I le aso 19 o Tesema, 2003, na pueina ai e leoleo Iapani le alii taumatau e 54 tausaga le matua o Murakami Ichiro, faatasi ai ma tagata e toalima, ma molia i latou i le solia o le Tulafono e Pulea Fanau ma Pelu.¡¡¡¡¡
Ua tuuaia Murakami i le taitaia o se faiga faatupu faalavelave, i lalo o le fu'a a le Kenkoku Giyugun (Nation-Building Volunteer Corps), ma le Kokuzoku Seibatsutai.
O sini na aofia ai ofisa o le Hiroshima Teachers Union, o fale o le lotu faʻalelotu Aleph (lea na taʻua muamua o Aum Shinrikyo) i Tokyo ma Osaka, o le Pro-Pyongyang General Association of Korean Residents i Iapani (Chongryun), ma i le maualuga maualuga. -profile osofaʻiga, o le fale o le Ofisa o le Va i Fafo Tanaka Hitoshi, o le tagata o loo umia lautele nafa ma se 2002 liusua puupuu i sootaga Tokyo-Pyongyang.
E masani lava, o le pueina faapagota o Murakami na sosoo ai ma le vave o le salamo ma se manoa o tautinoga taʻutaʻu na sasaa atu i le aufaasālalau, lea na faʻaaogaina e suʻesuʻe ai ona mafuaʻaga. O se tagata fai pisinisi sa taumafai malosi i le aoina mai o pelu, sa “ita” Murakami ina ua uma ona matamata i ata TV o tagata Iapani na ave faamalosi na toe foi mai i le fale mai Korea i Matu ia Oketopa 2002. O ia o se “tagata Iapani e iai le loto” ma sa ia lagona “e le mafai ona ia faatagaina Korea i Matu. alu ese ma” le ave faamalosi, sii mai le Asahi nusipepa.1
O le mea lea na moe ai, ma teteʻa mai soʻo se suʻesuʻega faʻasolopito o gaoioiga a Iapani ultra-saʻo, o osofaʻiga a Murakami e mafai ona vaʻaia o le malamalama pe afai o le faʻaalia tele o le ita taʻutaʻua lautele e faasaga ia Pyongyang, ma se mea faʻapitoa, atypical mea. O se isi su'esu'ega, e ui i lea, e ono tu'u ai le vevesi pu'upu'u a Murakami i totonu o le tala'aga o se fa'aupuga umi o sauaga ma le fa'amata'u a ultra-nationalists e faasaga i fili o le "mama" Iapani, o se tasi e loloto le fa'avaeina o a'a i le tulaga fa'apolokiki a Iapani ma se faiga fa'avae mautu. .
Uo i Nofoaga Maualuga
O i latou o loʻo manaʻo e malamalama i nei aʻa faʻasolopito ma le sootaga i le va o le ultra-right, o latou moega i solitulafono faʻatulagaina, ma le faʻalapotopotoga faʻapolokiki, ua fautuaina e toe faitau Alec Dubro ma David E. Kaplan's toe faʻasalalau talu ai nei. Yakuza, o se galuega mataʻina e faʻamoemoe e faʻaalia ai le auala e mafai ai e se "faʻalapotopotoga solitulafono ona aafia ai le fatu o faiga faʻatauvaʻa faʻaonapo nei," e leai se faʻamaualuga faʻavalevalea.1 Ua faamanino mai e le tusi na tulaʻi mai tuaa faʻapolokiki o Murakami Ichiro mai le lefulefu o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, faʻafetai i le lagolagosua. mai le aufaipese mamana e pei o Kimura Tokutaro, minisita o faamasinoga i lalo o le Palemia Yoshida Shigeru. O le ofisa sili ona maualuga o le tulafono a le malo o loʻo galue, o le a manatua, i lalo o le taʻitaʻiga a le pulega a le US, na vaʻaia le talafeagai e faʻasaʻo (i le fiafia o le tetee atu i faiga faʻa-Komunisi) faʻatulagaina solitulafono ma tutusa lava malosiaga ultra-nationalist na fesoasoani e faʻamalosia Iapani. i le faʻalavelave i le 1931-1945, e tatau ona avea ma faʻamatalaga o le "faʻaesea" o le Iapani ultra-saʻo mai lena taimi i luma.
O le mea moni, o feso'ota'iga mai le pito i luga o le laau fa'apolokiki i lalo o solitulafono e le o se tulaga tulaga ese Iapani, e pei ona iloa e i latou e masani i Italia ma e oo lava i mataupu a Amerika. O taumafaiga a US spooks, o loʻo galue i lalo o le pulega Kennedy, e talosagaina le fesoasoani a le mafia ma isi elemene solitulafono e fasioti Fidel Castro e faʻaalia ai e oʻo lava i tagata sili ona manatu faʻapolokiki faʻapolokiki e leiloa a latou faʻaupuga faʻapolokiki pe a feagai ma se fili latou te manatu e agavaa pe faʻafefe. lava.3
Ae e mafai e le lalolagi a Iapani ona faʻamaualuga sootaga ia i latou o loʻo i ai le pule e leai se tasi. E ui e ono finau le au matau e faapea o le Kennedy/Mafia o se mea puupuu, tuufua, e tau le mafai ona latou faia i Iapani. Mai ia Kimura ma Yoshida, e oo atu ia Kishi Nobusuke, palemia mai le 1957-1960 ma le tamā matua o le Failautusi Aoao o le LDP o loo i ai nei Abe Shinzo, e oo atu i le Palemia Mori Yoshiro, o le lisi o faipule faapolotiki na feosofi ma tagatanuu ma kegi e umi ma e le iloga. .4
O se sui sinia o Iapani's No.3 faʻatulagaina solitulafono vaega, le Sumiyoshi-Kai, talu ai nei na taʻu mai ia te aʻu o le taumafai e faʻatusatusa le Iapani i lalo o le eleele ma le US mafia e matua sese lava. “O le toʻatele o faipule faapolotiki Iapani latou te iloa po o ai i tatou ma mea tatou te faia, ma e toʻatele e valaʻau mai iā i tatou pe a manaʻomia se fesoasoani,” o le tala lea a Agata Mitsunori. "Atonu latou te taumafai e pulea i tatou pe afai tatou te tetele tele mo o tatou seevae, ae latou te le faʻaumatia i tatou. Ua tatou aoga tele.”5 ¡¡
E le gata i lea, o le itu taumatau pito i luga o Iapani e mafai lava ona faʻamafanafanaina mai le tele o faʻasalalauga a pou o le faʻavae. O le 'slip' lauiloa a le Palemia Mori, o Iapani o se "atunuu paia e totonugalemu i luga o le emeperoa," ua na o se tasi lea o faataitaiga o le foliga mai e sili atu le itu taumatau, e pei o valaau mo le toefuataiga o le malosi o le emeperoa ma le teenaina o solitulafono tau taua. , su'e si'uleo e o'o atu lava i le pito i luga o alalaupapa fa'apolokiki vaivai a Iapani.
E lē o se mea e faateʻia ai ina ua uma le osofaʻiga i le fale o Tanaka Hitoshi ia Setema 2003, na mafai ai e le Kovana o Tokyo o Ishihara Shintaro ona faapea mai na “agavaa” Tanaka, e aunoa ma le totogiina o lenei faamatalaga i lana galuega.6 Ma ua tatou iloa ina ua uma ona puʻea o Murakami, O Nishimura Shingo o le Democratic Party of Japan o se uo patino, o se faufautua maualuga i le vaega ao aoina pelu a Murakami ma o se tagata na mauaina foai faapolokiki mai vaega sa ia taitaia.7
O sea vavalalata, ae masani ona faʻaalia, sootaga i le va o faiga faʻapolokiki ma solitulafono i lalo o le lalolagi e mafai ai e se tasi o faʻalapotopotoga sili ona tele a le lalolagi, o le Yamaguchi-gumi, ona olaola, ma faʻatagaina ai le fiasefulu afe o tagata faʻamalosi ma vaega e faʻaalia manino ma faʻaalia i luga o le atunuu, taufaamata'u ma taufaamata'u tusitala, iuni fefa'ataua'iga, tagata fa'aagafesootai ma isi fili fa'alelotu. Aisea e tatau ai ona i ai se mealilo pe a i fafo atu o lenei vaitaele tele o galuega faʻatupeina ma lagolagoina faʻapolokiki, o se "tagata faʻalavelave faʻasese" e pei o Murakami e tulaʻi mai i luga o le fogaeleele ma mafua ai galu?
Matataʻu
O lo'u lava papatisoga i le afi i le lalolagi o ultra-nationalism i Iapani na oo mai i le 2000, ina ua ou talimalo i se faaaliga leitio i le lotoifale ma lo'u toalua Iapani i Kanagawa Prefecture. Ina ua maeʻa se talanoaga i luga o le ea e uiga i le Fasiotiga a Nanking, na asiasi atu ai se vaega o “tagata fai polokiki” i le pulega o le ofisa ma faamalosia i latou e fai se faatoesega faalauaitele, i luga o o matou ulu ona o le lototele e talanoaina mataupu.8 O le talitonuga o le o nei tagata faʻamalosi, o le faigofie na latou ausia ai a latou faʻamoemoega ma le leai o se talanoaga e uiga i le taua o la tatou mataupu o mea ia e tumau i loʻu mafaufau mai lenei mea na tupu, lea na ou tusia i lena taimi, e mautinoa lava na o le pito o se aisa tetele:
E oo lava i le taliaina o le itu taumatau pito i luga o Iapani e le o se vaega atoatoa ma o ona sui e masani ona fefinauai manatu o le tasi i le isi, e tuufaatasia, o ana gaoioiga e faaopoopo atu i se tulaga mataʻutia tele ma faʻatulagaina. So'o se fa'alapotopotoga fa'asalalau tetele i totonu Iapani, ma le tele o tamaiti laiti, ua oʻo i le faʻalavelave faʻapolokiki o nisi ituaiga.9 I le avea ai ma se tusitala galue, sa ou maua le tele o avanoa i le fa tausaga talu ai e faʻamaonia ai nei uluai matauga. Ou te faamatalaina na o se ulugalii iinei.
* Ia Iuni 2003 na ou faatalanoaina ai Okadome Yasunori, le faatonu sili o le mekasini expos¨¦ Uwasa no Shinso (O le Moni o le Tala). O se sui mitamita o le tupulaga onosefulu/fitugafulu i Iapani, o Okadome e 54 tausaga le matua na ia faatuina se tasi o lomiga sili ona lototoa ma sili ona le migao a le atunuu i le kuata o le seneturi talu ai e "lui ai tapu," aemaise lava le faiga o le emeperoa ma faiga faaupufai. I le taimi o le faatalanoaga, e ui i lea, na ia faasilasila mai ua ia faamavae i le 2004, ma tuua ai le mekasini o loo feagai ma se lumanai le mautonu. O le tele o le pisa o tetee a le itu taumatau ma le ono mataupu taufaaleaga ua afaina ai.
O Iuni 7th 2000, mo se faʻataʻitaʻiga, e toʻalua sui o se vaega ultra-nationalist na totogi se asiasiga e leʻi fuafuaina. Na o mai alii e faitio e uiga i le toilalo o le mekasini i lana lomiga o Iuni e faʻaaoga le faʻaaloalo lelei "hi" pe a faʻatatau i le Crown Princess Masako. Ina ua uma ona faʻasalaina Okadome ma manaʻomia se faʻatoesega faʻasalalau, na vaelua e tagata asiasi lona ulu i se fata tioata ma tui ai lona vae. Ona latou fai atu lea i le faatonu ua tafetotoi, ua afa le mafaufau e valaau leoleo a o lei nofo i lalo i lona ofisa e faatali mo lo latou taunuu. Na pu’e faapagota i la’ua ma faasalaina i le masina o Setema na sosoo ai i le 16 masina i le falepuipui.
O lenei amio uiga ese, osofaʻia ma le loto i ai o se tagata lautele ma faʻatali filemu mo le faʻasalaga, sa i ai se manatu faʻapolokiki e le salamo - faʻafefe. Na iloa e alii ma o latou taʻitaʻi e ala i le ositaulagaina o i latou lava i pulega ma suʻesuʻega a le aufaasālalau, o le a alu leotele ma manino le upu i isi - tumau i le laina. Na aoga le fuafuaga. Ua faʻaaogaina e le mekasini le faʻaaloalo saʻo i na taimi e le masani ai pe a faʻafeiloaʻi le aiga tautupu ma o Okadome ua lava. “Ua ou lelava,” o lana tala lea.
* I le aso 25 o Oketopa 2003, na fasiotia ai le sui o le Democratic Party of Japan (DPJ) ma le faipule e tetee atu i faiga pi’opi’o, o Ishii Koki i fafo atu o lona fale i Setagaya, Tokyo a o alu atu e faigaluega. Na o le palemene lona lua na nofoia i Iapani ina ua uma le taua na fasiotia (o le isi o Asanuma Inejiro, o le ulu o le Iapani Socialist Party, na faia foi e se itu taumatau, i le 1962), o Ishii o se matuitui i le itu o faiga faaupufai ma o se fili mataʻutia. o le mea ua taʻua o le "tulaga faufale." O le tagata ua molia o ia, o Ito Hakusui, o se tagata solitulafono lauiloa e iai sootaga i vaega ultra-nationalist.
Na fa'afefe e Ito le ofisa o le itumalo o Ishii mo le tele o tausaga o taumafai e fa'atau atu tusi o lo'o taugata ma fa'amalosi "foai fa'apolokiki" - o se faiga masani a le sa'o. Na tapunia e le pulega a latou suʻesuʻega i tulaga o le maliu o Ishii ina ua tuʻuina atu Ito i leoleo - o se isi faiga masani. Ae o lona aiga, o le tele o tusitala ma tagata sailiili, ma Outgoing Social Democrat (SDP) palemene Hosaka Nobuto e talitonu uma lava Ito na maua le fesoasoani mai se tasi e sili atu le maualuga o le pulega faaupufai. Fai mai Hosaka o le fefe i le tauimasui a le itu taumatau, ma le le fiafia i faiga faaupufai, ua taofia ai le suesuega i le maliu o Ishii:
"E leʻi suʻesuʻeina e leoleo pe sa i ai se taʻavale poʻo se taʻavale alu ese. O faamasino [i le faamasinoga a Ito] o le a le taliaina soo se faamaoniga e feteenai ma le manatu na fasiotia Ishii e se tagata e toatasi. Na manuia le DPJ i le palota talu ai [2003] faafetai i se vaega o galuega a Ishii, ae latou te le mananao i se feeseeseaiga. E le manao le au lomitusi e eli i luga. E sili atu le faʻalelei mo tagata uma e faʻatagaina lenei pepelo."
I le vaitaimi a o iai Ishii i le tofi mai le 1992-2002, na paʻu ai le aitalafu a Iapani i le silia ma le 342 trillion (silia atu i le $2.5 trillion), po o le toeitiiti atoa le 70 pasene o le GDP, ma tuua ai ma "se faʻafitauli sili atu ona loloto aitalafu a le malo nai lo se isi lava mea. malo i le talafaasolopito o aso nei,” o le tala lea a Gavan McCormack, o se tagata ua leva ona vaavaai atu i Iapani. O le tele o masini faufale a Iapani, ma faiga pi’opi’o fa’apolokiki ma fefa’ataua’iga faalilolilo e fa’asu’u ai, na matua’i popole ai Ishii na ia fa’aaluina le tele o tausaga e taumafai e sui le faiga, su’esu’e i luga o le afe ma afe o pepa a le malo, laulauina le faitau selau o itula o felafolafoaiga a le Diet, ma i’u ai ina fa’atūina lana lava anti- vaega o faiga pi’opi’o i totonu o le DPJ, ua fa’aigoaina o le “G-Man Squad” ina ua mae’a le Fa’asaina o le vaitaimi o le FBI fa’atupu fa’alavelave i le Iunaite Setete.
Ua faapea mai lona afafine o Tatiana: “Na matuā popole o ia i le taumafai e suʻe po o fea e alu i ai nei tupe o lafoga. “Na ia iloaina o loo i ai se paketi faalilolilo e totogi atu i nei tagata uma. E nofo o ia i lona ofisa faufale o le Diet seia oo i le leva o le po e faigaluega ai. O le a pe le faamafanafana ma e vili mai le pule o fale ma fesili pe o afea e alu ai i le fale. Na tausua e loʻu tama na faia uma lava, e taofi le galulue o faipule."
O galuega a Ishii na avea ai o ia ma fili malolosi faapolokiki ma kegi. O le yakuza a Iapani, o loʻo pulea se vaega tele o fale faufale, o le a le maligi ona loimata i lona maliu. “Ou te manatu na ofo mai e se tasi se tupe a Ito e fasioti ai loʻu toalua,” o le tala lea a Natalia Ishii. Pe na fasiotia Ishii ona o lana galuega?
O le maliu o Ishii, le litaea o Okadome, ma le afe ma afe o isi faʻataʻitaʻiga tetele ma laiti, mai le toilalo o le aufaasālalau Iapani e faʻasalalau aʻa Korea o le aiga Imperial, i le valea mataʻina o le tele o talavou Iapani e uiga i le tele o latou lava talafaasolopito - o se taunuuga masani. o faiga fa'asalalau ma le mata'utia ma le mata'utia—o le i'uga lea o le le taulau o le vasega fa'apolokiki a Iapani e fa'afetauia faiga fa'amata'u sa'o.10
E ese le faalogo atu i le Palemia o Koizumi Junichiro o loʻo faʻataʻitaʻiina le pulega a le US o loʻo i ai nei i le "faiga faatupu faalavelave," ae e itiiti se tala e uiga i le sili atu ona mataʻutia faʻaleaganuʻu. E mautinoa lava e tusa ai ma lona aafiaga leaga i luga o ala o faasalalauga lea e manatu e fesoasoani i le faatumauina o le soifuaga lautele o se malo, ma iu ai i luga o talanoaga faalauaitele ma le viia o faiga faaupufai, o le taufaamataʻu itiiti o faiga taufaaleaga e lagolagoina e tagata mai fafo i Iapani e le mafai ona tauva ma le tausaga o tautua tuuto a tagata faatupu faalavelave i totonu o le atunuu.
Faamatalaga
1. “Taumatau: N. Korea sa tatau ona faasalaina,” Asahi Shimbun, Tesema 25, 2003. E maua i http://www.asahi.com/english/world/TKY200312250166.html. Tagai foi ia Justin McCurry, “The Enemy Within,” Le Leoleo, Tesema 30, 2003. E maua i http://www.guardian.co.uk/elsewhere/journalist/story/0,7792,1114012,00.html.
2. David E. Kaplan ma Alec Dubro, Yakuza: Iapani's Criminal Underworld. Iunivesite o Kalefonia Press, 2003.
3. Faatasi ai ma le tele o tusi o loʻo faʻatatau i le auai o le aiga Kennedy ma le mafia o Evan Thomas, Robert Kennedy: Lona Soifuaga, Niu Ioka: Simon & Schuster, 2000, ma Seymour M. Hersh, Le Itu Pogisa o Camelota. Niu Ioka: Laiti, Brown ma le Kamupani, 1997.
4. I le 2000, na faamavae ai le Failautusi a le Kapeneta Sili Nakagawa Hidenao (le fesoasoani vavalalata a le Palemia Mori Yoshiro) ina ua uma ona pueina ata o taumafataga faatasi ma le pule o se faalapotopotoga ultra-right. O Mori lava ia na faia se tautalaga i se faaipoipoga na auai ai Inagawa Yuko, le pule o le vaega solitulafono a Inagawa-kai.
5. Tagai David McNeill, “Out of the Shadows,” O le Tutoatasi, Aokuso 19, 2003.
6. “Ishihara le salamo i luga o le pomu, Iapani Times, Setema 12, 2003. E maua i http://www.japantimes.co.jp/cgi-bin/getarticle.pl5?nn20030912a2.htm.
7. O lenei faaaliga na faafeiloaia ma le le talitonu e le toatele o le au lomitusi, lea e le mafai ona mulimulitaia le galuega a Nishimura. O se tagata lauiloa o le lagolagoina o mafuaaga faaleatunuu ma o se toa o le itu taumatau mo le tele o tausaga, i le 1997 na totoina ai e Nishimura le fuʻa Iapani i luga o se motu papa ma savili e taʻua iinei o le Senkaku (po o le Diaoyu i Saina) i le Sami i Sasae o Saina, e faailoa ai le mea na ia fai mai ai “O le toe faaolaolaina o se Iapani faamaualuga ma le fafaguina o le malamalama o tagata.” I le 1999, na faamalosia ai o ia e faamavae mai lona tofiga o le sui minisita o le Ofisa o le Puipuiga ina ua uma ona fautua atu e tatau ia Iapani ona mafaufau e maua se auupega faaniukilia.
8. Tagai David McNeill, “Media Intimidation in Japan: A Close Encounter with Hard Japanese Nationalism.” E maua i luga ole laiga ile http://www.japanesestudies.org.uk/discussionpapers/McNeill.html.
9. Ibid.
10. Ia Tesema 2001, na saunoa ai le Emeperoa o Akihito i se fonotaga a le au tusitala e faailoga ai lona 68 tausaga e uiga i le tupuaga Korea o le aiga Imperial Iapani ma fai mai na ia lagonaina le vavalalata ma le atunuu. O le tautalaga, mai le ulu o se faʻalapotopotoga o le pito sili lea o le tala faʻasolopito o le tulaga ese o Iapani ma le lodestar mo manatu sili ona faʻalavelave o le faʻailoga tagata, na lipotia lautele i fafo atu o Iapani, aemaise lava i Korea, ae na tele lava ina le amanaiaina e le aufaasālalau Iapani. . O le Asasa na'o a'u le pepa tele e fa'amatala auiliili. Vaai, Jonathan Watts, “The Emperor’s New Roots,” O Loo Vaaia, Tesema 28, 2001. E maua i http://www.guardian.co.uk/japan/story/0,7369,625426,00.html. Ua le mafai foi e le aufaasālalau ona talanoaina le fanau mai o se pepe teine i le Tupu o Masako i le masina o Tesema 2001, e ui lava o le tala na salalau lautele i fafo atu o Iapani; atonu o se mataupu faatauvaa, ae e faailoa mai ai le mamao o le a alu ai le aufaasālalau e aloese ai mai le ita o ultra-nationalists.
O se fa'asalalauga fa'apitoa a Iapani. O David McNeill o se tusitala tuto’atasi ma se faiaoga i le Iunivesite o Sophia i Tokyo.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo