O Gen. David H. Petraeus, o le tagata poto-taua na taina e Bush e laveai le taua a Amerika i Iraki, ua nofo i totonu mo le taua umi.
I le avea ai ma pule a US uma i Iraq i le amataga o lenei tausaga, ua lapataia e Petraeus le taua o le a le "foia i le tausaga po o le lua foi tausaga." O le mea moni, na ia valoia o le taumafaiga tetee e mafai ona tumau "ia le itiiti ifo ma le iva pe 10 tausaga."
Petraeus o loʻo vaʻaia le faʻateleina o le 30,000 sili atu 'au, ma aumaia le vaega a le US i le 155,000, latalata i tulaga maualuga o le taua atoa. (O lenei mea ua fetaui ma le siʻitia tele i Amerika maliu ma le 126 ia Me naʻo ia, e latalata foi i tulaga maualuga.)
Faatasi ai ma se Ph.D. mai le Iunivesite o Princeton, na ia faʻataʻitaʻia le ituaiga fou o le toa o loʻo tuʻufaʻatasia le malamalama faʻapitoa, malamalama faʻaleaganuʻu ma le faʻamaualuga maumea. E ui lava i lona tulaga maualuga, o faamaumauga a Petraeus ua tele na sola ese mai le suʻesuʻeina. Afai ei ai se tasi lautele e faʻatusalia le toilalo o Iraq, o Petraeus. O le tautua i le tele o tofiga i Iraq talu mai le osofaiga a le 2003, o Petraeus o loʻo tauaveina le matafaioi tele mo le faʻalavelave a Iraq. Ma e foliga mai na te leʻi aʻoaʻoina se mea ona o loʻo ia faʻataʻitaʻia faiga faʻavae na faʻalolotoina ai le pala i le mea muamua.
Petraeus o loʻo faʻamalamalamaina le faʻatupeina ma le faʻaauupegaina o le au Sunni i totonu o le itumalo o Al Anbar o loʻo faʻaleagaina mo le faʻamoemoe o le taʻitaʻia o Al Qaeda i Mesopotamia. Ae o se vaega foi o le pulega atoa a le pulega a Bush i Sasaʻe Tutotonu.
O Petraeus ma le White House o loʻo faʻavaeina ni militia Sunni e foliga mai o se faʻatusatusaga i fitafita Shiite ma vaega na fesoasoani i le faʻatupuina o le pule i Iraq ma latou te vaʻaia o se koluma lona lima a Iran.
O LE LIMA IRANIAN
Po'o fea lava e va'ai ai le pulega a Bush i Sasa'e Tutotonu, e va'aia ai se lima a Iran. E le o le tulaga lea sa tatau ona i ai. Aʻo leʻi osofaʻia Iraki, o loʻo faʻalogo le au fou e faapea "o le auala i Tehran e ui atu i Baghdad." I le Gaza Strip, ua faaigoaina e le White House ia Hamas o se sui o Iran; e faapena foi mo Hizbullah i Lepanona. I Iraq, o loʻo faʻamatalaina ai le tele o 'au a Shiite e pei o loʻo faʻafefe i mullahs a Iran. I Afghanistan, ua molia ai o auupega a Iran o loo tafe atu i Taliban.
O lona manatu ua fa'amalieina e le tagata lava ia, ma liliu ai nei taua eseese i se fete'ena'iga fa'aitulagi a Sunni ma Shiite. E oo lava i Iraq, Afghanistan, Lepanona ma Palesitina o loo lokaina i feteenaiga ma le sasaa o le taufaamatau e toso atu i atunuu tuaoi, o le White House operatives o loo fiu mo le taua tele o latou uma: o se taua faasaga ia Iran.
FA'AI'U TAUMIGA
Na tusia e Steven Clemmons o thewashingtonnote.com i le faaiuga o Me e uiga i le auala na fuafuaina ai e le Sui Peresetene Cheney ma lana aufaigaluega se "fuafuaga faaiu" faataamilo ia Bush e ala i le taupulepule ma Isaraelu e faia se osofaʻiga laʻititi faasaga ia Iran i le faʻamoemoe o le a toe osofaʻia le US. 'au i le Fagaloa o Peresia ma fa'amumu ai se taua. O se vaega o le fuafuaga o le i ai lea o le neo-conservatives e tuleia faalauaitele mo taua. Na taʻua talu ai nei e John Bolton, "Suiga o pulega poʻo le faʻaaogaina o le malosi e na o le pau lea o filifiliga avanoa e taofia ai Iran mai le mauaina o se auupega faaniukilia." Ma o le Faʻamatalaga Faʻamatalaga Norman Podhoretz na fanaina lana fana i se tusiga e faʻaulutalaina, "The Case for Bombing Iran."
O le sa avea muamua ma Amapasa o Amerika i Isaraelu Martin Indyk na taʻu atu ia Seymour Hersh, "O le White House e le na o le faaluaina o le peti i Iraq ... E faaluaina le peti i le isi itu o le itulagi." Na tusia e Hersh o lenei mea o se "fuafuaga fou" ua taʻua o le "redirection." O loʻo aumaia ai "le Iunaite Setete ia latalata atu i se feteʻenaʻiga faʻaalia ma Iran ma, i vaega o le itulagi, na faʻaosoina ai i se feteʻenaʻiga faʻalelotu i le va o tagata Shiite ma Sunni Muslims." Na ia faaopoopo mai, "O se mea na tupu mai i nei gaioiga o le faamalosia lea o vaega faʻafefe Sunni o loʻo lagolagoina se vaʻaiga faʻamataʻu a Islama ma e ita ia Amerika ma agaalofa ia Al Qaeda."
O le tulaga lea i Iraq.
LE PETRAEUS FILES
Ia Iuni 2004, na ave ai e Petraeus le tofiga o le faʻatulagaina o aʻoaʻoga mo fitafita uma a Iraqi ma leoleo ina ua maeʻa lo latou paʻu i le taimi o osofaʻiga a le Shiite ma Sunni i le lua masina talu ai.
I le vaitaimi lea sa avea o ia ma meafaigaluega i le fausiaina o fitafita lagolago a le malo i Iraki atoa o loʻo galulue o ni 'au oti e tetee i le Sunni e oʻo mai i le taimi nei, ma ua faʻaumatia ai le malo i taua faʻale-malo. I le tautoulu o le 2004, Petraeus sa faaauupegaina, faaauupegaina ma faatupeina le Special Police Commandos, ma taʻua i latou "se solofanua i tua."
Fai mai Petraeus na ia fesoasoani ia i latou ona, "Ou te manao e alu ese mai iinei."
Ae nai lo le puleaina o le taua, o le commandos (faʻaigoaina o leoleo a le atunuʻu) ua avea ma se isi itu i le taua, o loʻo faʻaogaina e pei o le au Siite e faʻatautaia le oti. E oo atu i le amataga o le 2005, ua lipotia mai ua mou atu le 10,000-malosi a Leoleo Faapitoa, sauaina ma fasiotia alii Sunni. O lipoti suʻesuʻe o loʻo faʻamatalaina ai le tele o mea na tutupu ia na maua mulimuli ane ai le sauaina ma le fasiotia o alii Sunni na taofia e le commandos. O lenei gaioiga a le au oti o loʻo faʻaauau i lalo o le poloaiga a Petraeus, ma o se mea taua tele i le liliuina o le au Sunni Arab faʻatau atu i le malo o Iraqi. O lana matafaioi i le $ 15 piliona US taumafaiga e toleni le 350,000 Iraqi security forces i luga o tusi e sili atu ona leaga.
I le tusitusi i le Washington Post ia Setema 2004, na finau ai Petraeus "18 masina talu ona ou ulufale atu i Iraq, ua ou vaaia le alualu i luma. O elemene saogalemu a Iraqi o loʻo toe fausia mai i lalo. Na ia tautala ma le susulu e uiga i taʻitaʻi Iraqi "laa i luma, taʻitaʻia lo latou atunuu ma a latou 'au saogalemu ma le lototoa," ma lisiina ofu eseese na aʻoaʻoina "e amoina atili le avega mo lo latou lava saogalemu."
E tasi lava le tausaga mulimuli ane, a o teuina e Petraeus ana ato e fai se pulega fou i le setete, o le toeitiiti atoa le 100,000 o fitafita Iraqi na "aʻoaʻoina," e na o le tasi le autau na mafai ona faia ni taua tutoatasi. I Iuni o le 2007, faʻatasi ai ma le siʻitia lata mai a le US ua maeʻa, o tala uma e uiga i le puipuiga a Iraqi "ua faʻaumatia le taua" ua mou atu. Ma e faʻapea foʻi i vaega Iraqi, o loʻo pagatia i le tuʻua ma le toesea o le sili atu i le 25 pasene.
O nei aso e foliga mai na o Iraqis i le taua o loʻo i totonu o 'au oti poʻo osofaʻiga a le US. I ni nai masina talu ai, O le Times Niu Ioka lipotia mai o leoleo Iraqi ua maua o lo o galulue faatasi ma le au faatupu faalavelave o loo totoina ni mea pāpā na faaaoga e faasaga i tagata Amerika ae o fitafita Iraqi na maliliu i le taua ma fitafita a Amerika i Baghdad.
FESOASOANI
I le faaiuga o le 2005 na avea ai Petraeus ma taʻitaʻi i Fort Leavenworth, Kansas, lea na ia vaʻaia ai polokalame aʻoaʻoga mo le US Army atoa. A oi ai iina, na ia tusia foi le tusi muamua a le militeri a Amerika i le taua i le 20 tausaga. O ana fautuaga e aofia ai le faʻatulagaina o le "Specialized paramilitary strike forces," "fale puipui e tuʻuina atu le puipuiga i le lotoifale" ma "paramilitary units."
O le fuafuaga tonu lea i le faʻatulagaina o militia Sunni i le itumalo o Anbar i lalo o le faamalu o le "Anbar Salvation Council." Ose ta'iala tuai lea, e iai se tala fa'asolopito mata'utia.
O le Times Niu Ioka o loo matauina e faapea “o le tuuina atu o auupega e vavae ese ai vaega fouvale e le o se mea fou i taua tetee, ma i nofoaga sa suesueina muamua, e aofia ai le taua faa-kolone a Farani i Algeria, o le taua lea na taʻitaʻia e Peretania faasaga i tagata fouvale i Malaya i le amataga o le 1950s, ma i Viatename, e masani lava ona solomuli le taumafaiga, faatasi ai ma auupega na tuuina atu i le au fouvale e faasagatau atu i malosiaga o loo tuuina atu ia i latou.”
TOE TULAFONO
I le itulagi o Ramadi, Petraeus na faʻamaonia se fuafuaga e faʻaauupegaina ma totogi le faitau afe o 'au faʻaletonu o loʻo i ai mea uma a le au Sunni. O le tele o vaega Sunni o loʻo aapa atu i ai le militeri "sa i ai soʻotaga ua mavae i Al Qaeda i Mesopotamia." E pei o a latou au fitafita Shiite, o loʻo i ai le "mafai o nisi o taʻitaʻi i le lotoifale o loʻo faʻaaogaina tagata fou faʻaauupegaina o le ituaiga e fai ma a latou 'au oti e faʻamautu ai togi tuai."
Ole taumafaiga atoa ole Pentagon. Na taʻu atu e leoleo e toʻavalu i le Washington Post e faapea "o le militeri a Amerika na avatu ia i latou auupega, tupe ma isi mea e pei o toniga, ofutau tino, pulou ma pikiapu [ma] totogi totogi e oʻo atu i le $ 900 i le masina i tagata tau."
O le Times Niu Ioka o loo taʻua e faapea “o nisi o leoleo Amerika” o loo faapea mai o le faaauupegaina o vaega Sunni, “e mafai ona tutusa ma le faaauupegaina e Amerika o itu uma e lua i se taua faalemalo i le lumanai.” O loʻo i ai le lamatiaga "o soʻo se auupega e tuʻuina atu i vaega Sunni o le a iu lava ina faʻaaogaina faasaga i tagata Shii pe faasaga i tagata Amerika lava latou."
O le mea moni, o lenei mea e foliga mai e matau ma le loto i ai le Times: “E foliga mai ua manatu tagata Amerika e faapea, afai lava e faatumauina e le au Shiite a latou vaegaau, o taitai Shiite o loo i ai i se tulaga le lelei e tetee ai i le faaauupegaina o vaega Sunni.” O se tasi o fesoasoani i le Palemia Iraqi na faitioina le fuafuaga a Amerika, "Ua lava a matou militeri i Iraq o loo matou tauivi nei e foia le faafitauli. Aisea ua tatou faia ai ni mea fou?”
E tatau ona popole le vaega a le au Shiite ona o taʻitaʻi o Amerika o loʻo faʻamalosia le au Sunni e tuliloa le Mahdi Army, lea e fesoʻotaʻi ma le faipule malosi Shiite Muqtada al-Sadr.
E tusa ai ma le Washington Post, ia Iulai na teʻa nei, na taʻu atu ai e se taʻitaʻi Sunni o se tasi o "vaega puipuiga o tuaoi" i Baghdad i le US Army Col. Ricky D. Gibbs e faapea o lana vaegaau o le a, "faamamaina le tuaoi o soo se tasi e auai i al-Qaeda. poʻo le JAM [Jaish al-Mahdi poʻo le Mahdi Army] poʻo le ave foi o se pulufana. Matou te mananao ia te oe, lau susuga, e aumai ia i matou le moli lanumeamata. Ua latou sauni.”
A o tuʻuina atu le lapataiga masani o le "E le mafai ona e fanaina se tasi," na taʻu atu e Gibbs i le taʻitaʻi Sunni, "O loʻo ia te oe le moli lanumeamata," ma faʻaopoopo, mo "tagata leaga - ou te le popole. Alu e aumai i latou.”
O le laufanua mimilo lea o le Taua a Iraq. O le mea na amata o se taua e toe faia ai Sasaʻe Tutotonu ua faʻateleina. O loʻo tau le pulega a Bush i le Taua a Iraki o se faʻaopoopoga o faʻalavelave faʻaitulagi na tupu. O lona sini e le o le faʻamautuina o Iraq, ae o le faʻatupuina o le vevesi e faʻafetaui ai Iran, Shiite faʻagaioiga ma le lautele o vaega tetee a Sunni.
E leai se tasi o nei mea e mafai pe ana le fiafia le fale i luma o faʻatauga ma tagata taʻutaʻua. E na o le 16 masina e toe alu ai Bush, ae o le aiga e motusia - aisea e teteʻe ai i taua a Bush pe a alu i fafo o le faitotoa? - tuʻuina atu i le pulega le saolotoga e faʻafefe ai le afi o taua i Sasaʻe Tutotonu.
A.K. O Gupta o se faatonu o le nusipepa The Indypendent, e ta'i lua masina e faavae i Niu Ioka. O lo'o ia tusia nei se tusi i le tala fa'asolopito o le Taua a Iraq e fa'asalalau e Haymarket Press.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo