le sami ua sili atu le acidic i le taimi nei nai lo le itiiti ifo i le 300m tausaga, ona o le carbon dioxide emissions mai le susunuina o suauʻu, ma le tele o le faʻaumatia o ituaiga autu atonu ua toetoe lava a le mafai ona aloese mai se taunuuga, na lapataia e le au saienitisi taʻutaʻua i le Aso Tofi.
O se suʻesuʻega faavaomalo o le soifua maloloina o le sami ua iloa ai o le soona fagota ma le filogia o loʻo saofagā foi i le faʻalavelave, i se tuʻufaʻatasiga mataʻutia o malosiaga faʻaleagaina e lamatia ai. ola gataifale, lea e faalagolago i ai le faitau piliona o tagata mo a latou meaʻai ma mea e ola ai.
I le lapataiga sili ona mata'utia o le taufaamatau i le soifua maloloina o le sami, o le Polokalame Fa'ava-o-malo ile Setete ole Vasa (IPSO) fai mai: "O lenei [acidification] e leʻi tupu muamua i le talafaasolopito o le lalolagi. O loʻo tatou ulufale atu i se teritori e le iloa o suiga o meaola faanatura o le gataifale, ma faʻaalia ai meaola i le malosi o le evolusione e le mafai ona gafatia. O le isi faʻaumatiaga tele atonu ua uma ona amata." Na fa'asalalauina ana su'esu'ega i le lipoti a le State of the Oceans, fa'apotopoto i tausaga ta'i lua mai le mata'ituina o le lalolagi ma isi su'esu'ega su'esu'ega.
Fai mai Alex Rogers, polofesa o le biology i le Iunivesite o Oxford: "O le soifua maloloina o le sami o loʻo faʻasolosolo agai i lalo e sili atu le vave nai lo le mea na tatou mafaufau i ai. e tatau ona avea ma popolega sili i tagata uma ona o le a aafia tagata uma i suiga i le gafatia o le vasa e lagolago ai le ola i luga o le fogaeleele."
amu aemaise lava i tulaga lamatia. O le fa'ateleina o le ga'o e fa'amavae ai auivi o le calcium carbonate lea e fausia ai le fausaga o aau, ma o le fa'atuputeleina o le vevela e o'o atu ai i le pa'u lea e mou atu ai le algae fa'atusa e fa'alagolago i ai. Fai mai le lipoti, o le taimi nei ua folafola atu e malo o le lalolagi e taofia carbon dioxide o le a le lava le mamao pe saosaoa e laveai ai le tele o aau o le lalolagi. O lo'o i ai se taimi umi o le tele o tausaga i le va o le kaponi o lo'o tu'uina atu ma a'afiaga i luga o le sami, o lona uiga o le fa'asao atili ma le fa'amafanafanaina o le sami e le mafai ona alofia, tusa lava pe tatou te fa'aitiitia fa'avavevave. E itiiti lava se fa'ailoga o lena mea, ma o lo'o fa'atupula'ia pea le gaosiga o kasa oona i le lalolagi.
E taua tele 'amu i le soifua maloloina o faigafaiva, aua e fai ma nofoaga e tausi ai i'a laiti ma i'a laiti e maua ai meaai mo i'a tetele.
O le carbon dioxide i le atemosifia e mitiia e le sami - a itiiti ifo ma le tasi vaetolu o le kaponi na faʻamatuʻu e tagata ua faʻamavaeina i lenei auala, e tusa ai ma le Intergovernmental Panel on Suiga o le Tau – ma atili ai le acidic. Ae na iloa e le IPSO o le tulaga na sili atu ona leaga nai lo le mea na faʻataʻitaʻiina e le au suʻesuʻe maualuga o le tau i le lalolagi. lipoti iloga i le vaiaso talu ai.
I le mitiia o le kaponi ma le vevela mai le atemosifia, o le sami o le lalolagi ua puipuia ai tagata mai aafiaga sili ona leaga o le vevela o le lalolagi, o le tala lea a le au saienitisi o le gataifale. O lea ua fa'agesegese ai le saoasaoa o suiga o le tau i luga o eleele, ae o ona aafiaga loloto i meaola o le gataifale ua faatoa malamalama i ai.
O le fa'asa'o e afaina ai meaola o le gataifale o lo'o fa'alagolago i le calcium carbonate e fausia ai a'au ma atigi, fa'apea fo'i plankton, ma i'a e fa'alagolago iai. O Jane Lubchenco, o le sa avea muamua ma faatonu o le US National Oceanic and Atmospheric Administration ma o se tagata suʻesuʻe i meaola o le gataifale, na ia taʻua o aʻafiaga ua leva ona lagona i nisi o faiga faiva, lea ua le mafai ai ona tuputupu aʻe lelei tamaʻi gaʻo i nofoaga e maualuga ai le maualuga o le suka, pei o luga. le talafatai i sisifo o le US. "E mafai ona e vaʻai moni i lenei mea o tupu," o lana tala lea. “E le’o se mea mamao i le lumana’i, ose fa’afitauli tele lava”.
Ae o suiga o vailaʻau i le sami e sili atu, o le tala lea a Rogers. O manu o le gataifale e faʻaogaina faʻailoga vailaʻau e iloa ai lo latou siʻosiʻomaga ma suʻe manu ma manu feʻai, ma e iai faʻamaoniga o lo latou gafatia e faia lea mea o loʻo faʻaleagaina i nisi o meaola.
O Trevor Manuel, o se minisita o le malo o Aferika i Saute ma o le taʻitaʻifono o le Global Ocean Commission, na ia taʻua le lipoti "o se logo logologoa i aafiaga lautele o tagata i luga o sami o le lalolagi".
"Seʻi vagana ua tatou toe faʻafoʻisia le soifua maloloina o le sami, o le a tatou oʻo i aʻafiaga i le manuia, soifua manuia ma le atinaʻe. E tatau i malo ona tali vave e pei ona latou faia i le faʻamataʻu o le saogalemu o le atunuʻu - i se taimi umi, o aʻafiaga e tutusa lava le taua, "o lana tala lea.
O fua o le taimi nei o le tu'uina atu o le carbon i totonu o le sami e 10 taimi e sili atu ai nai lo na i luma o le fa'aumatiaga tele o meaola, lea o le Paleocene-Eocene Thermal Maximum extinction, e tusa ma le 55m tausaga talu ai. E mafai e saienitisi IPSO ona ta'u mai o le fa'asao o le sami o lo'o i ai nei e sili ona maualuga mo le 300m tausaga mai fa'amaumauga fa'afanua.
Na latou valaʻau mo se gaioiga malosi a malo e faʻatapulaʻa le faʻaogaina o le kaponi i le ea i le le sili atu i le 450 vaega i le miliona o le carbon dioxide tutusa. O lena mea o le a mana'omia ai le fa'anatinati ma le loloto fa'aitiitia o le fa'aogaina o suau'u.
E leai se atunuu i le lalolagi o loo taulimaina lelei le soona fagotaina, o le lipoti na maua, ma toetoe lava lua vaetolu o loo faaletonu leaga. Le itiiti ifo ma le 70 pasene o le faitau aofaʻi o iʻa o le lalolagi ua soona faʻaaogaina. O le tuʻuina atu o nuʻu faʻapitonuʻu sili atu le pulea o a latou faigafaiva, ma le faʻamalieina o le aufaipisinisi laiti i luga o vaʻa pisinisi tetele o le a fesoasoani i lenei mea, o le lipoti na maua. E tatau fo'i ona fa'ate'a'ese'ese fesoasoani o lo'o fa'ateleina le malosi o va'a fagota, fa'atūina sone fa'asao o le gataifale ma fa'agata mea fagota. E tatau foi ona sili atu le pulea lelei o vaega o le sami i tua atu o tapulaa a atunuu.
O le lipoti a le IPSO na maua ai foi o le sami ua "deoxygenated" - o le averesi o le okesene e ono pa'ū i le 7 pasene i le 2100, o se vaega ona o le tafe mai o fetilaisa ma otaota i le sami, ma o se itu-aafiaga o le vevela o le lalolagi. O le fa'aitiitia o le okesene ose atugaluga ona o vaega o lo'o matua'i fa'aitiitiga fa'apei ua mate lelei.
Fai mai Rogers: "E le o iloa e tagata le tele o sao o le sami i le lalolagi, o le Phytoplankton e maua ai le 40 pasene o le okesene i le ea, mo se faʻataʻitaʻiga, ma le 90 pasene o mea ola uma o loʻo i totonu o le sami. o le sami e matua tele lava, o loʻo i ai pea vaega tatou te leʻi vaʻaia lava. E matua le lelei lo tatou malamalama i nisi o gaioiga faʻaola i totonu o le siʻosiʻomaga tele o le lalolagi."
O mataupu e lima o loʻo i ai le lipoti a le Setete o le Vasa o se aotelega ua lomia i totonu o le Marine Pollution Bulletin, o se tusi talaaga a tupulaga.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo