[Saunoaga e momoli atu i le Iunivesite o Nebraska Medical Center, Omaha, Ianuari 16, 2006.]
I le lauga ta'uta'ua a Matini Luther King Jr, sa fai sana miti.
Ae i se isi lauga taua a King, sa ia feagai ai ma le loloto o la tatou miti taufaafefe.
Tatou te iloa uma lava upu ta’uta’ua — “E i ai sa’u miti” — na momoli mai i luga o sitepu o le Lincoln Memorial i le aso 28 o Aokuso, 1963: “E i ai la’u miti e i ai se aso e tulai mai ai lenei atunuu ma ola i le uiga moni o le. lona talitonuga: Matou te taofi nei upu moni ina ia mautinoa e le tagata lava ia, o tagata uma na foafoaina tutusa.â€
I lenei aso tatou te faailogaina i lona suafa, i le atunuu atoa, o le a taʻalo lena lauga, e pei ona tatau ai. Na taʻua e le Tupu - atonu e sili atu le atamai nai lo se tasi na oʻo i lena tulaga - o le manaʻoga ia faʻaleleia e le Iunaite Setete le miti a Amerika, mo ona tagatanuu uma.
Ae i le aso 4 o Aperila, 1967, i le Riverside Church i le Aai o Niu Ioka, i se lauga na faaulutalaina “I tua atu o Vietnam,” na saunoa manino ai King i le miti taufaafefe o loo taoto i lalo o lena miti. I lena tautalaga i Faifeau ma Laymen Popole e uiga i Vietnam, King e le gata na faia se mataupu malosi mo le faamutaina o le osofaiga a le US i Vietnam, ae na sili atu i lena e iloa ai se sosaiete ua toilalo.
I lenei aso tatou te faailogaina i lona suafa, tatou te nofo aitalafu i le Tupu - ma ia i tatou lava - e faafetaiaia ma le faamaoni lena toilalo.
Atonu e foliga faavalevalea lenei mea i se lalolagi o loo pulea ai e le Iunaite Setete ona e leai se malo e pulea. A uma mea uma, na matou manumalo i le Cold War. O matou o le tamaoaiga tele i le lalolagi. O a tatou oloa fa'aleaganu'u e fa'asalalau solo i so'o se mea. E fefefe le lalolagi i la tatou militeri. O tatou o le malo sili ona tamaoaiga i le talafaasolopito o le lalolagi. Ma e iai la matou failautusi uliuli o le setete. O se sosaiete ua toilalo? Amerika? O le nono mai o se tupulaga talavou, “Tatou te pule!â€
Ioe, tatou te pule, ituaiga, mo sina taimi. Ae o i tatou foi o se sosaiete ua toilalo, o se sosaiete ua agai atu i le pa'u. Atonu tatou te manatua e leai se mea e foliga mai e le mafai ona faatoilaloina e pei o se autau tele i le taeao o lona faatoilaloina sili.
O le tele o le tautalaga a King's Riverside na tu'uina atu i se au'ili'iliga o le Taua a Vietnam ma se finauga mo se faiga fa'apolokiki o lena fete'ena'iga. E ui o le toatele na mananao ia te ia e aloese mai le mataupu fefinauai o le taua, na fai mai King na faagaeetia o ia "e talepe le faalataina o oʻu lava filemu ma tautala mai le mu o loʻu lava loto," e alu i tua atu o le vavalo o le lamolemole. lotonuu i tulaga maualuga o se tetee mausali e faavae i luga o poloaiga a le lotofuatiaifo ma le faitauina o le talafaasolopito.â€
Ina ua ia faia lena mea, na maua ai e le Tupu se faaiuga faigata, e faapea "o le mea sili e aumaia ai sauaga i le lalolagi i aso nei" o "lo'u lava malo." Na ia vaaia le taua a le emeperoa e le gata i le taulaiga, ia i latou o loo i ai le taua. pa'u pomu, ae faapena foi i le sosaiete faatupu vevesi: "Afai e oona atoatoa le agaga o Amerika," o le tala lea a King, "o se vaega o le autopsy e tatau ona faitau Vietnam. E le mafai lava ona faasaoina pe afai e faaumatia ai faamoemoega sili ona loloto o tagata i le lalolagi atoa.â€
Atonu tatou te faatali e mafaufau po o le a le uiga o lena mea mo i tatou i aso nei, a o tau le Iunaite Setete i se isi taua a le malo, lea i Sasaʻe Tutotonu. Pe afai tatou te faia i tua atu o le “lotonuu lamolemole” ma tuu atu le lotofuatiaifo e taʻitaʻia i tatou i se “teteʻe mausalī,” o ā gaoioiga e manaʻomia mai iā i tatou?
Ae ou te manao e tuu ese mo le taimi nei le mataupu o taua, i aso ua mavae ma le taimi nei, ae talanoa i le auiliiliga loloto a le Tupu i lena lauga. Na ia iloa o le na o le taʻusalaina o lena taua o se "faaosooso taufaasesē," ae o ana mataupu faavae na manaʻomia ai le "faʻaauau pea ona fai atu se mea e sili atu ona faʻalavelave." Na fai atu le tala a le Tupu: "O le taua i Vietnam o se faailoga. o se ma'i e sili atu ona loloto i totonu o le agaga Amerika,†o se tulaga na tuua ai le Iunaite Setete “i le itu sese o se suiga o le lalolagi.†Sa ia faaauau ai:
“Ou te talitonu afai tatou te oo atu i le itu taumatau o le suiga o le lalolagi, e tatau ia i tatou o se malo ona oo i se suiga ogaoga o tulaga faatauaina. E tatau ona tatou vave amata le suiga mai se sosaiete e taulai atu i mea i se sosaiete e taulai atu i tagata. Pe a manatu e sili atu le taua o masini ma komepiuta, faamoemoega o tupe maua ma aia tatau o meatotino nai lo tagata, e le mafai ona faatoilaloina le tolu tolu vaega o le faailogalanu, meafaitino, ma le militani.â€
“O lo tatou faamaoni e tatau ona avea ma ekumene nai lo vaega. Ua tatau nei i malo uma ona atiina ae se faamaoni silisili i tagata uma ina ia mafai ai ona faasaoina le mea sili i totonu o latou lava sosaiete. O lenei valaau mo se mafutaga i le lalolagi atoa e siitia ai le popolega faale- tuaoi i tua atu o le ituaiga, lanu, vasega ma le atunuu, o le mea moni lava o se valaau mo se alofa atoatoa ma le le faatuaoia mo tagata uma.â€
I se faapuupuuga, na iloa e Martin Luther King Jr. o le galuega a le Iunaite Setete e le na o le sili atu i le faailogalanu. Na ia vaʻaia le faʻailoga lanu e fesoʻotaʻi ma le militarism ma meafaitino. Ma sa ia vaai i se nationalism hyperpatriotic e le o se amio mama ae o se faafitauli e foia.
O lea la, tatou te maua i tatou lava i aso nei i se nofoaga uiga ese: I se atunuu tatou te masani ai ona toe fai le faaupuga "Faamanuia le Atua ia Amerika" e aunoa ma se lagona maasiasi; lea e finau uma ai le au faipolokiki e “malosi” i le saogalemu o le atunuu ma lagolagoina le tele o paketi a le militeri; lea o le faleoloa o le malumalu moni lea e o atu ai tagata e tapuai ai - i lena atunuu, o le Tupu o se toa. O lona uiga o le Tupu na ia faʻasalaina e le gata i le faʻailoga tagata ae o le nationalism, militarism, ma meafaitino e tatau ona tulei ese, faʻagalo - "faʻafefeteina," pe afai e te faʻatagaina le faaupuga. Ole su'esu'ega fa'apolokiki mata'utia ma le va'aiga a le Tupu e tatau ona fa'alilolilo pe a tatou fa'aigoaina se aso malolo ia te ia. I le maeʻa ai o tausaga o taʻua o ia o se faʻalata ma faʻalavelave, ua naunau Amerika paʻepaʻe e faʻatagaina le Tupu e avea ma faʻailoga mo se sailiga a le atunuʻu mo le faʻamasinoga faʻaituau, ae naʻo le umi lava tatou te le faʻalogo i mea na ia fai mai ai. pe manatu mamafa i ai.
E leai se mea o nei mea e ofo ai; o le natura o le pule: Pe a feagai ma manaʻoga mo le faʻamasinoga e ala i se gaioiga a tagata sauaina, o vaega taʻutaʻua e matele atu naʻo le tele e manaʻomia e faʻamalolo ai le mamafa. A lava le taimi ma ua taofiofia le taufaamatau i le faiga, ona mafai lea ona faʻaalia le taua o le gaioiga ma nisi o ona taʻitaʻi, ae seʻi vagana ua mafai ona fausia lo latou talatuu i se auala e le faʻaleagaina ai le tufatufaina o loʻo i ai nei. o le mana.
O le natura o le avanoa o le le amanaiaina o nei mea moni pe a latou le fiafia. O tatou tagata papalagi e maua lena avanoa. Ua tatou maua lena avanoa aua o loo tatou ola i se sosaiete papae-supremacist. E moni o le Iunaite Setete na matua tele le alualu i luma i tuuga i le afa mulimuli o le 20 seneturi, ae o loo tatou ola pea i se sosaiete papaʻe-supremacist. O le a le uiga o la'u tala?
O le uiga o la'u tala o se sosaiete o lona faavae e faavae i se talitonuga o le tulaga maualuga o tagata papae papalagi nai lo tagata e le o ni papalagi, o se talitonuga na faaaoga e faamaonia ai solitulafono leaga e faasaga i tagata moni ma Aferika na fausia ai le atunuu. ma lona tamaoaiga, o se talitonuga ua tauamiotonuina ai foi le faʻaaogaina faaletulafono ma le faʻatulafonoina o vaega uma e le o ni paʻepaʻe i lo tatou talafaasolopito.
O le “white supremacist,” o le uiga foi o la’u tala o se mea moni. E fasefulu tausaga talu ona manumalo le vaega o aia tatau a tagata lautele lea na faamutaina le vavaeeseina faaletulafono, na tumau ai le eseesega o faailoga lanu i le tamaoaiga ma le soifua manuia. I nisi o faiga, e pei o tupe maua a le aiga ma le leai o se galuega, o le va i le va o Amerika paʻepaʻe ma uliuli e lautele atu i aso nei nai lo le taimi na maeʻa ai le tulafono o aia tatau a tagata lautele o le 1960s. I isi faiga ua i ai se alualu i luma, e pei o le umiaina o fale, tapunia le va o le a alu le tele o tausaga poʻo seneturi pe a faʻaauau pea faiga.
O se sosaiete lea e nofoia ai e tagata papae le tele o tulaga maualuluga i totonu o faalapotopotoga malolosi, faatasi ai ma avanoa tutusa e maua i auala faatapulaa i tagata e le o ni papalagi pe a latou fetaui i totonu o sosaiete papaʻe. O se sosaiete o loʻo taofimau ai e le toʻatele o tagata papaʻe lena talitonuga faʻapitoa, talitonu i aganuu, faiga faʻapolokiki, filosofia, ma faatufugaga e sau mai Europa paʻepaʻe e sili atu nai lo isi uma (tusa lava pe latou te le faʻaalia i luma o le lautele latou te talitonu i lenei mea).
Afai e fiafia moni Amerika papaʻe i le faamasinoga faʻailoga lanu, tatou te le fesili, "aisea?" Aisea e talitonu ai le toʻatele o tagata i lena mea? Aisea ua i ai pea ia i tatou le eseesega o ituaiga?
Matou te le fesili ona o le tali e matua manino ma tiga: O le tele o papalagi e le popole tele, ma o le avanoa e mafai ai ona tatou le popole.
O le a le mea e manaʻomia mo le Iunaite Setete e sili atu i le tulaga maualuga papaʻe? E foliga mai e manaʻomia se suiga. Ae o le ā le ituaiga? Na ta'ua e King "se suiga moni o tulaga faatauaina" e faavae i le teenaina o le le tonu faavae o faiga o loo tatou ola ai. I upu a King:
“O se suiga moni o tulaga faatauaina o le a le pine ae vaai atu ma le le mautonu i le eseesega manino o le mativa ma le tamaoaiga. Faatasi ai ma le ita amiotonu, o le a vaʻavaʻai atu ai i le vasa ma vaʻaia tagata taʻitoʻatasi o le itu i Sisifo o loʻo teu faʻafaigaluegaina ni tupe tetele i Asia, Aferika ma Amerika i Saute, ae na o le aveesea o tupe mama e aunoa ma se popole mo le manuia lautele o atunuu, ma fai mai: E le na'o lea.â€
“O se suiga moni o tulaga faatauaina o le a tuu lima i luga o le faatulagaga o le lalolagi ma faapea mai e uiga i taua: O lenei auala e foia ai feeseeseaiga e le tonu. O lenei pisinisi o le susunuina o tagata i le napalm, o le faatumuina o fale o lo tatou atunuu i tamaiti matuaoti ma fafine ua oti a latou tane, o le tuiina o fualaau oona o le inoino i totonu o ala o tagata masani, o le auina atu o alii i le fale mai le pogisa ma le toto toto taua e le atoatoa le malosi ma le mafaufau, e le mafai ona faalelei ma le poto, amiotonu ma le alofa.â€
I le 1967, na faataatia manino mai ai e King: “O se atunuu e faaauau pea i lea tausaga ma lea tausaga ona faaalu le tele o tupe i le puipuiga faamiliteli nai lo polokalame o le siitiaina o agafesootai ua latalata atu i le oti faaleagaga.” I le 2006, o lena oti faaleagaga ua latalata atu nai lo se isi lava taimi ua sili atu ona manino nai lo se isi lava taimi e le o le “puipuiga faamiliteri” lea tatou te faaalu ae o le “solitulafono faamiliteri”.
I se tulaga, ou te talitonu ua tatou iloa uma e moni lenei mea. Matou te iloa uma le faʻalavelave ma le faʻalauteleina o le le tutusa - i totonu o lo tatou lava sosaiete ma le va o le Muamua ma le Tolu lalolagi - e le mafai ona faʻaauau e faʻavavau. Matou te iloa o le militarism faʻatauvaʻa ua fuafuaina e faʻamautinoa ai punaoa e le mafai ona faʻaauau pea. I se tulaga, i se mea i totonu ia i tatou uma, tatou te iloa o le ala o loʻo i ai lenei sosaiete e le o se auala agai i luga i se lumanaʻi lelei, ae o se faʻasolosolo i lalo i se mea e foliga mai o seoli ua faia moni i le lalolagi. Tatou te pule, mo le taimi nei. Ae o le ā le umi e mafai ona faaauau ai lenā mea?
Matou te iloa le tau i le lalolagi o le sailiga mo le pule. E tusa ma le afa o le faitau aofa'i o le lalolagi e nonofo i lalo ifo o le $2 i le aso, ma le kuata i lalo ifo o le $1 i le aso. Ua faitau e Iraqis o latou tagata maliliu i le sefulu - atonu o le selau - o afe o se taunuuga o le faasaolotoina o Amerika. O pili na o lo o totogi i isi mea.
Ae faapefea le tau ia i tatou? Ae faapefea lo tatou oti faaleagaga?
Ua tumu faleoloa faatau. E fa'ataunu'uina ea lo tatou fa'anaunauga mo nu'u? Pe tatou te lagona ai le alofagia?
Matou te “lagolagoina le vaegaau.” Pe o faataunuuina ea a tatou matafaioi i le lalolagi? Pe e saogalemu ai i tatou?
O le a le faamasinoga o le a faia e Matini Luther King Jr. pe ana faapea o ia faatasi ma i tatou i aso nei? E laki mo i tatou, tatou te le tau feagai ma lena. O le mea sili e uiga i toa ua maliliu o le le mafai ona latou tautala. Na sii mai e le failotu ma le tusitala talafaasolopito o Vincent Harding se solo a Carl Wendell Hines:
O lea ua maliu saogalemu
Ia tatou vivii atu ia te ia
fausia maa faamanatu mo lona mamalu
pepese osana i lona suafa.
E faia e tagata oti
ia toa faigofie: Latou
e le mafai ona tulai
e luiina ata
matou te faia mai o latou olaga.
E le gata i lea,
e faigofie ona fausia maa faamanatu
nai lo le faia o se lalolagi lelei.
http://www.aril.org/king.html
Ae, ioe, e le afaina po o le a le tala a le Tupu. E taua mea tatou te fai atu ai, ma - e pei ona taʻu mai e le Tupu - e taua mea tatou te faia.
Afai e te ola i se avanoa, e pei o aʻu, e tasi le mea e mautinoa: E leʻi lava mea na e faia. E le'i lava mea na ou faia. E le'i lava mea ua matou faia. Pe ana faapea tatou te faia, semanū e matuā ese lava foliga o lenei lalolagi.
Tatou te tauaveina uma lena avega, o se avega e sili atu nai lo le mea e tatau ona tatou feagai. I lenei lalolagi, e tatau ona lava le naʻo le avea ma se tagata lelei - ia galue malosi, fai lelei tagata o loʻo siomia ai i tatou, tausia i latou tatou te alolofa i ai. E faigata tele lena mea i se lalolagi ua tumu i le le fiafia, faama'i, ma le oti. Na o le avea ma se tagata masani e lava le faigata.
Ae i le taimi nei i le tala faasolopito, o le tauleleia i o tatou olaga patino e le lava. E tele naua se tulaga lamatia, ma ua itiiti se taimi e faasa'o ai le ala. Matou te feagai ma faʻalavelave i itu uma: Faʻapolokiki, tamaoaiga, aganuu, ma sili ona mataʻutia, faʻalenatura. E lē mafai ona tatou iloa po o le ā le tele o le taimi o totoe ona faatoʻā lē mafai lea ona toe foʻi i tua malosiaga faataumaoi. E tatau ona tatou fefefe, ma o lena fefe e tatau ona faaosofia ai i tatou.
Sa fefe King. I le tusi fou, At Canaan's Edge: America in the King Years 1965-68, na tusia ai e Teila Paranesi e uiga i le vaivai o le Tupu ma tauiviga ma le atuatuvale i masina mulimuli o lona olaga. Ou te talitonu na malamalama King i le itiiti o le taimi sa i ai, e le gata mo ia ae mo tatou uma.
O lea la, e tatau ona tatou feagai ma le mea na taʻua e se tasi tusitala o le "faʻalavelave umi." E le mafai ona i ai ni faʻamatalaga e uiga i le natura o le tauiviga e manaʻomia e fausia ai se lalolagi ese, o se lalolagi e le faʻavae i luga o le pule ae i luga o se mafutaga fou i tagata. . O loo tumau pea le filifiliga i le mea na fai mai ai le Tupu tatou te feagai ai: “nofo faatasi e aunoa ma se vevesi po o le faaumatia faatasi ma le sauā.â€
Fa'amanuiaga e faigofie ai ona natia, ae e le o toe umi ae leai se natia mai le mana'oga e fai. O le liliu ese mai lenei malamalama o le lalolagi ma ona manaoga ia i tatou o loo i ai le avanoa, o le liliu ese lea mai tulaga faatauaina o le faamasinoga tonu ma le tutusa lea tatou te fai mai o loo umia. E sili atu le leaga nai lo lena, o le liliu ese mai o tatou lava tagata. Ma afai o le valaau i le faamasinoga tonu, o le moomoo mo o tatou lava tagata e le lava le faaosofia, ia e iloa le mea lenei: E le o toe mamao, o le lalafi o le lafoai lea o i tatou lava i lena seoli i le lalolagi o loo tatou faia.
O le galue o le i ai lea o le faatuatua, ia i tatou lava ma le avanoa e i ai le taimi. Ana faapea o soifua mai le Tupu i aso nei, e mafai ona tatou mautinoa o le a ia fesili mai ia i tatou. Ma e mafai ona tatou vaavaai i upu a King i lena po o Aperila i Niu Ioka i le 1967 mo se faamanatu o le taunuuga o loo faatalitali mai ia i tatou pe a tatou liliuese:
“Afai tatou te le gaoioi e mautinoa lava o le a tosoina i tatou i lalo i ala umi, pogisa ma le maasiasi o le taimi ua faapolopolo mo i latou o loo i ai le mana e aunoa ma le alofa, malosi e aunoa ma le amio mama, ma le malosi e aunoa ma le vaai.â€
Afai tatou te gaoioi, e leai se faamaoniga e mafai ona tatou faasaʻoina mea uma ua saeia. E le mafai ona tatou faatali mo le mautinoa, ae tatau ona tatou galulue i le alofa, ma le faamoemoe. E ala i la tatou faatinoga tatou te aoao ai e alofa ma lagona le faamoemoe. O lena faatinoga o le auala lea tatou te faia ai le alofa moni i le lalolagi ma maua ai le faamoemoe i o tatou loto.
Ou te le faafoliga ou te iloa po o le a se tala a le Tupu pe ana faapea o soifua mai i le aso. Ou te le iloa po'o le a le su'esu'ega o le a ia ofoina mai po'o le a le fuafuaga o le a ia fa'ailoa mai. Ae e mautinoa lava na te luiina i tatou uma e galulue - oi tatou uma iinei i aso nei, tagata uma i lenei atunuu, lea e maua le avanoa e liliu ese ai lona malosi mai le tamaoaiga ma taua, agai atu i le faamasinoga tonu ma le filemu. Po o le a lava le isi mea e fai mai ai le Tupu, na te fai mai:
Galuega. O lenei. E na o le pau lava le ala i o tatou luma o le ala umi, pogisa, ma le maasiasi, lea e muta i se faitotoa e tatau ona tatou tatalo uma e le tatalaina.
Robert Jensen o se polofesa tusitala i le Iunivesite o Texas ma o se sui o le komiti faatonu o le Third Coast Activist Resource Center ( http://thirdcoastactivist.org) i Austin.
O ia o le tusitala o The Heart of Whiteness: Confronting Race, Racism and White Privilege
http://www.citylights.com/pub/catalog/BCheart.html
ma Tagatanu'u o le Emepaea: O Le Tauivi e Ta'u Atu o Tatou Tagata.
http://www.citylights.com/pub/catalog/BCcitizensempire.html
E mafai ona aapa atu ia te ia i [imeli puipuia] .
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo