(Aokuso 28, 2009) “Toʻaitiiti o le Oti,” Naomi Klein's feature story in o Setema Harper, e uiga i konafesi leaga e lua a Malo Aufaatasi i Durban e uiga i le faailogalanu—i le 2001 i le aai o Aferika i Saute, ma i Sineva i le amataga o lenei tausaga—ma le mea na fusia faatasi ai o latou faaletonu: o le fegalegaleai i le va o tagata uli ma tagata Iutaia, o togafiti a Siona. , ma polokiki a le peresetene o Amerika. O se fasi Klein e masani ona maai, faʻafefe i lona faʻataʻitaʻiina o le faalataina e le au sili, e aofia ai ma le tatou Barack Obama, galue malosi e tuʻu le va i le va o ia ma ona uso uliuli.
Ae o loʻo i ai se faʻafitauli. E tusa o le ogatotonu o lana tusiga, na liliu atu Naomi i le faʻalavelave na tupu i Durban-2001 ma tuʻuina atu le tuʻuaʻiga mo le mea na tupu. Na ia faaiuina o le tele o le sese o loʻo taoto i le faʻaofiina o le "Sionism is racism" o loʻo taʻua e tagata Islamist i le mea na faʻamoemoe e avea ma mea e taulaʻi atu i le faʻailoga lanu uliuli ma le mafuaʻaga o toe faʻaleleia. O lea na mafai ai e le Isalaeru lobbies i totonu Amerika ma Europa e taufetuli i moliaga o le taufaaleaga toto ma isi ituaiga o le tetee i le lotu, ma faapea ona tuuina atu ai le US o se mafuaaga mo le faaui i tua ma le taofiofia o le alaga maualuga mo le toe faaleleia. O le mea moni na maeʻa le fonotaga aʻo leʻi oʻo i le 9/11/01 sa iai foʻi le tele o mea e fai i lenei mea, e pei ona taʻutino Naomi. Ae o lona manatu autu o le toe faaleleia na mafua ona o le tetee i le Zionism e ui o le muamua sa i ai uma le tulafono, o le mea mulimuli, e leai. Mo Klein, “O le uluai Durban o le konafesi e le'i faia lava Isalaeru [e pei ona molia ai e le au Zionist]. . . ; sa matua lofituina lava Aferika, o le tofi faifaipea o le pologa, ma le tele o aitalafu e leʻi totogia o loo nofo aitalafu ai tagata mauʻoa i ē matitiva.”
Ou te iloa o lenei tautinoga e mamao ese mai le faailoga, faʻamaonia, faʻamaonia, amio ma faʻapolokiki.
• fa'apitoa, ua ou va'ai i ata o tagata o savavali atu Durban i le lagolagoina o le tetee a Siona. O nisi o Neturai Karta, o tagata Iutaia e tetee i Siona, oe na o mai uma mai le Amerika Tele mo le faamoemoe.
• o le mea tonu lava, o se mea valea le fai atu o se mataupu e matua tele, maaleale ma felagolagomai, o ia mea uma e tasi po o le isi itu.
• I tulaga tau amio, e sese le faamuamua i tagata ua afaina i faiga le tonu. O le galuega toe faaleleia e mamalu ma aoga; ae faapena foi le sailiga a Palesitina mo le faamasinoga tonu.
• I faiga fa'apolokiki, o le UN, po'o le a lava le fa'aletonu, e le mafai ona le amana'ia pe fa'amuamua so'o se fa'amatalaga moni o fa'ailoga fa'ailoga tagata. Atonu na manatu Naomi o lana faamasinoga o se togafiti, i lena mea
Aferika, o le konetineta na faoa a tagata uliuli faʻapea foʻi ma punaoa, e mafai ona vaʻaia o se tulaga masani mo le toe faʻaleleia o mataupu. Ae Aferika o le fale foi lea mo le faitau miliona o tagata Musalimi ma se numera toalaiti o tagata Iutaia (e aofia ai tagata Iutaia Aitiope) na maua i le fevaevaeaʻiga o loʻo faia e le Zionism. Ma o le aai o Durban, Aferika i Saute, o le fale lea o tagata Initia sili ona olaola i soo se mea i fafo atu o Initia lava ia, ma le tulaga, i le seneturi talu ai, mo le atinaeina o Gandhi o Satyagraha. O le nuu o Initia olaola o Durban o se malutaga mo le auai tele i le konafesi 2001 e sui o le nuu tele Dalit (aka "le mafai ona pa'i"), i le kuata piliona, o le vaega sili ona sauaina i le lalolagi. Mo Initia 's Dalits, o le auai i Durban 2001 sa tutusa lava le taua ma le auai mo tagata Aferika-Amerika o loʻo sailia ni toe faʻaleleia. (Sa ou i totonu Initia ia Ianuari 2002, ma sa olaola pea Dalits i le fiafia i le mea na tupu.) I le malamalama lelei, e leai se mea e sili atu mo nei gaioiga taʻitasi nai lo le faʻapotopotoina o i latou uma i se osofaʻiga tele e faasaga i aʻa masani o le faʻailoga lanu. E faigata ona mafaufau i se taunuuga e sili atu ona leaga nai lo le tuu atu o le tasi i le isi.
Na amata ma faaiʻu malosi Naomi Klein. Ae i le ogatotonu, e ui i lea, o lana tusiga e faʻalavelaveina, e pei ona faʻaalia e le fuaitau lenei:
E tasi le fa'alavelave. Ono masina a o lei faia le fonotaga i totonu Durban, i se konafesi sauniuni Asia i Tehran, o nai atunuu Isalama na talosagaina le gagana i la latou ata o le Tautinoga a Durban lea na faamatalaina ai faiga faavae a Isaraelu i le Nofoia Teritori e avea o se “faiga fou o le apartheid” ma se “tulaga o le fasioti tagata.” Ma, i le masina aʻo lumanaʻi le konafesi, sa i ai se unaʻiga fou mo suiga e mautinoa e maua ai ulutala faʻavaomalo. O nisi o faʻamatalaga i le Holocaust sa tuʻuina i mataʻitusi laʻititi, faʻateleina ("holocausts"), ma faʻapipiʻiina ma le "faʻamamaina faʻale-aganuʻu o tagata Arapi i tala faasolopito. Palestina.” O faʻamatalaga i le "faʻateleina o le tetee i le Semitism ma faiga tetee faasaga i tagata Iutaia" na tuʻufaʻatasia ma fuaitau e uiga i le "faʻateleina o faiga faʻailoga lanu a le Zionism," ma o le Zionism na faamatalaina o se gaioiga "faʻavae i luga o le faʻailoga lanu ma manatu faʻailoga tagata."
O loʻo i ai se finauga malosi e faia e faapea o le tulafono a Isaraelu lea e eseese tulafono ma e oʻo lava i auala mo Isaraelu ma Palesitina o loʻo nonofo i le Faletupe i Sisifo, ma o loʻo tuʻuina atu ma faʻafitia aia tatau a tagatanuu e faʻavae tele i luga o tapuaiga faʻalelotu e fetaui ma le faʻauiga faavaomalo o le apartheid (ni nai tausaga. mulimuli ane, o le a faʻaaogaina e le peresitene muamua o Jimmy Carter le faaupuga lava lea e tasi e faʻamatala ai le vavaeeseina i teritori o loʻo nofoia). Ae i le aotelega, o lenei gagana fuafuaina e ala i le taumafai e taʻu faatauvaaina le taua o le Holocaust ma le faʻaitiitia o fuaiupu i luga o le anti-Semitism na maua ai se lagona le mafaaseseina o le faafitia.
O le mea pito sili ona taua, e ala i le toe faʻaolaina o le faʻafefeteina o le Zionism ma le faʻailoga tagata lea na vaeluaina ai le UN mo le tele o tausaga, na vave ai ona faʻafefeina e le setete o Isalama manaoga o Aferika. E pei ona taʻu mai e Nicole Lee, o le faatonu o le TransAfrica Forum, o loʻo i ai se faʻalauiloa tele i totonu Durban e faapea "afai e te tuuina le talitonuga faa-Saioni i le faamasinoga, na o le pau lena o le mea e mafai ona e faia." O le mea na sili ona le fiafia i atunuu o loʻo tauivi mo se maliega fou i luga o le talatuu o le nofo pologa, o faʻasalaga a le Zionism na tosina atu uma ai le aufaasālalau e ui lava i le mea moni e leai so latou avanoa e faia ai i le ata mulimuli. E leai ni palota a le setete o Isalama, ma o Mary Robinson, le failautusi aoao o le konafesi, na ia faamanino mai "e le mafai ona tatou toe foi i le gagana a le Zionism o se faailoga tagata." I se faapuupuuga, o fuaiupu fuafuaina sa itiiti se faamoemoe e fesoasoani ai i Palesitina, ae sa latou auauna atu i se isi, e matua taumateina lava, galuega: na latou tuuina atu le US malo le mafuaaga lelei e sola ese ai mai le vaaiga….
O lenei tali fa'ama'i i Durban atonu e sili atu ona fa'amatalaina e se mea fa'apitoa e ta'ua e tagata su'esu'e o le mafaufau o le "fa'a'ole'ole feso'ota'iga": e tupu pe a o'o tagata i ni mea mata'utia se lua i le vavalalata ma o latou mafaufau e faia se feso'ota'iga mafua'aga pe a leai se feso'ota'iga moni. O le mea muamua na tupu malosi Durban lava ia. Mo le tele o sui Iutaia o le mea na tupu e mautinoa lava o se tiga. E le gata o mea na tutupu o le tetee i le Semitism, sa moni ma taufaafefe. O le pule malosi o se lauga faapolokiki na faamatalaina IsalaeruO le sitiseni ma le puipuiga o tulafono o se fa'aaliga o le apartheid, e tatau ai i le ituaiga tutusa o fa'asalaga tau tamaoaiga lea e iu ai ina fa'amutaina le faiga i totonu. Afelika i Saute. Mo Zionists i Durban, i le va'aia o se maliega fa'ava-o-malo o lo'o fausia i luga o lenei manatu o le lu'itauina o faiga fa'avae a le Zionist na lava le vevesi. Ae o le faʻalavelave moni na tupu ina ua latou toe foʻi i le fale ma faʻafuaseʻi ona feagai ma le sili atu le teʻi o osofaʻiga ia Setema 11. O le au fa'apolofesa lagolago-Palesitia i totonu Durban na foliga mai e fusia faatasi ma le au Mosalemi faomea, avea ma se tasi, tetee Arab misa, ae o le taufaamatau faaupufai Isalaeru na feagai ma le konafesi ua malepe i osofaiga moni lava i Niu Ioka ma Washington, se'ia o'o i se isi itu o nei mea na tutupu e le'i feso'ota'i atoa ua fusia i se tala e tasi, e leai se fa'auiga.
Sei ou faitauina nisi o auala e sese ai lenei fuaitau:
1. O le gagana e le fa'aalia, ma e fa'atauva'a uma i latou e lagolagoina le Zionism=racism charge [“tasi le fa'alavelave”; “o nai atunuu Isalama”] ma taʻuleagaina o latou faamoemoega i ni ata taufaaleaga, mo se faataitaiga, “sausaunoa e le mafaaseseina …”. I se taimi mulimuli ane i le tusiga, pe a talanoaina mea na tutupu i le 2009, o le tagata valea o se peresitene faapitoa o Iran ua ta'uvalea ona o le tauemu a le lalolagi malamalama: “i le ono itula talu ona amata le konafesi, o le mea e le maalofia: o se pao o alii i suti mamaiti o loo faafeao le peresitene o le malo. Iran i le pulelaa. Ina ua uma ona fai sina taimi e uiga i le pulega a le malo o le UN Security council, sa faaauau pea ona faia e Ahmadinejad le mea tonu lava na faamoemoe tagata uma na te faia: na ia taʻua Isaraelu 'o le pulega sili ona sauā ma le faʻailoga lanu. e na o ia lava le leo moni na aumai e Klein e faia ai-ae aisea la e tatau ai i le toatele o i tatou ona manatu mamafa i le moliaga?
Ua le mafai e Naomi ona tuuina atu le faitalia i tagata Palesitina, lea e foliga mai e tatau ona tatou manatu i ai ua na o ni paʻu i togafiti a ni “motu o atunuu Isalama,” e aunoa ma se sao i la latou lava tauiviga faasaoloto. E le o i ai foi se faʻaaliga o nei atunuʻu o loʻo nonofo ai le piliona tagata o le toʻatele o i latou e leai se faigata i le taliaina o le manatu o le Zionism=racism aua, o le mea moni, e fetaui ma se tala faʻasolopito mautinoa na faʻaleagaina ai o latou olaga. Fai mai Naomi o taʻitaʻi Islamist o loʻo faʻaogaina nei tagata. Ae ou te fai atu, o le taʻitaʻi, mo le tele o vaega na faʻatau lelei e Sisifo, e faʻamalosia e faʻaalia lagona mai lalo nei neʻi paʻu.
2. O le moliaga o le Zionism=racism ua atili ai ona faaseseina e Naomi le suia o le vaega mo le atoa: o le “Isalaeru's tulafono fa'aletulafono" lea "e fetaui ma le fa'auigaga fa'ava-o-malo o le apartheid," e leai Isalaeru lava ia. Leai se fa'ailoaina iinei o le tulafono a Isaraelu o le fa'aaliga ma le fa'atumauina o se fa'ata'ita'iga tele-ma fa'atupula'ia-o le fa'ailoga lanu-Arapi lea e pu'eina ai le to'atele o tagata Isaraelu, e pei lava ona faia i le Iunaite Setete i Saute i le vaitaimi o Jim Crow, ina ua. na taupulepule foʻi le faiga faaletulafono ma lagolagoina le faailogalanu a tagata lautele.
E faia e se sosaiete atoa se uiga fa'ailoga lanu pe a fai o lana poloketi fa'avae e aofia ai le fa'aesea o isi mai le konekarate fa'aagafesootai. I le tulaga o Isalaeru: talu ai e le mafai ona faʻaaogaina se tauiviga faʻasaʻolotoga moni a le atunuʻu, na tatau ai i le Zionist movement ona faʻavaeina lana tala faʻale-malo mai le faʻaumatiaina o se tagata moni. O a'afiaga tau solitulafono o lenei mea e le mafai ona gafatia e aunoa ma ni fetuunaiga lona lua, ma o lea ua aumai ai le fa'ailoga lanu e fa'aleagaina ai i latou ua afaina ma fa'aagavaaina ai lo latou i'uga. O le mea lea e mafai ai e le sosaiete a Isaraelu ona faʻatasi i se faʻalavelave faʻalavelave ma le kanesa o le faʻailoga lanu. O le manatu, Zionism=racism e le o ia lava o se faʻamatalaga faʻamaonia, e ui o mauga o faʻamaoniga e mafai ona aumaia mo faʻamoemoega o faʻataʻitaʻiga. O le mea moni lava o se faʻamatalaga talafeagai, lea o le a faʻaalia e le tagata lava ia e pei o le manatu o le Pope o le Katoliko pe ana le mo le faʻasalalauga a Zionist ma le malosi o maso.
3. O le “sausau o le faafitia.” Ona o le leai o se manatu faavae o le Zionism, ua faamalosia Naomi e lagolago lona tulaga. E masani lava ona ia faia e ala i le faʻaumatiaina o le Holocaust ma le tulituliloaina o tagata e le o vaʻaia mea faapena, ma le moliaga o le "faafitia." E pei ona faaalia i lenei fuaitau, e talitonu Naomi o le "faafitia" e aofia ai le faʻaaogaina o mataʻitusi laʻititi i le faʻamatalaina o le Holocaust pe a faʻapipiʻiina ma le "faʻamamaina o ituaiga o tagata Arapi i Palesitina faʻasolopito."; po o le faasino atu i “le faateteleina o le tetee i le faa-Semitism ma faiga tetee faasaga i tagata Iutaia” e fetaui lelei ma le “faateleina o faiga faailogalanu a Siona.”
O se manatu tupito lea ma tu'u ai Naomi i le liki ma tagata e pei o Elie Wiesel ma Abe Foxman i le fa'amaoniaina o le le mafaatusalia o le Shoah, ma e oo lava i le tetee i le Semitism. Ou te faamoemoe e sili atu lona mafaufau lelei e uiga i lenei mea. Afai e talitonu se tasi o mafatiaga o tagata Iutaia e le mafaatusalia ona e i ai lea i luga o le ala e faʻamaonia ai o tagata Iutaia o tagata soifua i luga o se vaʻalele ontological ese nai lo isi, o lona uiga, ua e laa atu i le sone o le faʻailoga lanu. E tatau fo'i ona ia manatua na fa'aalia e le fa'a-Siioni ona uiga fa'ailoga lanu a'o le'i va'aia le Tolu Reich; ma o le faasa'olotoina o mafatiaga faa-Iutaia ua le maua ai e i tatou le mana e malamalama ai ma taofia ai lona toe fai soo. O le malamalama e manaomia ai le faia o faatusatusaga ma eseesega. O le a fa'aaoga sese e nisi tagata lenei mataupu faavae ua na o le faamoemoe lava, ma e tatau ona finauina pe a tulai mai. O fa'atauga e pei o le "sausau o le faafitia," o le a le faia, ae ui i lea, aemaise lava pe a fua i le mea moni e faapea o na faatusatusaga ua ia manatu o le faafitia e matua talafeagai e pei ona taʻua.
4. “O le mea e sili ona tāua, o le tusi lea a Naomi, “e ala i le toe faaolaolaina o le faalumaina o le talitonuga faa-Sionism ma le faailogalanu lea na malepelepe ai le UN mo le tele o tausaga, na vave ai ona lepetia e setete Isalama manaoga o Aferika.” Ua ou le iloa le mea e sili ona taua iinei. Ma ou te faʻamoemoe e teena e le au fai meauli le faʻaupuga e faʻamuamua la latou galuega aua e na o le pau lea e mafai. Ou te manatu e tatau ia i tatou uma ona gauai atu i le mafuaaga o le mea moni o le Zionism = racism moliaga o le mea moni "faʻafefe." O le suʻesuʻega a Naomi e faapea, o togafiti a setete leaga Isalama na mafua ai le faʻatupu vevesi e matua le lava, e le gata ona o le faʻataʻitaʻiina o le manatu o tagata Zionist lava ia, o le faitioina o. Isalaeru o le ipso facto e tetee i le Semitic. Leai, o le mafuaaga moni o le malosi o le Zionism=racism charge e manino lava: o le taimi lava e amata ai ona iloa e le lalolagi o le Zionism o le mea moni e tatau ona faʻailoga tagata-ma i luga o se faʻalauteleina o le fua-ona paʻu ai lea o le tulafono a Isaraelu e pei o le fale faʻataʻitaʻi o kata. O mea faʻapitoa a le Zionism e tali atu i soʻo se faʻailoga o lenei mea e pei o se 'au o lanu samasama pe a laa se tasi i luga o latou ofaga.
I lea tulaga, e tatau ia Naomi ona alo ese mai le mafaufau o le mafaufau e faaogatotonu i le “tali faafuaseʻi i Durban.” O loʻo i ai se fesoʻotaʻiga moni i tua o le faʻamaʻi, o le mea lena Isalaeru e moni lava ose malo fa'ailoga lanu. O le taliaina o lenei faaaliga e taufaafefe. O le mea moni, i se upu, o le mea moni e taufaamatau, ae le o le taufaaleaga a demagogues e pei o Ahmadinejad.
5. O le ā la le mea na faamanino mai e le “Mary Robinson, le failautusi aoao o le konafesi, ‘e lē mafai ona tatou toe foʻi i le gagana a Siona e faapea o le faailogalanu’”? E tatau ona ou manatu o le taimi nei ua matua malamalama Naomi i le mea moni o le UN e masani lava o se vaega tele o le faafitauli ae le o le fofo. (O le mea e malie ai, talu ai nei na taufetuli ai Robinson i le Zionist Thought Police, lea e na o le faʻamaonia e le mafai ona faʻamalieina.) O le manatu o le taliaina o le manatu o le Zionism=racism e le o le alu i tua ae agai i luma. Afai e tupu ai le toasa o le Amerika Tele, o lona uiga e le sili atu lena nai lo se isi faʻaaliga o le uiga le atoatoa o le malo.
6. Na tusi Naomi e faapea: “E lē gata o mea na tutupu i le tetee i le lotu Iutaia, sa moni ma taufaafefe. O le pule malosi o se lauga faapolokiki na faamatalaina IsalaeruO le sitiseni ma le puipuiga o tulafono o se fa'aaliga o le apartheid, e tatau ai i le ituaiga tutusa o fa'asalaga tau tamaoaiga lea e iu ai ina fa'amutaina le faiga i totonu. Afelika i Saute.” Ioe, o se mea e le fiafia ai i latou o loo tumau pea le alofa mo le Malo o Isaraelu. Ae o le taliaina o le faasinomaga faavae o Isaraelu ma Aferika i Saute e pei o le faailogalanu o setete o le sini lea e tatau ona tatou taumafai i ai, o le taʻitaʻia o Epikopo Tutu, Ronnie Kasrils, le taʻitaʻi o le au fefaʻatauaʻiga COSATU, ma isi mai Aferika i Saute, oe. e le gata ina faʻamaonia le faʻasinomaga faʻavae ae faʻaauau pea ona fai mai o Isaraelu e sili atu le leaga nai lo le Apartheid Aferika i Saute, ona o le vaega mulimuli sa i ai le fiafia e faʻasaoina le malosi o tagata faigaluega a Aferika uli, ae o le sini a Isaraelu o le faʻaumatia o Palesitina.
O i latou e talia le Boycott-Divestment-Sanction campaign e faasaga i Isalaeru o lo'o fa'amaonia le taliaina o lenei so'oga. O le faailogalanu a le setete o Aferika i Saute ae le o se sauaina faapitoa o le matrix lea o faiga faʻatamaoaiga faʻaonapo nei, ma o le mataupu faavae lava e tasi o loʻo umia mo Isalaeru. O le mea lea e faaluaina ai le fenumiai o le tusiga a Naomi, ona talu ai nei i se tautalaga i Ramallah na ia faʻaaogaina le fuafuaga a le BDS, e faʻasalalau ma tatau ai le faʻafetai. Ou te faʻamoemoe o le a ia toe mafaufau atili i lenei feteʻenaʻiga i le va o mea na ia faʻapipiʻiina ma mea na ia fautuaina o se tagata faʻamalosi.
7. Mulimuli ane, ua tatou aʻoaʻoina ai o le “faateʻia” o Setema 11 na siitia ai mafaufauga o “se motu o tagata Arapi e toʻatasi, ae o le taufaamataʻu faapolokiki. Isalaeru na feagai ma le konafesi ua malepe i osofaiga moni lava i Niu Ioka ma Washington, seʻia oʻo i se isi itu o nei mea na tutupu e leʻi fesoʻotaʻi uma ua fusia i se tala e tasi, e leai se faʻaogaina.” O faaiuga a Naomi na faateʻia ai iinei. Leai, e mautinoa lava tatou te le o feagai ma se malosi faʻa-Islamist e le faʻafefeteina ma faʻafefe. Ae e mautinoa lava tatou te le o feagai ma "mea e le fesootai atoatoa" -e tusa lava pe o le mafutaga e lei tuufaatasia, ma e le mafai lava. E ofoofogia le faagaloina e tagata o le pueina faapagota o sui o le Mossad oe na mataituina osofaiga i luga o le WTC i lena aso (sa latou-faateia!-na toe auina atu i le fale, lea na mou atu ai mai le vaaiga). E tutusa lava le taua o le tele o taimi o faʻamatalaga a i latou e fesoʻotaʻi ma le pomu a le WTC (o le 1993 faʻapea foʻi ma le 2001) e faʻaalia ai le faʻatoʻilaloina e Zionist o Palestina e fai ma uuna'iga sili e taui ma sui, e ala i le mata'u pe a tatau ai.
E leai se fa'asa'olotoga mai le amataga o le lalolagi na sao mai fa'aletonu ma fete'ena'iga. Le gaioiga e faasaoloto Palestina mai Zionism e leai se tuusaunoaga. O le mea lena e matua faigata ai-ma pe aisea e tatau ai ona tatou taofimau i mataupu faavae ma tutumau i le tauiviga. O se mataupu faavae e faapea, ioe, Zionism=racism. E moni lenei mea e tusa lava pe faaaoga e tagata pe leai foi mo faamoemoega sese. O la matou galuega o le faʻaaogaina lea mo faʻamoemoega taua-o le suiga le faʻaleagaina o Palesitina / Isaraelu i se sosaiete amiotonu, ae le o le faʻasaoina ina ia mafai ai ona agai i luma isi mafuaaga mama. Seia oo ina o mai faatasi tagata lelei i le lalolagi atoa i lenei upumoni, Palestina e le mafai ona saoloto.
Ioelu Kovel o le tusitala o le Faatoilaloina o le Zionism.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo