O le Palemia o Kanata Stephen Harper na filifilia i se malo toʻaitiiti i le 2006. Talu mai lena taimi na ia faia le mea sili e faʻatutu ai le mea e mafai ona taʻua o se malo Republican mo le setete o Kanata. Vagana ai o Kanata e le o se setete o le Iunaite Setete (na o se uo vaivai loto malie) e leai foi ni pati Republican i Kanata. Ae ui i lea, o Stephen Harper e latalata mai.
Faailoga o taimi
O se tasi o faailoga o le tamaoaiga. O le malo faasao o loo i ai nei ua patipati i le tele o taimi mo le mautu o le faiga o teugatupe a Kanata i le feagai ai ma le faaletonu o le tamaoaiga o le lalolagi. O le mea e lelei ai mo Kanata, o Harper e naʻo le toʻaitiiti o le malo, a leai o le faʻatulafonoina e tusa ai ma le faiga a le US o le faʻatautaia o ana tupe na mafai ona faʻalauiloaina muamua aʻo leʻi pa le pulu. Na'o Kanata e foliga lelei ona e le'i i ai i le au fa'asao le malosi e fa'atino ai lana fa'ata'ita'iga a le US mo le fa'asaolotoina o tupe.
Na mulimulitaia e Harper le taʻitaʻiga a le US i le tuʻuina atu o tupe tetele mo galuega tetele, o le tele o ia mea ua uma ona faʻasalalau i luma atu o le paketi, o le tele o ia mea ua maeʻa (pe a fai o le tele o faʻailoga o auala o loʻo gugutu e uiga i le agai i luma o Kanata e ala i le fausiaina o aseta. so'o se fa'ailoga), ma o le tele o tupe na alu atu i taga fa'apisinisi nai lo taga a tagata fa'atau. O le a ou fa'alavelave e fa'apea o le fa'aletonu na fa'atupuina e tutusa le fa'amoemoe e pei o le US ma Eleni: e fesoasoani e fa'atapula'a pe fa'ate'aina tupe penisione a le malo ma le fa'atupeina o fausaga o le soifua maloloina ma le soifua manuia. O le a taʻu mai ia i tatou o le tele o paʻu o loʻo i ai nei e tatau ona tatou faʻamalosi uma o tatou fusipaʻu ma e tatau ona faia e le malo le mea lava e tasi, ae e leai se mea e maua e kamupani matitiva ae o le tele o le malo e mulimuli i le ala lava e tasi o tatou tuaoi Amerika.
E lua tikeri o Harper i le tamaoaiga, o se faailoga i loʻu mafaufau e mautinoa na te le iloa le mea o loʻo ia talanoa ai, aua e masani lava ona iloa e le aufaipisinisi i manatu faʻapitoa i totonu o faʻataʻitaʻiga pepelo ma faʻataʻitaʻiga sese o le matematika o le atoatoa o maketi.
O le isi faailoga o le siosiomaga. O Harper ma ana uo ua matua vaivai lava i mataupu tau le siosiomaga, ua latou mananao e aua le faaaogaina le mataupu faavae o le le mautonu faasaienisi, ae o le mataupu faavae o le teenaina o le leai o se gaioiga e aunoa ma se faamaoniga atoatoa. E oo lava i le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le BP o loʻo faʻaalia i le Fagaloa o Mekisiko, na tuʻuina atu talu ai nei e le malo o Harper se tulafono e faʻatagaina ai faʻalapotopotoga e viliina i le Arctic e le tatau ona viliina se 'laveaʻi' lona lua pe a tupu se faʻalavelave e pei ona i ai i tusi. e oo mai i le taimi nei. Vaʻai faalemafaufau i se suauʻu masaa e loloto e pei o le Fagaloa o Mekisiko ae i lalo o le malulu o le aisa ma le tagi afā....
Le liliu taumatau moni… Isaraelu
O mea uma e mafai ona ou ola ai e pei o le faiga tau tupe o le a mulimulitaʻia ona lava faʻalavelave faʻafuaseʻi ma suiga faʻafuaseʻi ma mimilo pe sili atu pe itiiti le faʻatonutonuina o faletupe a Kanata. E mafai fo'i ona ou ola i le fa'alavelave fa'alesiosiomaga o le tele o le suau'u suau'u i le Arctic ona e le o toe mamao ona fa'asa'o lea e le natura o tatou uma i lena tala.
O le mea e le mafai ona ou usitaia o le lagolago le mautonu a le malo o Harper na tuuina atu ia Isaraelu ma lona nofoia o Palesitina, o lona teenaina o le palota faatemokalasi a Hamas, o lona lagolagoina o le osofaiga a le 2006 o Lepanona, ma lona lagolagoina o solitulafono a Isaraelu i Kasa ma lona mulimuli ane. fa'ate'aina le lipoti a Goldstone. O le leo Palesitina o loʻo faʻaumatia i Kanata ona o loʻo gauai atu le malo ma le aufaasālalau i le asiasiga a Mr. Netanyahu i le taimi nei ina ia "toe faʻamautuina le malosi o le va o tatou atunuu." [1]
Na faafitia e Harper le faatupeina o le lagolago a le au Palesitina ina ua maeʻa faiga palota sili ona faatemokalasi na faia i Sasaʻe Tutotonu i taimi talu ai nei, ma taʻusalaina i latou o ni tagata faatupu faalavelave e le tatau ona tatou lagolagoina. Na te faafitia pe le amanaiaina le auala na tuufaatasia ai 'tagata faatupu faalavelave' i Aferika i Saute ma Aialani i totonu o le filemu o galuega a le malo, ma pe faapefea ona talosaga ma le poto le malo o Afghani e faafesootai ma tuufaatasia Taliban i talanoaga, faatasi ai ma le US I Lepanona, ua faaalia e Hezbollah. o se faiga fa'ata'ita'i manino e pei ona sao atu ma le manuia i le malae fa'alaua'itele o se malosiaga fa'apolokiki.
O le taliaina o gaioiga a le militeri i Lepanona ma Kasa o le tetee atu lea o le ola i se lalolagi o le faafitia e uiga i le moni o sini faamiliteli a Isaraelu o se vaega ma vaega o le talafaasolopito atoa o Isaraelu / Zionist o le faamamaina o ituaiga tagata Palesitina o lona faitau aofaʻi. . O le talitonuga faavae faaletapuaiga a Harper, e ui lava e lei faailoa atu i tagata lautele o Kanata, e fetaui lelei lava ma manatu tutusa i le US o le toe foi mai o Iesu ma le apocalypse o le a oo mai, o manatu e fesootai lelei ma le lagolagoina o le pulega a Isaraelu o Palesitina. [2]
O lea tatou te toe o atu - Netanyahu i Kanata.
Na asiasi Netanyahu i Kanata i le 2002, e pei lava o le US na faʻapipiʻiina le pamu mo le osofaʻiga faasolitulafono o Iraki i lalo o le tele o faʻamatalaga sese. O lea la o le US o loʻo faʻapipiʻiina le pamu mo se isi osofaʻiga faasolitulafono i lenei taimi i luga o Iran - ina ua mavae le tele o tausaga o faʻamataʻu faasolitulafono o osofaʻiga - ona o lona musu e fai le mea e manaʻo ai le US e faʻatatau i ana pisinisi faaniukilia ma ona o Isaraelu e manaʻomia se fili e taulaʻi i ai. le gauai atu o le lalolagi i luga ina ia mafai ai ona tausia le tala o se tagata mafatia i lalo o le taufaamatau o le aveesea e ala lata ane Arapi ma Muslim terorisi.
I totonu o lena mea e leai se amanaʻiaina o le malosi o le militeri a Isaraelu ma le faitau selau o auupega atomic/thermonuclear e mafai ona faʻaumatia ai le tele o Sasaʻe Tutotonu. E leai foi se faʻaaliga o loʻo galue Iran i totonu o le faʻamoemoe o le Nuclear Non-Proliferation treaty (NPT), e le pei o le US lava ia na naʻo le totogiina o laugutu e faʻaitiitia ai ana auupega faaniukilia, ma fesoasoani i Initia ma Pakisitana e fausia ma faʻalauteleina iina faiga, i fafo atu o le NPT. E leai foi se faʻaaliga na tuʻuina atu e le US le faitau piliona o tala ma auupega a le militeri i Isaraelu i lona olaga atoa, o se vaega i le lagolago puʻupuʻu o le palota a Iutaia i vaega autu o le palota a le US, ae faʻapea foi i lana sailiga malosi e taofiofia. Rusia, Saina, ma punaoa malosi o Sasaʻe Tutotonu.
O lea ua tatou toe faasaga atu ai i se isi malo 'fitafita' e le o usitai i poloaiga a le US ma lona uso a Isaraelu i auupega. O loʻo faʻaauau pea le faʻalavelave faʻasaga ia Iran, ona e na o le tasi lava le taʻaloga e vaʻaia e le US - o le militeri. O loʻo faʻaauau pea e Isaraelu lona faʻalavelave i mataupu uma e teteʻe ai i lana sini mulimuli o le faʻaumatia atoa o le teritori o Palesitina, o loʻo lafi i tua o le asu o le faʻalavelave faʻalavelave, auupega faaniukilia a Iran, ma le faʻafitia e le aufaasālalau o solitulafono faavaomalo a Isaraelu faasaga i Palesitina ma Lepanona. O talitonuga faavae a Harper ua avea ai le asiasiga a Netanyahu o se tulitatao masani i le lagolago tautala na saunia e le malo o Kanata.
Netanyahu i Kanata,
"O loʻo vaʻavaʻai i Kanata mo le faʻamaonia ma le faʻamaoniga e uiga i le taufaʻamataʻu na faia e Iran," o le tala lea a Moshe Ronen, le taʻitaʻifono o le Komiti a Kanata-Isaraelu. "Na te manaʻo ma manaʻomia Kanata e faʻaalia se manatu e faʻapea o Iran o loʻo faʻatusalia le faʻamataʻu sili ona mataʻutia i le saogalemu o le lalolagi ma e le mafai e le lalolagi faʻavaomalo ona faʻatagaina o ia lava e faʻalavelaveina mai le taulimaina o le taufaamatau o loʻo faʻatusalia."[1]
O Iran o se faʻamataʻu itiiti i le saogalemu o le lalolagi. E tele tausaga le mamao mai le faia o se auupega faaniukilia, e tele tausaga mai le i ai o se faiga e tuʻuina atu ai, e sefulu tausaga le mamao mai le lava o le malosi e oʻo lava i le mafaufau e faia se mea i sea auupega, e ese mai i le avea o se mea e taofia ai isi atunuu taufaamatau ma osofa'iga, e amata mai i Pakisitana e oo atu i Iraki ma aga'i atu ai i Isaraelu ma le US Iran e le'i osofa'ia lava se isi atunu'u, e ui o lona fa'aumiumi fa'avalevalea o le taua ma Iraq na le maua ai se lagona alofa. Ua avea Iran ma autu o le faifai pea US, Soviet, ma Peretania i le seneturi talu ai.
E le o se mea e ofo ai o loʻo sailia e Iran se fesoasoani faaniukilia e mafai ona fesoasoani e taofia le toe faʻalavelave i ana mataupu. Mo fa'amatalaga uma 'tiapolo' mai le ayatollah's (e le tutusa ma le faʻamatalaga mai le US) Iran sa matua faʻaogaina i ana sootaga ma isi atunuʻu e aofia ai Isaraelu ma le US (fesoasoani ia i latou uma ma maua fesoasoani mai uma i taimi faigata i totonu. le taua a Iran-Iraq ma le taimi nei 'taua i luga o le mata'utia') E le sili atu se taufaamatau nai lo Kanata. Ou te finau e faapea o Kanata e sili atu le taufaamatau ona o lona lagolagoina o gaoioiga a Isaraelu ma Amerika i Sasaʻe Tutotonu ua avea ai ma solitulafono tutusa o taua latou te faaauauina.
Ioe, o loʻo faʻalavelaveina i matou - faʻalavelaveina mai faamaumauga mataʻutia o solitulafono faʻavaomalo a Isaraelu i Kasa, le Faletupe i Sisifo, Lepanona, ma atonu e le o toe mamao i Iran. O le sosaiete faavaomalo - sei vagana ai Kanata e foliga mai, oi ioe, ua galo ia te au le OECD, lelei le nuu ae le o tagata maualuluga - ua faaitiitia ma faaitiitia le faalavelaveina mai solitulafono faavaomalo na faia e Isaraelu i tagata Palesitina. O le taufaamata'u moni lena ia Isaraelu, ua iu lava ina vaaia mo le malo e le faatemokarasi militarized e faapea, e aunoa ma le faaaloalo mo isi tagata ma isi tapuaiga (e aofia ai ironically Harper's Christianity).
O Iran o le faʻalavelave - o Isaraelu o le mataupu
O le taufaamataʻu moni lava o le malosi o le militeri a Isaraelu ma le nofoia o le atunuu Palesitina ma lona malosi tele o le militeri. O le taufaamataʻu moni o le taʻavale a le US i le pule malosi, e le pei ona taʻua ma le lototele ma le neocons, ae o loʻo ola pea ma lelei i taumafaiga a le US, ma le naunau o le US e avea ma pule faʻatasi o le lalolagi. O le taufaamata'u moni lava o le lagolago malosi lea a le US ia Isaraelu ina ia maua ai ni nai palota ma tausia ai le alamanuia faamiliteli ia ola ma lelei. O le taufaamatau moni e le o Iran ma Netanyahu e iloa lelei lena mea. O le taufaamata'u moni lava o le iloa lea e le lalolagi i le tuai o faamoemoega moni o le au Zionist ma lo latou naunau mo se atunuu e mama faale-aganuu, ma le naunau e oo atu iina i soo se auala e mafai ai.
Ua iloa lelei e Netanyahu e mafai ona ia pulea le vaaiga faʻapolokiki a Amerika ma o loʻo galue nei i le puleaina o tulaga faʻapolokiki a Kanata. O nai aso o lumanaʻi o le a vaʻaia ai le lelei e mafai ona ia faia lena mea i totonu o le malo o Kanata ma le aufaasālalau.
?
[1] Mareko Regev. “Ua sau Isaraelu i Kanata e saili mo le 'faamaonia' ,” Aso Faraile, Me 28, 2010. Globe ma Mail. http://www.theglobeandmail.com/news/world/africa-mideast/israel-comes-to-canada-looking-for-validation/article1583869/
[2] Douglas Todd. “Aisea na matua le faalauaiteleina ai e Steven Harper lona faatuatuaga faaevagelia,” Setema 10, 2008. Vancouver Sun. http://communities.canada.com/vancouversun/blogs/thesearch/archive/2008/09/10/why-stephen-harper-keeps-his-evangelicalism-very-private.aspx
O Jim Miles o se faiaoga Kanata ma o se sao masani / tusitala o manatu ma iloiloga tusi mo The Palestine Chronicle. O galuega a Miles o lo'o tu'uina atu fo'i i le lalolagi atoa e ala i isi 'upega tafa'ilagi ma fa'asalalauga tala fou.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo