I le faitau i saunoaga a Obama i fafo talu ai nei, e faigata ona maua le tele o mafaufauga ma le loloto e masani ona mafua ia i latou. O lana taulimaga ma lana filifiliga o upu e faaalia ai le mamafa. Ave'ese le fa'aupuga ma le toe fai ma mea o lo'o totoe maualuga ma mago e masani ona leai se fa'amatalaga moni, ae maise fa'amatalaga e fa'atatau i gaioiga a le US.
I le va o viiga umi e uiga i mataupu silisili e pele i le loto o Amerika, o ana lauga talu ai nei (Me 2011) *, o le tasi i Sasaʻe Tutotonu ma Aferika i Matu, o le isi i AIPAC e ofoina atu i lana au faalogologo se vaaiga i le lalolagi lea e le mamao ese mai i nisi taimi. tala malie. O le au sili ma le lelei, o le US ma Isaraelu, o loʻo lamatia e 'au pogisa e faʻaosofia e le ita. O tagata faatupu faalavelave, o latou lagolago ma isi faiga faatupu vevesi na pa'u ifo mai le lagi e afaina ai le lalolagi, e leʻi aʻafiaina e soʻo se malosiaga faaletagata, e leʻi fesoʻotaʻi i soʻo se gaioiga a le US, poʻo Isaraelu - e tau le faʻamaonia uma i faiga faʻavae mai fafo e gaoioi i soo se auala i le lalolagi. po'o le maua mai o fa'ai'uga. O i laua uma ua na'o le taliaina o le saua a isi ua faamalosia e tali atu i le puipuiga o le tagata lava ia. O le US atonu e i ai ni nai "mea puʻupuʻu" ae o le taimi lava latou te alu ese ai mai le auala e mafai ona tulituliloa lana sini moni o le aumaia o manuia i le lalolagi atoa. O lona osofaʻiga i Iraq ma le faʻaumatiaga o le silia ma le miliona tagata na "faʻamoemoe lelei". O ana lava auupega faaniukilia ma Isaraelu, e manino lava o se taufaamatau i se tasi, e le tatau ona taʻua ma e mafai ona taofia (e pei ona ia fai mai i Prague, Aperila 2009) seia oʻo ina faʻaumatia e isi tagata uma. Ole sootaga ole symbiotic ole taimi umi a le US ma faiga faatupu faalavelave e tape ese mai le mafaufau - na'o se mea latou fai. Ma e mafai ona tatou mautinoa e leai se fiafia, e le pei o tagata amioleaga i fafo, i le faʻaogaina o le fouvalega i sasaʻe tutotonu mo soʻo se faʻamoemoega faʻapitoa.
E foliga mai o tagata le mafaufau i sasaʻe tutotonu e tuuaia le itu i sisifo mo o latou maʻi uma, na faatonuina e faia e taʻitaʻi o le lotoifale. E leai se masalosalo latou te umia se talitonuga sese tutusa e faapea o le au faipule o loʻo faʻasauāina i latou o le a faia pea pe ana le faia e latou au pulega i sisifo mea uma e mafai ona latou faʻatumauina ai le pule. Ma o isi o loʻo i ai se tetee le talafeagai ia Isaraelu e le fesoʻotaʻi ma le fasia faifaipea o Palesitina poʻo ana osofaʻiga toto a Lepanona.
O Isaraelu lea ua si'omia
O se mea e ofo ai le mafai e so'o se tasi i le US ona moe i le po e si'osi'omia e 'au leaga.
Ua sili atu ona faigata le taimi o Isaraelu ma atonu ua galo ai le uiga o le moe. Ua lata ona tafiesea e Iran i latou mai luga o le fogaeleele. Ua toe fa'aaogaina e Obama le fa'aliliuga ta'uleagaina o le fa'amatalaga a Ahmedinejad (Khomeini). O le taʻitaʻiga a Iran e foliga mai i le faʻaleagaina o le tagata lava ia, pe le iloa, e ui lava i le faamanatu a Hillary Clinton (2008), afai e faia e Iran se taumafaiga e osofaʻia Isaraelu o auupega faaniukilia o loʻo faʻatali e tape. it mai le fogāeleele e mafai ona lafoa'i. Pe atonu foi e avea ma taulaiga o nisi o na "tekinolosi maualuga" na tuuina atu ia Isaraelu i lalo o "tulaga e le masani ai" o le galulue faatasi a le militeri mai le US. Ua faailoa e Obama le matafaioi a Amerika i le faatoilaloina o Mossadeq i le 1953. Ae o le soona fai o le pulega a Iran ma le toilalo o le tele o malosiaga faatemokalasi e pulea e foliga mai e leai se mea e fai i le tele o tausaga o faalavelave ma le ita i Sisifo, o se taua sui na faalauiloa e le uo a Amerika. Saddam Hussein; po'o ni fuafuaga i lalo o Bush mo se "se osofa'iga tele i le ea", (1) po'o le osofa'iga a le Iunaite Setete ma le fa'aleagaina o se atunu'u tuaoi-'fa'anenefu' fa'alavelave fa'afitafita ma le puipuiga-ma faia e se pulega e fa'aalia ai fa'ailoga mata'utia o le le pulea.
O loʻo faʻafefe pea Isaraelu mai le le tonu o Durban ma le Goldstone lipoti, o loʻo manino uma galuega o talafatu e leai se faʻavae i le mea moni, na mafaufauina e le lalolagi faʻaseseina. Aʻo leʻi osofaʻia Iran e osofaʻia, e tatau ona puipuia Isaraelu mai taumafaiga e faʻateʻaina i le UN, o lona uiga o le faʻamoemoe o Palesitina e faʻaalia le tulaga o le setete ina ua maeʻa feutagaiga ma se pati e leʻi saunia moni e feutagai. E le gata i lea, o tagata Palesitina e savavali ese mai talanoaga ae, e pei ona fai mai ai le faipule sili Palesitina, "ua 'aina e nuu le fanua e tatau ona avea ma [la latou] setete".(2) Ua tu'ua e Obama le so'otaga fa'atupu: "O lo'o fa'aauau pea le fa'ato'aga a Isaraelu. Ua o'o ese tagata Palesitina mai talanoaga", e fa'aalia ai le tutusa o le matafaioi mo le toilalo o talanoaga.
Ma soʻo se mafaufau faʻaaloalo faʻapitoa e iloa o loʻo faʻapupulaina roketi i le isi itu o Kasa e le fesoʻotaʻi ma le tuʻuina atu o se osofaʻiga anamua poʻo le fasia i aso uma o Palesitina, numera 6379 mai le 29 Setema 2000-31 Me 2011 (B'tselem).(3)
O le mafaufau o Obama, ua teuteuina lelei foi i tulaga masani, ua mafai ai ona ia faitio e faapea o Hezbollah ua faia le fasioti tagata faaupufai ma taumafai e faamalosia lona manao e ala i roketi ma pomu, ae faasaoina o ia i soo se faatusatusaga vaivai ma le US ma Isaraelu.
E fa'apena fo'i, e maua e Palesitina fa'afinau ni auupega e ala i se faiga leaga o le "fa'aofiofi". I se faiga e sili atu ona lelei i le manuia o le puipuia o le tagata lava ia, o Isaraelu ua osofaia e maua ai auupega "faaavanoaina" e ala i le "galulue".
I se isi fa'alavelave, ua faia e Palesitina se mea fa'alavelave, "o se fa'alavelave tele i le filemu": lua vaega fa'apolokiki o Hamas ma Fatah ua o'o i se maliliega. Ua tali atu Palesitina i osofaiga a Arapi ma ua latou mumusu e tumau i le fevaevaeai ma ua le mafai ai ona feutagai se faaiuga talafeagai mo latou lava fiafia.
Ae o le mea e sili ona leaga, afai o le numera o taʻua o se mea e alu i ai, o le faʻamoemoe o Isaraelu e tatau ona feutagai ma se pati e le o naunau e amanaʻia lana "aia tatau e ola ai" - o se manatu leai se uiga e foliga mai e faʻamoemoe e maua ai mea e ala i le fai soo ma faʻamatalaga o le ita mai malo i Sisifo ma ala o faasalalauga.
O faalapotopotoga masani, e aofia ai setete, sanuisi fuamoa falai ma isi mea uma, e leai se "aia" e ola ai - e iai pe leai. Ae ui i lea, o soʻo se tasi e saoloto e faʻamaonia pe faʻafitia le i ai moni o soʻo se mea, Hamas foi. O le a manaia le faʻalogo i se faʻamatalaga o le auala tonu a Hamas, lea na faʻaalia pea lona naunau e iloa le tuaoi muamua o le 1967,(4) ma o le nonofo faatasi i tafatafa o Isaraelu i se setete Palesitina mo le 10 tausaga, e mafai ona pulea e faia faapea ma se setete e na te faafitia. O le tulaga o Hamas e masani ona foliga le mautonu, ae i le siosiomia o le le talitonuina ua ofoina atu ai se filemu ma Isaraelu mo le 10 tausaga e fai ma suega o faamoemoega moni o Isaraelu - o se suega e mafai ona aoga i itu uma e lua.
O le fesili o le amanaiaina, i le isi itu, o le a foia pe a iai se tuaoi e iloa, pe a uma ona taʻu manino mai e Isaraelu le mea e manatu ai. O le amanaʻiaina atonu e fetaui lelei ma le aveesea manino e Isaraelu o soʻo se tagi ia Iutaia ma Samaria (pe tusa o le Faletupe i Sisifo), o se faʻamatalaga e faaosofia ai le toʻaitiiti o le aufaasālalau ae le gata i lea o le ita faʻatusa. E tusa ai ma se palota na faia e Ma'agar Mochot ia Mati 2011, 78 pasene o sui o le Likud na tetee i le fausiaina o se setete Palesitina, 72 pasene na fiafia e toe amata le fausiaina i poloka nofoia i Iutaia ma Samaria, ma le 95% na tetee i le vaevaeina o Ierusalema.(5) Masalo o le US ma le EU, lea o le a le talanoa ma Hamas, e tatau ona teena le faia o ni fegalegaleaiga ma Likud. So'o se masalosaloga fa'amaonia o lo'o i ai Isaraelu e uiga i fa'amoemoega umi a Hamas e tatau ona fa'asaga i masalosaloga Palesitina e uiga i fa'amoemoega a Likud.
O Hamas o se faʻalapotopotoga sauā, ae o lana valaau mo le faʻaumatia o Isaraelu, i lalo o tulaga, o le faʻamatalaga (i luga o le pepa moni), ma na faʻaumatia mai lana faʻaaliga ae leʻi leva ona manumalo i le palota palemene a Palesitina ia Ianuari 2006.(6) Ua auai Isaraelu i le faamamaina o tagata Palesitina, o se mea moni o le lalolagi ua faamoemoe e le mafai ona toe suia, ma faaauau pea i le faatinoga i lona tuuto atu i le faatafunaga o sosaiete Palesitina. Ae e manino lava e sili atu le le faatagaina o le ata moni e faʻaseseina e le tele o mea moni.
E tutusa lelei lava, o le US sa "sailia le filemu o Arapi-Isaraelu"; manatu se tasi mo se faataitaiga e ala i O le faaiuga a Obama ia Tesema 2008 ma Ianuari 2009 e tu filemu, i lalo o le ufiufi o lona setete e leʻi faʻauluina, ma le malie i le fasia e Isaraelu o le 1400 Palesitina i lalo o lana aia tatau e "puipuia ai oe". Pe e ala i le fesoasoani e faatumauina Mubarak ma isi taʻitaʻi o le lotoifale i le pule.
Ua ta'u mai ia i tatou "e mafai ona maua le filemu", ae ua teena e Obama soo se matafaioi a Amerika mo lenei mea. Palesitina ma Isaraelu e tatau ona latou faia mo i latou lava, e leai se mea e fai e le US. Ua tuuina atu e Obama lana ioe i "suiga" lea "e tatau ona amanaia", o lona uiga o nofoaga o loʻo tu i le ala o se setete Palesitina olaola. O le le amanaʻiaina o le faʻalavelave a Amerika i le fausiaina na ia taʻutino mai le "status quo e le mafai ona faʻamautuina". Na te iloa le uiga o Netanyahu - na te le matua'i feutana'i - ae tuu atu ma le le faamaoni i itu e lua e fa'avasega. E tau le mafai ona ia iloa le naunau tele o le palemia o Isaraelu i tuaoi o le 1967. E le o manino pe na te lafoaia Palesitina po o Isaraelu i lo latou taunuuga i lima o Netanyahu, po o mea uma e lua.
O le mea lea e mafai ai e Obama ona avea ma itu e tasi ma le manino, ae mo nisi atonu e foliga mai o se peresitene ma ni faamoemoega tautupu e siomia e le au tetee e taofia o ia.
O i matou o tagata lelei: Afghanistan – Pakisitana – fouvalega a Arapi
Ua taʻu mai ia i matou o le US e le "talia le osofaʻiga i luga o tuaoi". O le osofa'iga fa'asolitulafono ma le fa'atuputeleina atili a Obama o le fasia i Afghanistan e foliga mai e le taulia. E tusa ai ma fuainumera a UN e 2,777 tagata lautele na maliliu i le 2010, mai le 2,412 i le 2009.(7) E le o se mea fou le manaʻo o Afghans e taofi le taua ma faʻatalanoaga e aofia ai Taliban e amata. O le tele i nisi eria e lofituina. I se palota ia Tesema 2009 na lagolagoina e le US Army, ma faia na o vaega e le o pulea e Taliban, 94% o tagata nonofo i le itumalo o Kandahar na mananao i feutagaiga nai lo le faaauauina o le taua ma le Taliban.(8) Ae mo tagata nofomau e fai se tala o le a manino le faʻalavelave faʻalavelave i mataupu i totonu o Afghanistan. I se suʻesuʻega lata mai a le Asia Foundation(9) 83 pasene o Afghans fai mai na latou taliaina taumafaiga a le malo o Karzai i feutagaiga ma le faaleleiga ma vaega tetee faaauupegaina e aofia ai Taliban, e ui i le tele o le le fiafia i na vaega. O se tasi o le au tusitala na faaiuina e faapea "o le toatele o Afghans ua talitonu nei o le filemu ma le mautu e le mafai ona ausia e ala i taua, ae e ala i feutagaiga ma le faaleleiga ma vaega tetee faaauupegaina." Na taʻua talu ai nei e Peresitene Karzai ua amata ona talanoa le US ma Taliban. Peitai o loo faaauau pea le taua a Obama.
O se vaega o tamaiti aʻoga kolisi ma talavou Aferika na fausia i le 2008 e leai se faʻatuatua i soʻo se malosiaga o loʻo i ai nei i tua e galulue ai mo le manuia o tagata Aferika: “Matou te mananaʻo e ola e aunoa ma ni taua. Matou te le mananao i le 'Taliban' poʻo le 'Al-Qaeda' e pule ia i matou. Matou te le manaʻo i le malo faʻaleagaina o Aferika o loʻo i ai nei poʻo ni taua-ma-faʻatau-valaaulia e pulea i matou. Matou te le mananao i atunuu tuaoi ma itulagi e pulea i matou. Matou te le manaʻo e pulea i matou e le US / NATO, e sili atu le le nofo tumau pe fasiotia i matou!(10)
E pei o Tunisia ma Aikupito e pei o tagata ola o loo talanoa ma e ua oti.
O osofaiga a Drone i luga o le tuaoi ma Pakisitana o loʻo faʻaumatia ai le numera le mafaitaulia o tagata lautele, e le masalomia "faʻavae i le mataupu faavae", e le faitauina e le o se osofaʻiga i luga o tuaoi pe faʻatulafonoina. Ua faaalia e Peresitene Obama lona popolega tumau mo aia tatau a tagata e ala i le tuuina atu o le uunaiga i le malo o Pakisitana e siitia ana taumafaiga e faasaga i Taliban. E foliga mai o lona uiga, afai na te maua lona ala, o le tuaoi o le a tumau pea o se "soona saoloto o aia tatau a tagata" faatasi ai ma vaega uma o le au faatupu faalavelave ma le malo o Pakisitana i le itu i matu sisifo o Pakisitana "e le amanaiaina mataupu faavae o tulafono o taua", ma tagata o le eria o le a faaauau pea ona "taulagaina i le igoa o geopolitical fiafia" (Amnesty).(11) O le ita na tupu i le faitau aofaʻi o Pakisitana (ma i totonu o lona 40,000 madrassas) e mautinoa foi e faʻateleina ai le aofaʻi o tagata faatupu faalavelave, ae ua taʻua o le "tetee atu i faiga faatupu faalavelave".
O se suʻesuʻega e uiga i faiga faatupu faalavelave i le lalolagi atoa na lomia i le 2007 na faʻaalia ai le faʻa fitu faʻateleina ina ua maeʻa le osofaʻiga a Iraq,(12) faʻamaonia le iloiloga a le pulega lava ia ia Aperila 2006 e faapea "o le Taua a Iraq ua avea ma 'mafuaaga lauiloa' mo jihadists ... ma o loʻo faʻatulagaina se tupulaga fou o taʻitaʻi faatupu faalavelave ma tagata faigaluega."(13)
I totonu o se tusitusiga e faʻaalia ai se manaʻoga mo le tele o sauaga, o le matafaioi a le US i lenei tulaga na faʻaalia i se vaega ma le le atoatoa e Robert Gates i le valu tausaga talu ai: "... "; ma e oo lava i le "...e mafai ona tatou tulituliloaina faiga faavae ma fuafuaga e faavaivaia ai a'a o faiga faatupu faalavelave i se taimi umi". (14)
E le mafai e Gates ona faʻamatalaina pe aisea e "taui" ai sauaga a Amerika ae le o se faʻataʻitaʻiga "faʻamalosi" pe atonu "muamua". Po o lona uiga i le “puipuia [le] o mea tatou te fiafia i ai i le lalolagi atoa”, lea ua saunia ai o ia e faataulagaina le “toto ma le oa”- e le o se isi tagata, e manatu se tasi. E faapena foi ona faia e Obama ni faamatalaga le manino i le US "mea e fiafia i ai". E leai se mea e latalata i le faʻaalia, ae tuʻu na o le suʻesuʻeina o manaʻoga faʻapitoa faʻapitoa i le totonugalemu o le faʻafitauli, ma faʻaalia ai e oʻo lava i taumafaiga moni e suia faiga faʻavae ma fuafuaga e le aoga. O Obama i le faaiuga ua fai mai ia tatou talitonu o le tele o mea tutusa o le a maua ai se taunuuga ese.
O osofaiga a Arapi na foliga mai o le taimi lea mo le faʻaalia o le sili atu o le amiolelei: o le US "na taliaina le avanoa" i Tunisia ma Aikupito. O talavou Tunisia ma Aikupito oe na lamatia o latou ola e fa'ato'ilalo ai ta'ita'i, masalo e sili atu mea latou te manatua ma atonu latou te manatua le leai o se lagolago mai ia Obama. Atonu e manatua e tagata Aikupito le suʻesuʻeina o lana pulega i le "D" upu "temokalasi" ma le "pulepulepulega" i le agai atu i le pa'ū o Mubarak ma lona minute mulimuli e uiga i foliga. O Obama "e tetee atu i sauaga faasaga i tagata o le itulagi" i le auala lava e tasi na ia lagolagoina ai le faatemokalasi: e ese mai i lana taupulepulega leaga ma le saua a Isaraelu faasaga i Palesitina, o le tulaga lelei o lana tetee e mafai ona vaaia i Bahrain, lea na ia valaau ai mo se talanoaga ma se pulega sauā ao O loʻo aʻoaʻoina e Peretania le au a le US le au Saudi e faʻaumatia le tetee a Bahrain. E mafai e Obama ona tuu mamao e ui ina iai le va'a lona 5. E le o taʻua o lana lagolago faifaipea mo le malo o Saudi medieval, ae o Mr Saleh i Yemen o loʻo faʻafeiloaʻi ma le faaaloalo e "mulimuli i lana tautinoga e faʻafeiloaʻi le pule."
I le toe tepa i tua i lana asiasiga a o lei faia le palota i Perelini i le 2008 lea na aumaia ai le 200,000 tagata i luga o le alatele e faalogologo ia te ia, na faalogo ai Berliners i se tala lelei e uiga i le "paaga", "alalaupapa fou", soloia pa puipui i le va o malo ma lotu, ma "se lalolagi aoao. tautinoga i le alualu i luma" o lona uiga, na taʻua patino, e tatau ona auina atu e Siamani nisi 'au i Afghanistan. Masalo pe tusa ma le 3 mai le 200,000 o le a ioe, pe ana faapea e toatele atu i latou e faalogo i lena mea e ala i le gagana logolelei. Na maua e Obama le mea na ia manaʻo ai mai le malo faʻatemokalasi a Siamani. O le 70-80% o Siamani e leʻi manaʻo e faʻauʻu i Afghanistan e leʻi faia.
O le gagana faʻailoga masani na te faʻaaogaina e uiga i suiga i sasaʻe ogatotonu e tatau ona vaʻaia i le malamalama o se taunuuga faapena. O lo'o tautala Obama e uiga i "ta'ita'i fa'aitulagi fa'atatau" i sasa'e ogatotonu ma "tulaga maualuga o le toe fuata'iga ma le fa'asaolotoina o fefa'ataua'iga". Ua ia fuafua e fa'asoa le Faletupe a le Lalolagi ma le IMF i Tunisia ma Aikupito ma fa'amautu ni nonogatupe (e masani lava ona o'o mai ma aiaiga) ...."o le taliaina o le avanoa" e foliga mai o lona uiga e sili atu le vaivai o manatu mai fa'alapotopotoga fa'aletonu ma le fa'atemokarasi.
O le mea lea, i le itu lelei, o tagata lelei e "taʻitaʻia e mataupu faavae" ma "lagolagoina se seti o aia tatau lautele" o se "faʻamuamua maualuga" ma se "avanoa faʻasolopito" i le taimi nei "ua tatou maua le avanoa e tulituliloa ai le lalolagi e tatau ona"...e foliga mai ua iai se mea ua suia talu ai nei?
Ia, na ia ta'utino mai, "tului mo taimi pupuu" e mafai i nisi taimi ona fa'alavelaveina le lelei umi - o lona uiga, o aia tatau lautele o se fa'amuamua maualuga vagana ai pe a leai; e pei ona fai mai Groucho Marx "O aʻu mataupu faavae na, ma afai e te le fiafia i ai ... ia, e iai isi." E leai se masalosalo o le a lagolagoina le temokalasi ma le saolotoga pe afai e filifili saoloto ma faʻatemokalasi tagata e fai le mea e manaʻo ai le US… .
Ae o lo'o i ai a tatou fa'aletonu laiti
O se lalolagi amioleaga i fafo e mautinoa lava. Faatasi ai ma le tele o faʻamataʻu e faasaga i se pati le sala, o le malo sili ona malosi i luga o le lalolagi e tatau ona faʻaauupegaina i nifo, e pei ona faʻaalia manino i paketi a le militeri a Obama.
Ua fa'aalia e Obama le US ma Isaraelu e sili atu pe itiiti foi ni tagata ua afaina, ae na ia ioeina o le US e tasi lava le toilalo: ua "talia le lalolagi e pei ona i ai i le itulagi". Atonu e faigata ia te ia ona mafaufau i le tele o tagata ua faaseseina i latou lava i le vaai atu o le US o le sili ona malosi o mea tutupu i le lalolagi talu mai le 1945.
O le le faamaoni ma le faʻaseseina o sea vaaiga i le lalolagi o loʻo faʻamaonia e tautalaga e lua, ma isi, e le faʻamalosia ai le talitonuina o le "faʻaogaina lautele", ua uma ona folafola i le 3 tausaga talu ai i lana lauga i Cairo. O fea na i ai le lautele lautele o lana tali atu i le fouvalega a Aikupito? Masalo o lona uiga o lana lagolago mo Omar Suleiman, le pule sili o Mubarak, ina ua manino mai o Mubarak lava ia na maliu i totonu o le vai.
Ua suia le lalolagi - ae o tatou?
E fiafia Obama e fai atu "suiga". Soo se tasi e mafai ona fai mai "suia". E mafai e se sega ona fai mai "suia". O lana vaaiga moni, pe a fua i le autu o ana saunoaga ma ana faatinoga, po o le leai o ni mea, e foliga tutusa lava ma le au faipule ua faatoilaloina po o ua taupulepule, e le'i mauaina pe ua oo mai lo latou taimi. Le mafai ona sola ese mai se mafaufauga tuai, latou poʻo a latou aumea e taumafai e faʻalagolago i le tele o mea ua tuanaʻi pe a mafai.
E manatu le Peresetene o tagata masani i Sasaʻe Tutotonu e ono i ai se lagona, o se "masalo ua faʻafefeteina", o le US o loʻo tuliloaina ana lava "mea e fiafia i ai i latou".
Na ia faʻailoa mai i le manaʻoga e "suia la tatou auala" ae tuʻu se US "faʻafefeteina" i se tulaga tutusa ma i latou na afaina, e foliga mai o loʻo fautua mai o le faʻailoga lanu o Mosalemi o ni tagata faatupu faalavelave e faʻaalia ai se faʻaituau tutusa e faasaga i le US.
O le le amanaiaina o le moni o le malosi o le US, ma le suiga o le mamanu o le itu i sisifo i uo ananafi ma fili o aso nei: o Taliban, Bin Laden, Saddam Hussein, Muslim fundamentalists, e le taumateina e oo lava i le Hamas,(15) e ta'ua ai ni nai mea. E le o se "masalo" ae o se faʻamautinoaga faʻamalosi i mafaufau o i latou o loʻo i ai, e pei o le lagolago a Amerika mo le pei o Mubarak.
E le o manino pe na te maua, pe manaʻo e faʻaalia faalauaitele, o le fouvalega faasaga i taʻitaʻi sasaʻe i sasaʻe e tutusa lava ma se fouvalega e faasaga i le malosi o Amerika i totonu o nofoaga o lona malo.
O lo'o fa'alogoina e fa'apea i totonu o lona totonugalemu o Obama o le mea moni e sa'oloto ma aga'i i luma ae o lo'o taofia e tulaga o lo'o siomia ai o ia mai le ola ai. E ui lava i le ogaoga ma le faʻaauau le faʻaaogaina o mafaufauga moomooga a nisi o mafaufau sili ona lelei i luga o le paneta e leai se tasi na mafai ona maua mai se faʻamaoniga mo lenei mea.
E faigata ona fai mai pe na te talitonu i le manatu na ia ofoina mai i ana saunoaga lata mai i faiga faavae i fafo lava ia, pe o le a le tele o meaʻai mo le taumafa lautele - ae o le a le auala o se taufaaleaga i le atamai o i latou na lamatia o latou ola e faʻaumatia. US sui dictatorships.
Ae e sa'o o ia – o le fouvale a Arapi o se avanoa. O se mea ofoofogia le vaʻai pe faʻafefea ona tutu "taʻitaʻi" US ma EU i le amataga o le seneturi sese, o le mea lea faatoa maeʻa. O le senituri lena na oo ai taua ma faatafunaga i lona tumutumuga. O Obama e mafai ona amata ona faʻamaoni ma faʻaaoga le avanoa e oso ai i le 21st, e le o tuai tele mo lena. Ina ia ausia lena mea i totonugalemu o le itu i sisifo o le a manaʻomia ai ni faʻainisinia talitonuga autu, o se togafitiga faʻapitoa e mafai ona oʻo atu ai i suiga faʻavae i talitonuga tuai ma mamanu otometi mafaufau. Ae o le "afa seneturi talu ona maeʻa le colonialism" militarism ma le colonial mentality, ma o latou foliga manaʻomia o le tagata na afaina, o se maʻi loloto lava.
Na taʻua e Obama le "miliona o Arapi", e ui e foliga mai na te le tausia i latou. O latou ola ua faʻaalu i le sailiga o le lalolagi "saogalemu" ma le "mautu", ae ua latou toe faʻaali mai ia i matou le mea e mafai ona fai e aunoa ma le vevesi o loʻo fai ma vaisu a Sisifo - ma se vaaiga o le faatemokalasi moni.
O nisi oi latou atonu e fia fai atu ia Obama - e pei ona ia taʻu atu ia Assad - alu ese mai le ala, ua suia taimi.
*Fa'amaumauga atoa:
http://www.whitehouse.gov/the-press-office/2011/05/19/remarks-president-middle-east-and-north-africa
http://www.aipac.org/en/resources/speeches
(1) Seymour Hersh: 'The Iran Plans', Aperila 17, 2006
http://www.newyorker.com/archive/2006/04/17/060417fa_fact
(2) Saeb Erekat, Palesitina pule sili, faatalanoaga ma Sky News Aug 23, 2010)
(3) http://old.btselem.org/statistics/english/Casualties.asp
(4) fa'ata'ita'iga "E mafai ona matou talia le fa'atuina o la matou setete tuto'atasi i le eria o lo'o nofoia (i) '67", Mahmoud-al-Zahar, CNN interview, Iuni 2006
(5) http://www.maagar-mochot.co.il/home/artdetails.aspx?mCatID=68301&artID=9471
(6) http://www.guardian.co.uk/world/2006/jan/12/israel
(7) http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=37715&Cr=Afghan&Cr1=
(8) North America Inter Press Service, Aperila 18, 2010, ma isi
http://ipsnews.net/news.asp?idnews=51089
(11) Lipoti a le Amnesty International, "Eyes on Pakistan", 10 Iuni 2010
http://www.eyesonpakistan.org/report.html
ma se lipoti i le The Independent i le tausaga na muamua atu:
http://www.independent.co.uk/news/world/asia/in-pakistan-an-exodus-that-is-beyond-biblical-1693513.html
(12) Mati 1, 2007, Iraq 101: Le Taua a Iraq - Le Taua i Iraki ma Lona Aafiaga i le Taua i Faiga Faʻalavelave na saunia e Peter Bergen ma Paul Cruickshank, tagata suʻesuʻe i le Center on Law and Security i le NYU School of Law . O Bergen foi o se uso sinia i le New America Foundation i Uosigitone, D.C.
http://motherjones.com/politics/2007/03/iraq-101-iraq-effect-war-iraq-and-its-impact-war-terrorism-pg-1
(13) National Intelligence Council, Trends in Global Terrorism: Aafiaga mo le Iunaite Setete
http://www.dni.gov/nic/special_global_terrorism.html
(14) Robert Gates O le a le Taua i le taimi nei, NYT, Aokuso 16th 1998.
http://www.nytimes.com/1998/08/16/opinion/what-war-looks-like-now.html?src=pm
(15) Ehud Olmert Feb 12 2007: "Na faatuina e Netanyahu Hamas, tuuina atu le ola, faasaoloto Sheikh Yassin ma tuuina atu ia te ia le avanoa e fuga ai".
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo