[O lenei tala o le a faʻaalia i le "Oti," o le Fall 2013 lomiga o Kuata a Lafama. O lenei fa'aliliuga la'ititi ua fa'apipi'iina i le TomDispatch.com fa'atasi ai ma le fa'atagaga a lena mekasini.]
E le faapea ou te fefe e oti, ae ou te le fia i ai iina pe a tupu.
— Woody Allen
Ou te faamemelo i le malosi mausali, ae i le 78 o ou tausaga ou te iloa o le a ou le misia le tofiga, ma ou te matauina ua atili faigata ai ona manatua pe aisea ua ou le fefe ai e oti. O loʻu tino e masani ona maua mai ni faʻailoga fou ma faʻamalosi o lona olaga faitino, ma i totonu o le biosphere lata ane o talafou ma faʻasalalauga faʻafiafia o le fefe i le oti - 24/7 i paolo uma o le falemaʻi paʻepaʻe ma le aso pogisa - e faʻatau atu le vailaʻau, faʻapolokiki, mea tau tupe, ata tifaga, ma mea'ai ua folafola mai e fa'amalieina ai le mana'o e ola e fa'avavau. Le lomiga lata mai o laʻu mekasini, Kuata a Lafama, o lea e sau ai ma se faʻatagaina o le tagata lava ia faʻapea foʻi ma se faʻatoesega mo le gaioiga e le o Amerika, o le oti, o lona autu lena. O le faʻaaluina o le taimi e toe faʻaola ai le tino o lona mafaufau i totonu LQ ofoina se avanoa e manatua ai o le mafuaaga autu o le oti o le fanau mai.
Ou te manatu o se malologa laki le fanau mai i se aso ma tausaga e tali ai le fesili “Aisea e tatau ai ona ou oti?” sa su'e pea i fale su'esu'e o faatufugaga ma tusitusiga faapea ma a'oa'oga a lotu. O le faafitauli e leʻi tuʻuina atu i le falemaʻi o vailaʻau ma auupega, i fomaʻi tipitipi mata ma le neuroscientists, ma i le avea ai ma se tama aʻoga kalama i San Francisco i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa ou manuia i le tuʻuina atu i le puipuiga a Mr. Charles Mulholland. O se faiaoga o talafaasolopito na aʻoaʻoina i filosofia o aso anamua, sa fiafia Mr. Mulholland e lafo i luga o lana laupapa lisi uumi o upu mulimuli mataʻina, faatasi ai ma upu a Socrates, Marcus Aurelius, Thomas More, ma Stonewall Jackson.
O feʻau na tuʻuina mai ai le manaʻomia-ia-iloa faʻamatalaga i luga o tala fou mai Guadalcanal ma Omaha Beach, ma na latou faia se lagona sili atu ia te aʻu nai lo le mea na faʻamoemoeina pe faʻamoemoeina. E oo ane i le 10 o oʻu tausaga, na ola aʻe i se aiga e leʻi tuufaatasia i le tino o Keriso, e leʻi i ai lava se taimi na oo mai ai iā te aʻu le mauaina o le faamoemoe o se olaga pe a mavae atu. O le ola e faavavau atonu na tuuina atu i le au maturo Kerisiano na tuuina atu i leona i le Roma Colosseum, atonu foi i le au Muslim faamaoni na fasia i Ierusalema e Richard le Lionheart, ae aunoa ma le finagalo malie o Allah po o le vave ulufale atu i se tulaga o le alofa tunoa o Kalavini, o se tasi e faia se fa'ai'uga fa'ai'u e tatau i le laupapa a Mr. Mulholland?
Na oo mai le fesili i le taumalulu o le 1953 i le taimi o lo'u tausaga muamua i le Kolisi o Yale, ina ua ou maua i se ma'i fiva fai'ai e seasea ma e sili ona leaga. O fomaʻi i le potu faʻafuaseʻi i le Falemai o Grace-New Haven fuaina le faigata o lo'u ola e le sili atu nai lo le selau i le tasi. I le faateia o i latou uma na auai, sa ou tali atu i le inuina o le tele o fualaau fou e lei faia muamua lava i se tuufaatasiga. Mo aso e lua, ua tafetafea i totonu ma leai se malamalama i totonu o se uarota ua faapolopolo mo tagata mamaʻi e aunoa ma se faamoemoe o le toe manuia, sa ou maua le avanoa tele e mafaufau ai i se manatu sili pe liliu se faaupuga tamalii, atonu e moemiti i le taulaitu o Merlin i se laau oak pe vaai foi i se faaaliga o le Taupou o Maria. E leai se mea na oo mai i lou mafaufau.
Ou te le manatua foi lo'u fefe. Ua ofo, ae le o le fefe. O le oti lea o le faia o taamilosaga masani, e le o le vaaia o ofuina se toniga Halloween ae manino le auai. O le tamaloa i le isi moega na maliu i le po muamua, o le fafine i lona agavale i le lona lua. E foliga mai o se tala tuai, ae ao lei tuuina atu i le falemai o se tino maliu i mea uma ae na o le igoa, e le o se tala na ou mateina o aʻu foi. Ou te leʻi fuafuaina se malaga mai fafo, ae o lea sa ou i ai, o loʻo faʻatali mo loʻu tusifolau e faʻailogaina i le nofoaga o turisi e tasi i le olaga e le faʻatauina ni katameli ma e leai se tagata malaga e toe foʻi mai i ana falemataaga.
Toesea tamatamaivae tolu na faaleagaina e le maʻi, na ou tuua le falemaʻi i le fa masina mulimuli ane ma le iloa o loʻu malolo e le tumau, e mafai ona faʻaleaogaina i se taimi puupuu. Faʻamanuiaina i mea na ou faia e avea ma ataata ma meaalofa o le manuia, Sa tonu ia te au e faaalu le tele o le taimi e mafai ai i le taimi nei, e olioli ai i mea ofoofogia o le lalolagi, tulituliloaina o nuanua o le agaga, faamalie fiafiaga o le tino, tetee atu i le tiapolo leaga, alu e pu’e se fetu pau.
Sa fa'aofuina a'u i se modus vivendi ae leai se manoa o upu e tali atu ai, ma o lea mo le isi tolu tausaga i le kolisi sa ou su'e ai tusitala o e na latou maua mai i le vaai atu i foliga o le oti se laina o solo po o le pa o se filosofia. Ou te le o manatua nei pe o le a le saʻo poʻo le a le faʻasologa na ou faitau muamua ai, ae ou te iloa i le tele o latou - Michel de Montaigne ma Seneca le Itiiti, Plutarch, WH Auden, ma John Donne - sa ou fesootai pea.
O a latou fautuaga tuʻufaʻatasia o loʻo faʻaauau pea ona faʻamaonia aʻu i le manatu na oʻo i Atenai e Epicurus i le seneturi lona fa TLM, na faaliliuina i le fuaiupu e le tusisolo Roma o Lucretius i le taimi lava e tasi na osofaʻia ai e Kaisara Gaul, ma faʻatusaina i le seneturi lona luasefulu e Ernest Rutherford. ma Niels Bohr. Afai e moni o le atulaulau e aofia ai atoms ma gaogao ae leai se isi mea, o mea uma lava o loʻo i ai - o le la ma le masina, tina ma le fuʻa, Beethoven's manoa quartets ma le aano o Da Vinci - e faia i vaega faavae o le natura i le malosi. ma le gaoioi faifaipea, feto'ai ma tu'ufa'atasia le tasi i le isi i se ituaiga ma mea 'ese'ese e le mafaitaulia. Leai se olaga pe a mavae atu, leai se taui faalelagi po o se taui, leai se isi lava mea na o se vevesi tele o le foafoaga ma le faatafunaga. O la’au ma manu e avea ma mea a tagata, o mea a tagata e ‘ai mo i’a. E lē feoti tagata ona o maʻi ae ona o loo ola.
Oti tuai
Fai mai Epicurus, “O le oti… o le leaga e sili ona mata’utia ia i tatou, auā a tatou iai, e leʻi oo mai le oti, ma pe a oo mai le oti, e leai lava.” O lo'u aafiaga i le falemai i New Haven na faaalia ai le taua o le manatu; o tusi na ou faitauina i le kolisi na fausia ai le manatu o se mataupu; Na aoao mai e le tama o lo'u tama, o Roger D. Lapham, le lesona e ala i faataitaiga.
I le taumafanafana o le 1918, a o avea ma kapeteni o le au fitafita a Amerika i le Taua Muamua a le Lalolagi, na lipotia mai o ia na misi ma faapea na maliu ina ua lofituina lana autau i le kesi oona a Siamani i le taimi o osofaiga a Oise-Aisne. Toeitiiti lava o isi tagata uma i totonu o le autau na maliliu vave, ma e ono vaiaso faatoa maua atu o ia e le Ami i totonu o le vaomago o se fale o manu Farani. Na toe aumai o ia e se faifaatoʻaga, e le o iloa, ae e sili atu pe itiiti ifo foi, mai le fale puaa na paʻu i ai, i se faʻalavelave fiafia, i le aso o le mea na fuafuaina e vave ma mautinoa le agai i luma.
Na toe tausia o ia e le faletua o le faifaatoaga i le supo ma le fasimoli ma Calvados, ma e oo atu i le taimi ua lava lona malosi e savali ai, ua leiloa le afa o lona tino ma ua suia ai le vaaiga. Na fanau mai o ia i le 1883, e tupuga mai i se aiga o New England Quakers, ma a o lei alu i Europa i le tautotogo o le 1918 sa faapea mai na toetoe lava a matua le mautonu i ona mafaufauga ma ana amioga, matamuli i talanoaga, ma le faaeteete i ana fegalegaleaiga. ma tupe. Na toe foi mai o ia mai Falani ua toe fetuutuunai i se uiga e pei o Sir John Falstaff a Siekisipia, e soona taumafa i le uaina ma rosa, ma le naunau i lona fiafia i taaloga faitupe maualuga i luga o le malae tapolo ma luga o le laulau kata, na ia faatalitonuina o le faamoemoega o le olaga o le. e leai lava se isi mea na o lona fusi malosi ma le vavalalata.
O le auala lena na ou mauaina ai o ia i le tautoulu o le 1957, ina ua ou toe foi i San Francisco e suʻe se galuega i se nusipepa. Sa avea o ia ma se tagata i le ogatotonu o lona fitusefulu tausaga (o lona uiga, o se matua ua faateia ai aʻu i loʻu iloaina o aʻu lava), ae o ia lava o loʻo i ai ma le manino lava e tasi (foliga mumu lapotopoto e pei o Santa Claus, uiga malie tele, e le mafai ona taofiofia lona uiga. lagona) na ou iloa o se tamaitiiti na ou ola ae i le 1940s i le aai sa avea ai o ia ma pulenuu.
O se malo asiasi i lona fale i luga o le Jackson Street mo le tolu masina a o lei mauaina se potu mo aʻu lava, o le tele o taeao ou te nonofo faatasi ma ia a o ia pulefaamalumalu i lana taumafataga o le taeao (tasi fuamoa lulu, lua fasi falaoa Melba, ipu kofe, ipu Sikoti). faalogo atu ia te ia o talanoa e uiga i mea na ia vaai i ai i se lalolagi lea na ia iloa ai o i latou uma na auai (ta'ita'ifono o le komiti, lau latisi, ma le Norfolk terrier) na tuu atu i ai mo se taimi puupuu lava. E ui ina fa'alavelaveina i le tele o fa'aletonu faiga fa'aolaola, ae na ia manatu o ni fa'alavelave e le tatau ona ta'ua i fe'au. Na ia manatu e le fautuaina le tuu o le inu brandy, ae le gata i lea o le uisiki, le punch rama, ma le gin. I luga o le laulau alalaupapa sa ia faaauau pea ona manatu e le fiafia le tilotilo i ana kata aʻo leʻi faia le lima.
O le musu o loʻu tamamatua e faʻafesoʻotaʻi fomaʻi e mautinoa na faapuupuuina lona umi o aso i le lalolagi, ae na te leʻi manatu o le Fates na faia ia te ia se mea le tonu. Na maliu o ia i le 1966 i le 82 o ona tausaga i luga o tuutuuga na ia mafaufau i taaloga. O le faasitepu tele o lona fale i luga o le Jackson Street sa pi'o i se afali'o e 30 futu le maualuga mai le potu ulufale i le fogafale lona lua e tulaueleele ai i se pa laupapa teuteu. Ina ua a'e i le faasitepu umi ina ua uma le taeao i le ofisa ma le aoauli i luga o se malae tapolo, na tu ai Roger Dearborn Lapham e manava. Sa le'i oo mai. Na ia fa'aulu muamua lona ulu i le fa'alava ma ua oti - o le tala lea a le autopsy - a'o le'i feto'ai lona tino ma tu'u fa'atasi ma le alofilima i lalo o le fa'asitepu. Sa mafatia tele o ia i se fatu fatu, ma o lona maliu na oo mai ia te ia i se auala na ia faamoemoe i ai, o se mea e faateia ai.
O se Ulu o le Tagata e Ola pea i Ao
E uiga i le i ai o le oti ma le oti ou te le manatua le sosaiete i le 1950s na matua le mautonu e pei ona i ai talu mai lena taimi. Sa feoti pea tagata i le fale, faatasi ma tauaiga ma uo, e masani lava i le tausiga a se fomaʻi o aiga. Sa vaaia pea le oti o nofonofo i totonu o le potu malolo, o tautau i se faleoloa, o nisi taimi o taoto i le auala. I augatupulaga na muamua mai ia te au, oe na sao mai le Pau Tele o le Tamaoaiga po o se tasi o taua a le malo i fafo, e foliga mai e sili atu pe itiiti foi le malamalama lelei, e pei ona sa faia e Montaigne o le maliu o se tasi “o se vaega o le faatulagaga a le malo. atulaulau… o se vaega o le olaga o le lalolagi.”
Mo le 60 po o le 70 tausaga talu ai, o le maliliega o manatu lelei Amerika (aganuʻu, faaupufai, ma mea e ola ai) ua aioi atu e ese, e le faia ai se faʻasalaga faʻapitoa. O le faia o lena mea o le a vaivai le mafaufau, faatiga, ma sese, e feteenai ma le aoaoga faavae o Amerika tulaga ese lea na ulu atu i le toto o le atunuu ina ua mavae lona tulai mai mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi na faapaleina i le manumalo, ufiufi i le mama.
O le militeri ma le tamaoaiga i luga o le tulaga o le lalolagi na faʻamalosia ai le talitonuga o Amerika o le mea lea na tuusaunoa ai mai tulafono o le natura, e le afaina ai le leaga, o le oti sili ia i latou, na faia i luga o tagata maualalo o le lalolagi. O le ofoofogia o le faasaienisi faafomaʻi na sau mai le lefulefu o le taua na faailoa mai ai le ono vave, atonu o le masina fou ae masalo e le sili atu i le tausaga fou, o le a toe faʻavasegaina le oti o se faʻamaʻi puipuia.
O lena mataupu faavae o le faatuatua na lagolagoina ai faamoemoega susulu ma faamoemoega matagofie i le vaitau o le 1960 e tetee atu ai i aganuu (faaosofia e se tupulaga e le mananao e tuputupu ae) ma le Risorgimento Republican o le 1980s (lagolagoina e se tupulaga e le'i filifili e matutua). O le au saini faatasi i le faaaliga a Peter Pan, o augatupulaga uma na suia le fesili mai le "Aisea e tatau ai ona ou oti?" i le sili atu le fiafia "Aisea e le mafai ai ona ou ola e faavavau?"
O le suia o le folafolaga o tekinolosi mo faamafanafanaga o filosofia na muai vaaia e John Stuart Mill o se taunuuga le maalofia o le savaliga agai i luga o le seneturi sefuluiva i luga o ala o le toefuataiga o agafesootai ma faaupufai. I le mafatia i le 1854 mai se faamai ogaoga o le mama, na ta’ua ai e Mill i lana api talaaga i le aso 15 o Aperila, “O vaifofo mo o tatou faama’i uma o le a iloa i se taimi umi pe a mavae ona tatou feoti, ma o le a avea le lalolagi ma nofoaga talafeagai e nonofo ai pe a mavae le maliu o o le toʻatele o i latou ua faia faapea.”
O lana fa'aaliga ua avea nei ma fa'amoemoega o le ola e fa'avavau lea na fa'atupe e Dmitry Itskov, o se tagata Rusia e tele miliona, na fa'amaonia e le Dalai Lama ma se sinoti o tagata va'ai a le Silicon Valley, e aofia ai Hiroshi Ishiguro ma Ray Kurzweil. E pei ona tuuina atu i le Global Future 2045 conference i Lincoln Center i Niu Ioka City ia Iuni 2013, o le Itskov's Avatar Project ua fuafua e toe faia galuega o le ola ma le mafaufau o le tagata i luga o "mea e le o ni meaola," ia aveese le "faatapulaa o le tino e maua ai le porotini-faavae" ma suia i tino cybernetic ma holograms, o se "neohumanity" lea o le a "suia ai le natura faaletino o se tagata soifua, ma avea ai i latou ma tino ola pea, saoloto, taaalo, tutoatasi mai tapulaa o avanoa ma taimi." I le faaPeretania manino, o ulu o tagata e pei o le ola lea e mafai ona la'u mai ai kopi numera o mea o lo'o i totonu o le fai'ai o le tagata mai le ao.
O le fesili “Aisea e tatau ai ona ou oti?” ma lona tulitatao faauigaina, “E faapefea la ona ou ola i lo’u olaga?,” e ioe uma i ai se tali mai ma mo oe lava. O le aʻoaʻoina pe faʻapefea ona oti, e pei ona saʻo le tala a Montaigne, o le le aʻoaʻoina pe faʻafefea ona avea ma pologa. O le fesili “Aisea e le mafai ai ona ou ola e faavavau?” tu'uina atu le puipuiga o le maliu o se tasi i malosiaga e avea ma a latou pisinisi e fa'alauiloa ma fa'atupu le fefe i ai - i le lotu po'o le setete, i se alchemist po'o se inisinia.
Mo le 40 tausaga i le taimi o le Cold War, o le malo o Amerika, o le Democrat ma le Republican, na faʻaaogaina le ata o le oti (ie, o le faʻamataʻu faifaipea o le faʻaumatiaga faaniukilia) e faʻatapulaʻaina le saolotoga ma faʻafilemu le leo o tagata Amerika. O le masini mata'ituina o lo'o faia nei le taua faifaipea i le mata'utia ua fa'atonu e pulea le lafu o le usita'i gatete.
O le manatu mautu e le tatau i tagata Amerika ona oti - ae le o latou ituaiga mea - e puipuia ai tupe mama a le inisiua, soifua maloloina, vailaʻau, ma alamanuia faʻasalalau, tuʻu le tupe i luga o le laulau mo le faʻatautaia o le folau, le tagata aʻoaʻo, ma le American Express card e leai se tasi e gafatia ona alu ese mai le fale e aunoa ma.
“Ua Ou Sauni e Alu Atu”
E le'i fa'atauina e lo'u tamamatua le maketi i le tino ola pea. E faapena foi lo'u tama. E ui ina matua ese lava i uiga ma uiga (o lona liliuga o le mafaufau o le mafaufau, o lona uiga malie e masalosalo), sa ia faʻasoaina le taufaaleaga a loʻu tamamatua mo le manaʻo ia ola e faavavau. Mo le a? E fai le ā? Ina ia mafatia i tiga o vailaau faʻaonaponei ma onosaia le tiga o le tino ina ia 'ai se isi vaitau o faisua, alu i saute mo se isi taumalulu i le la?
Sa maua lona ola i le avea ai ma peresitene o se kamupani vaatau ma sui taitaifono o se faletupe; sa ia tuuto atu lona taimi paganoa i le suesueina o tala faasolopito ma le faitau tusi. Sa le talitonu o ia i vavega po o faataulaitu, ona o lona mataala i faaaliga faalelagi e pei ona sa ia i ai i valo'aga tau tamaoaiga ma valo'aga.
I le faaiuga o lona fitusefulu tausaga sa ia tusia ai se tusi e ta'u mai ai e le tatau ona faaumiumi lona olaga. O masini a le falemaʻi na ia manatu o ni meafaigaluega faʻapitoa e faʻasauā ai, e oʻo atu i le tulaga o le Spanish Inquisition. Semanu e ioe o ia ma le faatonu o ata tifaga o Luis Buñuel e faapea “e faavalevalea le faaaloalo i le ola o le tagata pe a oo atu ai i mafatiaga e le gata, e le gata mo le ua oti ae mo i latou na te tuua.” Na ia malamalama foʻi, e pei ona taʻua e Thomas Jefferson i se tusi iā Dr. Benjamin Rush i le 1811, “e iai le atoaga o le taimi e tatau ai ona o atu tagata, ma e lē umi ona nofoia le laueleele lea e iai le aiā a isi e agaʻi ai i luma.”
I le tolu tausaga mulimuli o lona soifuaga, na amata ai ona faaalia e loʻu tamā faailoga o le faaletonu o le tino (o le maʻi gugu i ona lima, galo ai le mea na ia tuu ai se tusi po o lona pulou), ae i faaiuga o vaiaso na ou tietie atu ai mai Niu Ioka i lona fale i Connecticut, na te lei faitio lava i ona puapuaga. Sa ia faaaluina lona taimi i le totoina o le fanua i fatu o le oak papae ma le maple mumu ma toe faitau i tusitala o e sa avea ma ana soa manuia i le olaga atoa, o le toatele o i latou sa ou feiloai i ai i le kolisi.
O la matou talanoaga sa mama ma talatala, o laʻu lava faamatalaga ia Aeschylus na fasiotia e se laumei na paʻu i luga o lona ulu e se aeto faavalevalea na faaulu e loʻu tama na faamanatu mai ai le matau a Seneca e faapea “o le oti o se faasalaga lea i nisi, o se meaalofa i nisi, ma i le tele o mea lelei.” Sa le'i faigata ona iloa po'o fea vaega na ia tu'uina ai o ia. Faatasi ai ma solo sa ia faamemelo i ai o le solo na fatuina e Walter Savage Landor i le aso fanau lona 75 tausaga:
Ou te lei tauivi ma se tasi aua e leai se tasi e aoga i la'u tauiviga.
Natura ou te fiafia i ai, ma e sosoo ma le natura, faatufugaga;
Sa ou faamafanafanaina lima uma e lua i luma o le afi o le ola.
Ua goto, ma ua ou sauni e alu ese.
Ma sa faapena foi Lewis Abbot Lapham i le po na maliu ai o ia ia Tesema 1995 i le 86 o ona tausaga. O se afa kiona na tuai ai lo’u taimi masani ou te taunuu ai i Connecticut, ma ina ua ou nofo i lalo i le nofoa i talaane o lona moega, sa ia faafeiloaia a’u i le mea. na faamaonia o lana faamatalaga mulimuli lea, “O se olaga faigata, Doc, ma e le toatele nisi o i tatou o loo ola mai.” Mo le isi lua itula na sosoo ai, sa ou nofo ai iina ma uu lona lima, e leai ma se tasi o i ma’ua e fai mai se mea, ma faalogologo i le matagi o ta i luga o faamalama. Ua uma ona teu ana ato, siaki i fafo o le faletalimalo, ma sa faatali i le faapaologa mo le taavale e ave ai o ia i le malaevaalele.
Ou te le o faamoemoe pe faamoemoe foi e i ai faatasi ma le toaitiiti ua filifilia o e faia lelei lo latou sola ese mai le uili o le manuia ma nifo o le taimi. Po o le tuʻuina atu o se faʻaopoopoga 60-tausaga i le taimi e gata ai mo se manatu taua mulimuli poʻo se fuaitau o le a ou oʻo atu i le toʻafilemu o le agaga lea na tuʻuina atu e Thomas More se faʻamaoniga mulimuli ma ola aʻo faʻapipiʻi le fatafaitau i lona faʻasalaga ma fai atu i le ulu ma le to’i, “Vaai mai ia te a’u ua saogalemu, ma a ou alu ifo ia tuu mai ia ou sui mo a’u.”
Afai e tumau pea loʻu laki i lona tulaga manumalo, o le a pa'ū le oti i se taimi e leʻi valaʻaulia ma e leʻi faʻailoaina, ma o le a ave aʻu, e pei o loʻu tamamatua, ma le teʻi, atonu i le tiga o le taumafai e tusi se fuaiupu malosi atu poʻo le taʻaloga atoatoa. fana tapolo. Afai e leai, ou te faʻamoemoe e faʻaalia se foliga o le faʻamaoni lea e tele o tusitala i le lomiga lata mai o o Lafama kuata molimau e faavavau. E mautinoa lava o le mafuaaga o loʻu oti o se mea e le mafai ona ou muai vaʻaia pe taofia, ua ou fiafia, a itiiti mai mo le taimi nei, e tuʻu le taifau moe e pepelo.
Lewis H. Lapham o le faatonu o Kuata a Lafama ma a TomDispatch masani. Sa avea muamua ma faatonu o le Harper's Magazine, o ia o le tusitala o le tele o tusi, e aofia ai Tupe ma Vasega i Amerika, Theatre of War, Gag Rule, ma, talu ai nei, Faafoliga i le Malo. Ua faatusaina e le New York Times ia HL Mencken; Vanity Fair ua fautuaina se foliga tutusa ma Mark Twain; ma Tom Wolfe ua faatusatusa o ia ia Montaigne. O lenei tala, na faʻavasegaina mo TomDispatch, faʻalauiloa "Oti," le Fall 2013 lomiga a Lapham's Quarterly, e le o toe mamao ona faʻasalalau i lena upega tafaʻilagi.
O lenei tusiga muamua na faʻaalia i luga TomDispatch.com, o se weblog a le Nation Institute, lea e ofoina atu se tafega faifaipea o isi punaoa, tala fou, ma manatu mai Tom Engelhardt, faatonu umi taimi i le lolomiina, o le na faavaeina le le Poloketi a le Malo o Amerika, O le tusitala Le Iʻuga o le Manumalo Aganuu, e pei o se tala, O Aso Mulimuli o Lomiga. O lana tusi lata mai o Le Ala Amerika o Taua: Fa'afefea ona Avea Taua a Bush ma Obama (Haymarket Tusi).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo