le 1.1 tikeri talu mai taimi muamua.
O le a tatou aʻoaʻoina atili e uiga i aʻafiaga o lenei faʻataʻitaʻiga i le lipoti o Fepuari o lumanaʻi, ae o taunuuga leaga o le mafanafana i le lumanaʻi na faʻamatalaina i le tele o lipoti faʻasalalau i tausaga talu ai, e aofia ai ma se faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi faʻailoga lipoti faʻailoga o le Atlantic circulation (AMOC). ), o le puna autu lea o le mafanafana o le ea mo Europa i matu uma, ua uma ona faʻaalia faailoga o le paʻu. Afai o loʻo faʻaauau pea ona faʻatupulaʻia le kaponi i le taimi nei, o loʻo matou vaʻavaʻai i se faʻatusatusaga sili o le 3.6 tikeri maualuga aʻo leʻi oʻo i le faʻaiʻuga o lenei seneturi, ma e foliga mai e oʻo atu i luga aʻe o le 4 tikeri - e masani ona vaʻaia o se tulaga faigata mo le paʻu atoa o le. faiga tau.
E lua fa'ata'ita'iga fa'aletonu i totonu o le lipoti, o le pito maualalo e fa'atumauina ai le maualuga o le vevela i le fa'ai'uga o le seneturi i lalo ole 1.5 tikeri (pe a uma ona sili atu i sina taimi puupuu), ae o se su'esu'ega vave mai le MIT's. Tekinolosi Iloiloga o lo'o fa'ailoa mai o lenei fa'aaliga e fa'alagolago tele i luga o tekinolosi fa'amata'utia "le'ele'ele", aemaise lava le pu'eina ma le teuina o kaponi, ma se suiga agai i le fa'aogaina tele o le biomass (fa'ato'aga ma la'au) mo le malosi. Matou te iloa o le faʻalauteleina o le faʻaogaina o "totoga malosi" o le a faʻaumatia ai le tele o vaega o le eleele, ma o le toe totoina o laau e taʻe i lalo e mu mo le malosi o le a umi le tele o tausaga e mitiia ai le kaponi muamua na tuʻuina atu - o se faʻaaliga o le lalolagi. manino le le gafatia. O fa'ata'ita'iga o fa'amala'au maualalo e talia fo'i le fa'aupuga o le "net-zero," fa'apea o le tele o auala e fa'asolo ai le carbon-sequestering e pei o le puipuia o vaomatua e mafai ona fesoasoani i le fa'atuputeleina o le fa'aoso. Matou te iloa o le tele pe le o le tele o le carbon offset scheme e oʻo mai i le taimi nei ua matua le manuia, ma o tagata o le Atunuʻu e masani ona tuliesea mai o latou fanua faʻaleaganuʻu i le igoa o le "puipuiga o le vaomatua," ae na o le vaʻaia o fua faatatau o laau faʻatau pisinisi faʻateleina vave i nofoaga lata ane.
Ua fa'atupula'ia le masalosalo e mafai ona maua fofo moni mo taimi umi e aunoa ma se suiga mae'ae'a o faiga fa'aagafesootai ma le tamaoaiga. E moni o le tau o le malosi faʻafouina ua paʻu tele i le sefulu tausaga talu ai, o se mea lelei, ma o loʻo faʻamoemoe le au gaosi taʻavale e sui i le gaosiga o taavale eletise i le sefulu tausaga a sau. Ae o tupe teufaafaigaluega faapisinisi i malosiaga faʻafouina ua faʻatupuina i luga o le taimi lava e tasi, aemaise lava i atunuʻu mauʻoa, ma faʻaauau pea ona fiafia i na o poloketi tetele e amata ona ausia tulaga faʻapitoa o tupe maua. O le gaosiga o suauʻu faʻaola, o le mea moni, na taʻitaʻia ai tulaga faʻateleina o tupe mama i le vaega o le malosi i luga atu o le 150 tausaga, ma o le tele o galuega faʻafouina e paʻu lava. E foliga mai o le a tatou vaaia le tele o le la ma le malosi o le matagi, o le faʻamalosia vave o tulaga faʻaleleia o suauʻu mo pisinisi taʻavale ma fesoasoani mo nofoaga eletise i le US, ae leai se mea e pei o le tele o le toe faʻaleleia o mea faʻafouina faʻafouina ma felauaiga lautele e manaʻomia. E oʻo lava i le fuafuaga faʻapitoa mo le toe faʻaleleia o le paketi a Biden-Sanders o loʻo iloiloina i le US Congress, faʻatasi ai ma ana fuafuaga uma e manaʻomia ma fesoasoani i le tau, e faʻatatau i le tele o suiga e manaʻomia e taofi ai le faʻaosoina i le ogatotonu o seneturi. E ui o nisi o le au faʻalavelave i le Konekeresi e foliga mai o loʻo laa i tua mai le faʻafitia o le tau lea ua faʻateleina le faʻatupuina o faiga faʻapolokiki a Republican i tausaga talu ai, latou te leʻi solomuli mai faʻamatalaga e faapea e le taliaina i le tamaoaiga le faʻamutaina o le faʻaleagaina o le tau.
Fa'ava-o-malo, o le felafolafoaiga o lo'o i ai nei i le fa'aitiitia o le fa'aleagaina o le kaponi (e ta'ua o le "fa'aitiitia o le tau") e matua'i mamao lava i le fa'atalanoaina o le tele o le fa'afitauli, ma e masani ona 'alo'ese mai le fesili po'o ai e nafa. E ui o le US ma isi atunuu mauoa ua gaosia se vaega lofituina o le filogia o le kaponi talafaasolopito talu mai le amataga o le vaitau o pisinisi, o loʻo i ai se vaega faaopoopo i le faʻafitauli e masani ona le amanaiaina, ma na ou toe iloiloina i nisi auiliiliga i laʻu Folasaga i se tusi talu ai nei (fa'atasi ma Tamra Gilbertson), Fa'amasinoga o le Tau ma le Fa'afouina o Nuu (Routledge 2020). O se suʻesuʻega 2015 mai le vaega suʻesuʻe a Thomas Piketty i Pale na faʻaalia ai le le tutusa i totonu atunuu ua siitia e tusa ma le afa o le tufatufaina atu i le lalolagi atoa o kasa oona, ma e tele isi suʻesuʻega e faʻamaonia ai lenei mea.
Sa suʻesuʻeina e le au suʻesuʻe i Oxfam lenei mataupu mo ni nai tausaga, ma o la latou lipoti lata mai na faʻamaonia ai o le sefulu pasene sili ona tamaoaiga o le faitau aofaʻi o le lalolagi o loʻo nafa ma le 49 pasene o faʻamalama taʻitasi. O le tasi pasene sili ona mauoa e fa'auluina le 175 taimi sili atu le kaponi i le tagata i le averesi nai lo le sili atu le sefulu pasene. O le isi paga o vaega suʻesuʻe tutoʻatasi ua faʻasalalau mai taimi taʻitasi Carbon Majors Lipoti ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻiga e tusa ma le selau kamupani i le lalolagi atoa e nafa ma le toetoe lava lua vaetolu o kasa kati uma talu mai le ogatotonu o le 19.th seneturi, e aofia ai na'o le limasefulu kamupani - e le gata i kamupani tumaoti ma le setete - o loʻo nafa ma le afa o mea uma e gaosia i aso nei (Vaai climateaccountability.org). O lea la e ui o tagata sili ona vaivai o le lalolagi o loʻo aʻafia tele i lamala, lologa, afa malolosi ma le maualuga o le suasami, o le matafaioi e pa'ū tonu lava i luga o le au mauoa o le lalolagi.
Ina ua faʻasalalau muamua le lipoti a le IPCC o loʻo iai nei, na faʻamatalaina e le Failautusi Aoao a le UN o se "code red for humanity," ma valaʻau mo se gaioiga faʻamaonia. Na faamatalaina e Greta Thunberg o se "valaau fafagu," ma unaʻia le au faʻalogologo e taofi tagata i le pule e tali atu. Pe mafai ona tupu vave lena mea e taofia ai nisi o taunuuga sili ona leaga o le a avea ma se galuega o le malosi oa tatou gaioiga lautele, ma lo tatou naunau foi e taulimaina le lautele atoa o suiga faʻaagafesootai lea e manaʻomia nei mo tagata soifua ma olaga uma i luga o le fogaeleele ia manuia pea.
Brian Tokar o le fa'atonu fa'atasi (ma Tamra Gilbertson) o Fa'amasinoga o le Tau ma le Fa'afouga o Nuu: Tete'e ma Fofo o A'a (Routledge 2020) ma le tusitala ma le faatonu o tusi muamua e ono i mataupu tau le siosiomaga ma gaioiga, e aofia ai Aga'i i le Fa'amasinoga o le Tau: Va'aiga i Fa'afitauli o le Tau ma Suiga Fa'aagafesootai (Tausau Fou 2014). O ia o se faiaoga i Suesuega Siosiomaga i le Iunivesite o Vermont ma o se faiaoga umi ma se sui o le komiti o le Vermont-based Inisetiute mo Social Ecology.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo