O Peresitene Enrique Peña Nieto, o le sa matua faamanuiaina i le alualu i luma o lana polokalama faavae tau tamaoaiga i lona tausaga muamua ma le afa i le tofi, na faafuasei lava ona feagai ma se luitau ogaoga na amata ia Setema 2014 ina ua foliga mai o loo galulue faatasi leoleo na fasiotia ai ni tamaiti aoga se toaono, ma faamanualia ai le itiiti ifo ma le 25 na manunua. , ma ave faamalosi le 43 i le taulaga o Iguala i le setete o Guerrero.
Fa'aaliga tetee o le talosagaina o tamaiti aoga mai le Ayotzinapa Rural Teachers College e toe faafoi ola mai, e taitaia e matua, tamaiti aoga, ma faiaoga na vave ona salalau mai Guerrero i Mexico City ma le atunuu atoa. Ua fa'atupula'ia fo'i se fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo, fa'atasi ai ma fa'aaliga i konesula i le tele o atunu'u.
I le taimi lava e tasi, na faʻaalia ai o le peresetene ma lona faletua o Angélica Rivera o loʻo nofoia se fale sa umia e se konekarate tele a le malo, ae o le Failautusi o Tupe Luis Videgaray na faʻatauina se fale mai se konekarate. O nei faʻaaliga o feteʻenaʻiga o tului i tulaga maualuga o le malo, e leʻo ese tele mai faʻaaliga o loʻo faʻaalia i le ata fou faʻapolokiki a Luis Estrada. Le Pule Sili atoatoa, na faateʻia ai e oo lava i tagata lautele Mekisiko ua le fiafia. O le fa'aalia o le faia o mea sese i le pito i luga fa'atasi ai ma fa'agaioiga fa'aagafesootai tetele mai le sasa na faia se fa'alavelave fa'apolokiki a le atunu'u na faaauau pea seia oo i le vaitau o le Kerisimasi na taitai atu ai i se malologa i le tetee. O le tulaga atoa-o le fasioti tagata, o le matafaioi a leoleo, ma faiga pi’opi’o i tulaga maualuluga o le malo-ua faatupuina ai foi se popolega faavaomalo i le tulaga o Mekisiko.
Faafitauli tau Tamaoaiga
O faʻafitauli tau tamaoaiga ma agafesootai ua faʻateleina ona o faʻafitauli tau tamaoaiga o le atunuʻu. Na paʻu le tau o le suauʻu a le lalolagi i le afa lona lua o le 2014. I le va o Iuni ma Novema na paʻu ai le tau o le suauʻu mai le $107 i le paelo i lalo ifo o le $56 i le paelo ia Tesema 15. Talu ai e faalagolago Mekisiko i le suauu mo se vaega tele o tupe maua a le malo, o lenei e tatau ona mautinoa e taʻitaʻia ai i le tipiina o polokalame a le malo o ituaiga uma. A'o pa'u le tau o le suau'u, na fa'apea fo'i le tau o le peso, na pa'u mai le 12.02-i-US$1.00 i le 14.39-i-US$1.00, o se pa'u pe tusa ma le 16%, ma tu'u ai le peso i le lua tausaga maualalo. I le aotelega, o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga o Mekisiko ua faʻagesegese, faʻalauteleina i le na o le 1.1 pasene i le iva masina muamua o le 2014 (o le kuata mulimuli e leʻo maua). I le taim lava lena, aitalafu a Mekisiko ua faaauau pea ona tupu, ma atonu e tatau ona faia e le atunuu nisi nonogatupe e toe totogi ai tupe maua mai le suauu.
I le luasefulu tausaga o le North American Free Trade Agreement (NAFTA), ua lē taulau ona tuputupu aʻe le tamaoaiga o Mekisiko e pei ona folafola mai, ma e leʻi faaleleia ai totogi ma tulaga o le soifuaga o le toʻatele o tagata Mekisiko. O loʻo faʻaauau pea ona faʻatamaoaigaina e le aufaipisinisi Mekisiko ia lava, ae o le vasega ogatotonu o loʻo ola i le le saogalemu o le tamaoaiga, ma o le vasega faigaluega ma tagata matitiva o loʻo faʻaauau pea ona vaʻaia sina faʻaleleia atili i o latou olaga. O Mekisiko e 27 piliona piliona. O le lima pito i luga ma a latou kamupani o Carlos Slim Helú (Carso), Germán Larrea Mota-Velasco (Grupo México), Alberto Baillères González (Peñoles y Palacio de Hierro), Ricardo Salinas Pliego (TV Azteca) ma Eva Gonda Rivera (Grupo Femsa) . Slim e $29.6 piliona lona tau. I le tausaga talu ai, O totogi o Mekisiko na pa'ū i lalo ole totogi o Saina, e tusa ma le 20 pasene le maualalo, ma e leai se faʻaleleia talu mai lena taimi. E 119.7 miliona tagata Mekisiko e 52.3 miliona o loʻo nonofo i le mativa, e tusa ma le 8.2 miliona oi latou o tagata moni.
E ui e leʻi faʻaleleia tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai Mekisiko, o le faʻamalosia o le tuaoi o Amerika ma le faiga faʻavae a le Peresetene Barack Obama e sili atu le maualuga o le aveʻesea ua mafua ai le paʻu tele o le numera o tagata Mekisiko e leʻi faʻamaonia. E tusa ma le 229,000 Mekisiko na taofia e le Border Patrol i le Tausaga Faaletupe 2014, faatusatusa i le 809,000 i le 2007. Ae e sili atu i le sefulu pasene o tagata Mekisiko uma e nonofo i le Iunaite Setete. Ua tele tausaga o iai le taumatematega e faapea o le tapunia o le alavai e sola ese ai na mafai ai e le toatele o tagata Mekisiko ona maua ni galuega i le Iunaite Setete o le a oo atu ai i le faateleina o le vevesi lautele i Mekisiko. O le a le maualuga atonu na saofagā ai lenei mea i le galu o loʻo iai nei e le o manino.
Aisea na tupu ai faʻataʻitaʻiga a le atunuʻu i le fasiotia o tamaiti aʻoga Ayotzinapa? Aua foi, talu ona faalauiloa e Felipe Calderón le taua o fualaau faasaina i le 2006 e oo atu i le 100,000 tagata ua maliliu, 20,000 ua mou atu, ma le 1.5 miliona ua aveesea. Atonu o mea na tutupu i Guerrero ua na o se mataua na mafua ai ona tafe le ipu o le ita. Ae o loʻo i ai foi le lagona o alii ma tamaitai talavou o le Rural Normal College, toetoe lava o i latou uma mai aiga matitiva o le aufaifaatoaga, na faʻaalia ai le lumanaʻi ma le faʻamoemoe o Mekisiko. O tamaiti aʻoga Ayotzinapa ua mou atu, o latou ata na ave i luga o faʻailoga i faʻataʻitaʻiga i le atunuʻu atoa, na faʻaalia foliga i luga o le faitau sefulu afe o tagata na mou atu i le valu tausaga talu ai. O tamaiti aʻoga, o le toʻatele oi latou o tagata agavale, na fesoʻotaʻi foi i se vaega-o le au faiʻoga tetee-lea na i ai le malosi e faʻatupu ai ma fautua mo i latou.
O le gaioiga mai ia Setema ia Tesema o le 2014 o se tasi o tiga, ita, ita, ma manaʻomia le faamutaina o faiga piʻopiʻo ma sauaga i Mekisiko. I le taimi lava e tasi, o loʻo faʻatusalia ai se faʻamataʻu faʻapolokiki i le peresetene ma le vaega pule i le afiafi o le palota a Mekisiko. I tua atu o palota Andrés Manuel López Obrador, taitai o le Movement of National Regeneration Party (MORENA), ma, tutoatasi atoatoa, Epikopo Katoliko Raúl Vera fa'apea fo'i ma ta'ita'i o le tele o fa'alapotopotoga tu'ua, ua latou vala'au mo se fono fa'avae e tusia se fa'avae fou ma toe fuata'i le setete o Mekisiko. O Vera, o loʻo i ai se talafaasolopito umi o le tigaalofa i gaioiga mai lalo, na ia manaʻomia se "konekeresi a tagatanuʻu" mo le "toe faʻavaeina o Mekisiko."
I le tali atu i le tetee, i le tulaga lautele lautele ma le tamaoaiga o faafitauli, ma i manaoga na faia e nisi i le itu tauagavale e faamavae, Peña Nieto faamanino mai ua ia saunia e faaaoga lona ofisa ma le malosi o le setete e faatumauina le tulaga. quo. Sa ia fautua mai o le au tetee na o le taumafai e faʻalavelave le sosaiete ma faʻaalia manino o ia ma le Minisita o le Initeria ma le taʻitaʻi o le militeri na sauni e faʻaaoga lo latou malosi e toe faʻaleleia ai le tulafono ma le nofo lelei. I le taimi lava e tasi, na faataga ai ma le poto e le peresitene le au tetee e vaivai i latou i le le mafaitaulia o tetee ma savaliga a o latalata mai le Kerisimasi.
Mekisiko: Toefuataiga po o Fouvalega? Po o Leai?
O le tele o tusitala na fautua mai o Mekisiko atonu o loʻo i luga o le lata i se suiga tele. O le Huffington Post fautuaina ina ia faamavae Peña Nieto. Telesur, o le pan-Latin American televise network headquartered in Caracas ua fautua mai o le tetee a Ayotzinapa e ono taitai atu ai i le toe faʻafouina o faʻalapotopotoga faʻamalosi. E pei ona faia e le McClatchy ala o faasalalauga. Le Mataʻituina Kerisiano Science na agai i luma, ma fautua mai o Mekisiko ua latalata i se fouvalega ma e manaomia se Francisco "Pancho" Villa po o Emiliano Zapata (o ni alii se toalua e ui lava i lo latou manatu ma le lototele. leiloa le fouvalega mulimuli). O nei lipoti uma o lo'o fa'atusalia ai ni taumatematega e le'i fa'atatauina. O le mea moni, o Mekisiko lē i se tulaga a'o le'i o'o atu i le fa'alavelave, e itiiti lava se fa'alavelave fa'afuase'i, ma e matua'i fa'apea o le fa'alavelave fa'apolokiki o lo'o i ai nei ma le galu o tete'e o le a o'o lava ina manuia i le aumaia o le toe fuata'iga. O le leai o se fa'atonuga ma faiga fa'apolokiki a le vasega o tagata faigaluega i nei fa'alavelave e taua tele (sili atu i lalo ifo).
O Peña Nieto, le PRI, ma le setete o Mekisiko o loʻo tumau pea le pule i Mekisiko-e ui o le faʻaaogaina masani o le malosi i le lotolotoi o le vevesi tele lea e mafua mai i le malosi tele o vailaʻau faʻasaina, o le i ai o faʻalapotopotoga e puipuia le tagata lava ia, ma faʻalapotopotoga tutoʻatasi. faʻalapotopotoga, o le mea sili ona taua o le Zapatista Army of National Liberation i Chiapas. E ui o Mekisiko o loʻo i ai le maualuga maualuga o feteʻenaʻiga faʻaagafesootai i le tele o tausaga, ae o loʻo malosi pea le malo o Peña Nieto i le pule. E le gata i lea, e tatau ona manatua e le mafai lava e le malo o le Iunaite Setete ona faatagaina: 1) le oo mai i le pule o se malo agavale a le o le palota po o le suiga; 2) se osofaʻiga a le militeri; po'o le 3) ose malepe atoa ile vafealoa'i. E tatau i le Iunaite Setete ona faatumauina se igoa faatemokalasi i Mekisiko, aua e le mafai ona faasaoina le faatemokalasi i Amerika i Matu ma i lona "lava tuafale" (e pei ona taʻua i taimi uma Mekisiko ma le le faʻaaloalo), o le a leiloa le faʻamaoni i le lalolagi atoa. E leai se tala e uiga i le piliona o tala o tupe teufaafaigaluega a Amerika i Mekisiko e tatau ona faasaoina. O le mea lea, ua faʻaalu e Uosigitone le $ 3 piliona i le ono tausaga talu ai i le Mérida Intiative, o se polokalame mo le puipuiga o tuaoi, tetee atu i nakoti, ma le tetee atu i faiga faatupu faalavelave na faavaeina e le pulega a George W. Bush i le 2008. E faʻaalu foi e le US Defense Department le faitau miliona o tala e toleni ai. le militeri Mekisiko. E le faatagaina e le Iunaite Setete Mekisiko e alu i Saute.
Mala mo le PRD
E ui o mea na tutupu i Guerrero na mafua ai se faʻalavelave mo Peña Nieto ma le Institutional Revolutionary Party (PRI), ae ua avea foi ma faʻalavelave mo le itu tauagavale o le ogatotonu o le Democratic Revolution (PRD). O le pulenuu uma o le taulaga o Iguala, o le na talitonu na auina atu leoleo e taofiofia tamaiti aʻoga, ma le kovana o le setete o Guerrero o taʻitaʻi o le PRD i le lotoifale. O le PRD, lea faatoa faamanatuina lona 25th aso faamanatu, ua leva ona i ai i ni faafitauli ogaoga i luma o mea na tutupu talu ai nei. O le pisipisia i faiga pi’opi’o ma e masani ona fa’avaivaia i faiga fa’apolokiki i le va o vaega fa’atauva’a o lo’o pulea le pati, o mea na tutupu i Guerrero na fa’amaonia ai le fa’ai’uga mulimuli mo le fa’avae o Cuauhtémoc Cárdenas o le na faavaeina le pati, mo ana paaga vavalalata, ma le tele o isi sui o le PRD o lo’o i ai. tuua le faalapotopotoga.
E le o Cárdenas le tagata muamua na alu ese mai le PRD. I le lua tausaga talu ai na tuua ai e Andrés Manuel López Obrador ma ona soo ma fausia le MORENA, le Movement for National Regeneration. MORENA na tupu aʻe muamua i totonu o le PRD e pei o López Obrador, ona ia taʻitaʻia lea o ona soo mai le PRD ma faʻatūina le MORENA o se faʻalapotopotoga tutoʻatasi Novema 2012 na maua lona tulaga fa'aletulafono palota ia Iulai 2014 ma avea ma Pati MORENA.
O MORENA o se tasi lea o pati e tolu o le a avea ma tagata aloaʻia i le taumafanafana talu ai, o le isi lua o le Humanist Front (Frente Humanista poʻo FH), o se pati faʻasao, ma le Social Encounter Party (Encuentro Social - PES), o le isi vaega faʻapitoa e faʻavae i luga. o ekalesia Faaevagelia, ua atoa ai le sefulu o vaega palota i totonu o le atunuu. Ina ia avea ma se pati, e tusa ai ma le 1946 tulafono palota, e tolu tagata faafoliga e tatau ona faʻaalia o loʻo i ai so latou atunuʻu, ua faʻamatalaina nei o le 220,000 lagolago pe sili atu i se vaega tele o setete ma municipal o le atunuu. Ina ia fa'amauina le lesitalaina o latou pati, e tatau i tagata ta'ito'atasi ona manumalo ia le itiiti ifo i le 3 pasene o palota i le palota 2015.
Mai itu e tolu o lo'o sailia tulaga fa'aletulafono, o MORENA na sili ona malosi. O le FH e 270,966 sui auai ma 221 fonotaga faaitumalo ma le PES e 308,997 sui ma le 236 fonotaga faaitumalo, ae o le MORENA e 496,729 sui ma faia le 30 (mai le 32) fonotaga i le setete atoa.
O loʻo tuʻua i luga o le fusi faʻapolokiki, o le People's and Worker's Political Organization (Organización Política del Pueblo y de los Trabajadores – Filifili) na faia lana fono muamua a le atunuu i le Aai o Mekisiko ia Tesema 12 ma le 13 faatasi ai ma le 200 sui usufono na auai. Faʻatūina i le 2011, o le pati o loʻo i ai nei mataupu faʻapitonuʻu i le 16 o le 32 setete o Mekisiko. Martín Esparza Flores o le Mexican Electrical Workers Union (SME), lea sa avea ma malosiaga i tua atu o lenei pati, na tatalaina le tauaofiaga.
O le OPT, lea e tetee i faiga faavae mo lona tamaoaiga ma ona taunuuga o le siosiomaga, na faitioina le PRI, le PAN, ma le PRD o ni vaega o tupe faavae, ae e leʻi faitioina MORENA. Na filifili le pati e lagolagoina se teteʻe a tagata totogi fua faatatau a tagata faʻaoga eletise, e lagolago ai le fausiaina o se feterale fou o tagata faigaluega, ma ia auai i le itu tauagavale konekeresi i le faaiuga o Ianuari.
Tele Vaega—Laiti Temokalasi
O le alaleo faaupufai a Mekisiko ua foliga mai nei: e sefulu vaega, ono o ia mea e le mautonu ma le fa o loʻo i le agavale. O vaega fa'asao o le Institutional Revolutionary Party (PRI) lea o lo'o pule; le National Action Party (PAN) lea sa umia le au peresitene i vaitaimi e lua talu ai; le Ecological Green Party (PVEM), o se satelite a le PRI; le Nueva Alianza (NA) o le pati a le Mexican Teachers Union (el SNTE) ma o loʻo faʻatasi foi ma le PRI; ma vaega fou e lua o le FH ma le PES. I le itu agavale o lo'o iai le Pati o le Democratic Revolution (PRD); le Workers Party (PT) lea na sau mai le Maoist movement; o le Citizen Movement (MC – Convergencia muamua); ma o le taimi nei o MORENA.
Ae faimai foi María Marván Laborde o Excelsior, e tusa ai ma fuainumera o palota a le malo, e tusa ma le 13 miliona tagata Mekisiko o loʻo faʻatasi ma se tasi poʻo se isi vaega faaupufai. O numera o vaega o lo'o iai nei e faapea: O le PRI e 5,848,944 sui; o le PRD, e 3,435,979; o le PVEM, 947,346; le PT 892,756; MC, 795,281; NA, 639,174; ma le PAN, 271,632.
E faʻapefea, atonu e mafaufau se tasi, pe na mafai e le PAN ma nai tagata toʻaitiiti i le taimi ua tuanaʻi ona manumalo i le au peresitene ma o nisi taimi e pulea ai le tasi vaetolu o le fono? O le tali o le PAN ua faalagolago tele i lana faatosinaga i le aufaasālalau. O le mea o lo'o manino i luga o mea uma mai nei fuainumera, o le tele naua o le palota a le PRI lea e le gata i le taimi nei o loʻo i ai se sao taua i le aufaasālalau ae faʻatasi ai ma ana paaga o le PVEM ma le NA e pulea pe aʻafia ai le tusa ma le 7.5 miliona sui auai, e tusa ma le afa o vaega uma. sui o pati. E le o mea uma na o sui auai o le pati. López Obrador ma ona soʻo na faʻaalia i le 2006 ma toe i le 2012 latou te mafaia ona faʻatulagaina le faitau selau o afe o tagata i faʻataʻitaʻiga tetele ma sit-in.
López Obrador, o le na faʻailoa mai o le a avea o ia ma sui tauva i le 2018, o loʻo faʻaauau pea ona avea ma tagata faʻapitoa populist o ana faiga faʻapolokiki e le ese tele nai lo le PRD. López Obrador, e leʻi aafia i mea na tutupu i Ayotzinapa-e ui lava, a o avea o ia ma sui tauva PRD mo le peresitene i le 2006 ma toe foi i le 2012, na tauva ai López Obrador faatasi ma pueina ma le pulenuu o Iguala ma le kovana o Guerrero. O le a le aafiaga o le tetee talu ai nei ia Ayotzinapa o le a i ai i le lumanaʻi o López Obrador ma lana pati o loʻo tumau pea ona vaʻaia. E mautinoa lava i luga o le faʻavae o aafiaga ua mavae e le o manino ai o López Obrador ma lana pati o loʻo i ai le malosi e manumalo ai i le toʻatele poʻo le tele foi o le palota.
Le Agavale Mamao
O le Zapatista Army of National Liberation, lea na faamanatuina lona luasefulu tausaga ia Ianuari ma vaai i ai O Subcomandante Marcos ua manatu e faamavae mai lana matafaioi o se taʻitaʻi ma failauga, o loʻo tumau pea le faʻalapotopotoga sili ona taua i le itu tauagavale i Mekisiko. I le aso 8 o Oketopa, o le EZLN fa'apotopotoina le 20,000 o ona tagata ma tagata mulimuli i se savaliga i San Cristóbal de las Casas e lagolago ai tamaiti aoga Ayotzinapa, aiga ma uo, ma fai mai, "O latou tiga o lo matou tiga." Peita'i, a'o malosi i Chiapas, e le'o iai se sao taua o le EZLN i fa'agaioiga fa'aagafesoota'i ma tagata faigaluega i Mekisiko.
Fai mai le au popoto e tusa ma le 40 faʻaauupegaina faʻalapotopotoga faʻamalosi i Mekisiko, o nisi e mou atu ma fou i tausaga taʻitasi. E tele na tuuina mai fa'aaliga fou po'o fa'alauiloa feso'ota'iga fou i lenei tausaga e tali atu ai i le mou atu o tamaiti a'oga e to'a 43. O le Popular Revolutionary Army (EPR) o loʻo faʻatautaia i le setete o Guerrero, ae faʻapea foʻi i isi setete, o se tasi o mea sili ona taua. E talitonu le toʻatele o le Popular Revolutionary Front (FPR), o se vaega Marxist-Leninist-Stalinist na tulaʻi mai ma faia se sao i le mea e taʻua o Oaxaca Commune o le 2006 e fesoʻotaʻi ma le EPR. O lo'o iai fo'i isi vaega ta'avale Trotskyist, Maoist, ma Guevarist, o lo'o i ai i latou ta'ito'atasi se to'oto'o i se tasi po'o se isi fa'alapotopotoga po'o tagata faigaluega. E leai se tasi oi latou e foliga mai e tele sona sao i le galu fou o faʻataʻitaʻiga i luga o tamaiti aʻoga Ayotzinapa.
Toomaga mo Iuni a Leipa?
O le vaaiga autu o iuni a tagata faigaluega Mekisiko e lei tele se suiga i nai tausaga ua tuanaʻi, sei vagana ai iuni-o le tele o i latou e fesoʻotaʻi i le vaega pule, sauā, piʻopiʻo ma taupulepule ma tagata e ana galuega ina ia maualalo totogi, ma faʻatamaoaigaina le au ofisa iuni. ma loia faigaluega—ua toalaiti, ua fai ma sui o tagata faigaluega. O se suʻesuʻega na lomia ia Oketopa 2013 na maua ai o le pasene o faʻapotopotoga i le faitau aofaʻi o le tamaoaiga na pa'ū mai le 10.6 i le 8.8 pasene. Ae pei ona taʻua e Graciela Bensusan, le tusitala o le suʻesuʻega, e toʻaitiiti lava i latou e mafai ona taʻua o iuni faigaluega moni.
O le Congress of Labor (CT) ma le Confederation of Mexican Workers (CTM), o loʻo faʻamaoni uma i le PRI, pule pule ma le faʻaleagaina, faʻaauau pea ona pulea iuni Mekisiko, ae sili atu le tutoʻatasi. Iuni a Tagata Faigaluega (UNT) o loʻo faʻavaivaia pea talu mai le leiloa o le lagolago a le National Union of Social Security Workers (SNTSS) o lona taʻitaʻi muamua na lagolagoina le National Action Party (PAN). I totonu o le UNT, o le Ituaiga Fa'apitoa a Leipa (FAT) o lo'o fa'aauau pea ona faia se sao ta'imua i le ofoina atu o talosaga mo se fa'agaioiga fa'apotopotoga fa'atemokalasi ma se sosaiete fa'atemokalasi. Na faavaeina le New Labor Central ia Fepuari i lalo o le taʻitaʻiga a le Mexican Electrical Workers Union (SME) ma le National Coordinating Committee of the Teachers Union (la CNTE) faʻatasi ai ma nisi o faʻasalalauga e leʻi faʻaalia.
O le pulega talu ai a Peresitene Felipe Calderón o le National Action Party (PAN) (2006-2012) na faʻamaonia le avea o se faʻalavelave mo le au faigaluega, aemaise lava i latou na galulue tutoatasi. Na ave faapagota Calderón Napoleón Gómez Urrutia, o le taitai o le Mexican Miners and Metal Workers Union (SNTMMRM) ma taumafai e faʻaumatia le Mexican Electrical Workers Union (SME) e ala i le faʻamaʻapeina o le Mexican Light and Power Company ma faʻaumatia 44,000 tagata faigaluega. O le pulega a Peña Nieto e foliga mai o loʻo taumafai e aveese nei mataupu e lua ua leva mai lana lisi o mataupu, ae talu ai le tala faasolopito ua mavae e tatau ona masalosalo se tasi i le faamaoni o folafolaga a le malo.
Napoleón Gómez Urrutia, o le na taʻitaʻia le Mexican Miners and Metal Workers Union (SNTMMRM) mai le tafeaga i Vancouver, British Columbia talu mai le 2006, na faasilasila mai e faapea, i le taimi nei e leai ni moliaga e leʻi faia faasaga ia te ia, o le a ia toe foi i Mekisiko ia Ianuari o le 2015. Ina ua maeʻa le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le Pasta de Conchos lea na maliliu ai le au miners e toʻa 65, ina ua taʻua e Gómez Urrutia o le mea na tupu o se mataupu o le "fasioti tagata gaosi oloa," o Grupo Mexico, o se kamupani eli, ma le malo Mekisiko na tau faasaga ia te ia. Na tuuaia o ia e le malo i le ave faagaoi o le US$55 miliona mai sui o lana iuni, ae o le Grupo Mexico ma le malo na taupulepule e talepe le iuni i le maina taua i Cananea. O le United Steel Workers o Kanata ma le Iunaite Setete ma le International Metalworkers Federation na fesoasoani ia te ia e sola i Kanata ma ola ai iina.
I le sefulutasi taimi na faamaonia ai e Gómez Urrutia ma ana loia moliaga e faasaga ia te ia e pepelo ma mulimuli ane foliga mai, ua lafoaia e le malo le sauaina o le taitai o le au maina. O lea lava e tau mafaufau se tasi pe le toe faia se isi moliaga pe a toe foi mai. Ma afai e toe foi mai Gómez Urrutia-na ia tautino e toe foi mai i le tele o taimi i le taimi ua tuanai ae na te le toe faia-o le a fai ma sui o se manumalo mo ia, mo lana iuni, ma mo le pule o le iuni ma aia tatau a tagata faigaluega i Mekisiko. O le a avea foi ma se faatinoga o le lototele tele, aua e mautinoa lava o le malo ma le kamupani na mananao e faafalepuipuiina ma malepe lana iuni o le a taumafai i soo se auala e aveese ai o ia mai le vaaiga.
Le Iuni a le Aufaigaluega Eletise
Ia Oketopa o le 2009, na faoa ai e Calderón le Kamupani Malamalama ma le Malosiaga, ma faʻaumatia le aufaigaluega, ma le faʻamoemoe i lena auala e faʻaumatia ai le Mexican Electrical Workers Union (SME) lea sa avea foi ma taʻitaʻi i le gaioiga e faasaga i le faʻamaonia. E ui o le toʻatele o sui o le SME na talia a latou totogi, e tusa ma le 16,000 na faʻaauau pea mo le tele o tausaga o tauivi ina ia toe faʻapipiʻiina i le aufaigaluega a le kamupani sui, le Federal Electrical Commission (CFE). O lea la ua sainia e le Matagaluega o le Initeria Mekisiko se maliliega ma le iuni e mafai ai e tagata faigaluega ona fausia se soʻotaga e tuʻuina atu auaunaga i le CFE. I le taimi lava e tasi, o le iuni, lea na faamanatuina lona 100th aso faamanatu o lenei tausaga, o le a feutagai ai se maliega faʻatasi ma le soʻotaga, lea e mafai ai ona faʻaauau pea ona i ai o se iuni faʻale-malo a le atunuʻu. E ui e le o le mea tonu lea na manaʻomia e le iuni, e foliga mai o loʻo faʻatusalia se ituaiga o fofo i le feeseeseaiga ma o le a maua ai galuega i sui o le iuni.
Fa'atonu Faiaoga e tetee atu i le Toefuataiga o A'oga
O le Komiti Faamaopoopo a le Setete o Tagata Faigaluega a le Aufaigaluega a Guerrero (CETEG), o se vaega tetee i totonu o le Mexican Teachers Union (el SNTE), na faia se sao tele i le faʻatautaia o le osofaʻiga i tamaiti aʻoga o le Kolisi Faiaʻoga i Tua o Ayotzinapa. O sui o le CETEG na savavali ma faʻaalia, taia ma faoa fale o le malo, susunuina le maota o le taulaga o Ayotzinapa ma le ofisa autu o le PRD i Chilpancingo, faʻapea foʻi ma le puleaina o fale taʻavale i luga o le Alatele o le Sun i le va o Mexico City ma Acapulco. Ua ave foi e faiaoga, tamaiti aoga, ma matua le tele o taulaga i le setete o Guerrero, ma tuliesea le au ofisa nofonofo ma tuu isi i o latou nofoaga.
O le National Coordinating Committee o le Mexican Teachers Union (la CNTE), lea sa aʻafia i faʻataʻitaʻiga tutusa i le atunuʻu atoa, o loʻo faʻaauau foi ona faʻatulagaina e faasaga i le Toefuataiga o Aʻoaʻoga na pasia e le Konekeresi Mekisiko i aso mulimuli o le pulega a Calderón. Ua faitioina e faiaoga le toe fuata'iga lea na faavaeina ai su'ega mo tamaiti aoga ma faiaoga o se vaega o le neoliberal poloketi e faʻatatau i le faʻavaivaia o le iuni ma faʻasaʻo aʻoaʻoga. La CNTE ua valaau mo se tetee a le atunuu, e le gata i faia'oga ae o fa'alapotopotoga uma ma fa'alapotopotoga e feso'ota'i ma a'oa'oga, ma fa'atonu tagata auai e faoa fale o le malo ma ofisa ma nofoaga o fa'alapotopotoga fa'a-transnational. La CNTE mana'o o le fa'ai'uga o le Toefuata'iga o A'oa'oga, o le toe fa'afo'i atu o aia tatau uma a tagata faigaluega na ave'esea e le malo, ma le fa'ate'aina o Juan Díaz de la Torre, o lo'o avea nei ma ofisa o le Iuni a Faiaoga Mekisiko. O Elba Esther Gordillo, o le sa avea muamua ma ulu o le iuni, o loo tumau pea i le falepuipui ina ua pueina o ia e le pulega a Peña Nieto ia Fepuari o le 2013.
Iuni a le Aufaigaluega Suau'u i luga o le Maseesee
O tagata faigaluega suauʻu Mekisiko e tutu i luga o se malifa maseesee, latou le saogalemu i le lumanai. O le pasia o le Tulafono o le Toefuataiga o Malosiaga a Peresitene Peña Nieto i le 2013, lea e mafai ai e le Kamupani Suauu a Mekisiko (PEMEX) ona konekarate ma vaega tumaoti mo auaunaga eseese, na laga ai le fesili i le lumanaʻi o le Mexican Petroleum Workers Union (STPRM). O le iuni, o loʻo taʻitaʻia e Carlos Romero Deschamps o ia foi o le PRI Senator, e taʻutaʻua le pule ma le piʻopiʻo, e pei ona finauina i le tele o tausaga e le tele o suiga le manuia o tulaga-ma-faila. O nisi faʻamatalaga faʻamatalaga ua manatu e faʻapea ina ia faʻalelei le auala mo le suiga faʻavae, Peña Nieto, e pei ona ia faia ia Gordillo o le iuni a faiaoga, e ono auina atu Romero Deschamps i le falepuipui. I le isi vaitau o suiga tau tamaoaiga, na auina atu ai e le Peresetene Mekisiko muamua o Carlos Salinas de Gortari i le 1989 leoleo ma bazookas e feula i lalo faitotoa o le sa avea muamua ma ulu o le Petroleum Workers, Joaquín Hernández Galcia, e sili ona lauiloa o "La Quina," o le na pueina, faamasinoina, ma faafalepuipuiina. (Na faʻamagaloina o ia i le 1997 ma na maliu i le tausaga talu ai.)
I le isi itu, e tau le mafai e Peña ona talosaga mo se taʻitaʻi faʻapolokiki sili atu ona malosi ma tautua nai lo Romero Deschamps. Po o le a lava le tulaga, o sui o le iuni e feagai ma suiga tetele po o ai lava o loʻo pule i la latou faʻapotopotoga. I lalo o le Tulafono o le Toefuataiga o Malosiaga, ua uma ona le aofia le iuni mai le pulega pulega a le kamupani. O le fa'akonekarate o au'aunaga i fa'apotopotoga tuma'oti, o le to'atele oi latou mai fafo, e tatau ona ta'ita'ia ai le fa'aitiitia o le aufaigaluega a le iuni, ma fa'apea fo'i i suiga i tulafono tau galuega ma totogi. PEMEX o loʻo i ai le 150,000 tagata faigaluega i luga o le totogi, o le toʻatele oi latou iuniuni, faʻapea foʻi ma le 95,000 tagata litaea na mauaina penisione a le kamupani. O le fuafuaga a le iuni o le feutagai lea o konekarate i le lumanai e suia ai penisione tumau i teugatupe tumaoti. I tua i le vaitau o le 1990 na faʻamaonia ai nofoaafi Mekisiko, na latou faʻaumatia se mea e pei o le 100,000 tagata faigaluega iuni, ma e le o se mea e ofo ai pe a tupu se mea faapena i le au faigaluega suauu.
iʻuga
Faatasi ai ma le toe tulaʻi mai o le lautele o le itu teteʻe i Mekisiko, o masina mulimuli e fa o le 2014 na faʻaalia ai se suiga tele i le manuia o le malo o Enrique Peña Neto ma lana pati PRI. O le Ayotzinapa solidarity movement ma le valaau mo se faʻapotopotoga faʻavae e "toe faʻafouina" Mekisiko e fai ma sui o luʻitau ogaoga faʻaagafesootai ma faaupufai i le peresetene, le vaega pule, ma le faiga faʻapolokiki o loʻo i ai nei. I le taimi nei, o le vasega faigaluega o loʻo tumau pea i luga ole laina sili atu le matamata nai lo le tagata auai. Suiga agafesootai i le 2015 o le a faʻalagolago tele i le toe faʻafouina o galuega a le vasega faigaluega.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo