O loʻo i ai se faʻasalalauga tele a le atunuʻu, faʻatupeina e pisinisi suauʻu ma isi masalosaloga masani, e faʻamaonia ai le lautele o faiga e faʻaitiitia ai le kasa oona (GHG) ma faʻagesegese le vevela o le lalolagi e iʻu ai i le tele o galuega. O lenei fa'asalalauga fa'asalalauga e lapataia ai le fa'agesegese o le tuputupu a'e ma le leiloa o le fiaselau afe o galuega, atonu e o'o lava i le faitau miliona o galuega, pe a fai o nisi suiga o talosaga o lo'o finauina e le Konekeresi e pasia i le tulafono.
O le mea moni, o fa'ata'ita'iga masani o le tamaoaiga o lo'o fa'aalia ai o faiga ua fuafuaina e fa'aitiitia ai le GHG e ala i le si'itia o tau o le malosi o le a o'o atu ai i se tau e fa'atatau i le fa'agesegese o le fa'atupulaia o le tamaoaiga. Ma o le faʻagesegese o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga e faʻaalia ai le itiiti ifo o galuega, e ui o le aʻafiaga o le a mautinoa lava e itiiti ifo nai lo le faʻaalia i nei tala faʻafefe.
Peita'i, o tala fa'afefe a le alamanuia suau'u e uiga i le leiloa o galuega e le'i tu'uina lava i so'o se tulaga. I nei faʻataʻitaʻiga, soʻo se faiga a le malo e faʻalavelave i taunuʻuga o maketi e toetoe lava a faʻamatalaina e faʻaitiitia ai le lelei, e mafua ai le faʻaitiitia o le tamaoaiga ma le itiiti o galuega. O taumafaiga e fa'agesegese le vevela o le lalolagi e pa'u i lenei vaega, ae fa'apea e toetoe lava o isi mea uma, ma o le tele o mea i isi vaega uma e sili atu lona a'afiaga.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o tupe faʻaalu mo le puipuiga o lona uiga o loʻo toso ese e le malo punaoa mai faʻaoga ua fuafuaina e le maketi ae faʻaaoga e faʻatau ai auupega ma sapalai ma totogi ai fitafita ma isi fitafita. I faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga tau tamaoaiga, o tupe faʻaalu mo le puipuiga o se tafe saʻo i luga o le tamaoaiga, faʻaititia le lelei, faʻagesegese le tuputupu aʻe ma le tau o galuega.
I nai tausaga talu ai, na faʻatonuina ai e le Center for Economic and Policy Research Global Insight, o se tasi o taʻutaʻua faʻataʻitaʻiga pisinisi, e faʻataʻitaʻiina le aʻafiaga o le faʻatupulaia faifaipea o tupe faʻaalu e tutusa ma le 1.0 pasene o le GDP. E tusa lea ma le tau o le taua a Iraq.
O le fa'ata'ita'iga a le Global Insight na fa'ailoa mai pe a mae'a le 20 tausaga o le tamaoaiga o le a tusa ma le 0.6 pasene e la'ititi ona o le fa'aopoopoina o tupe fa'aalu mo puipuiga. O le faʻagesegese o le tuputupu aʻe o le a faʻaalia ai le leiloa o le toeitiiti 700,000 galuega faʻatusatusa i se tulaga e leʻi faʻateleina tupe faʻaalu mo puipuiga. O le fausiaina ma le gaosiga na sili atu le tele o galuega na leiloa i le fuafuaga, ma leiloa 210,000 ma 90,000 galuega, i le faasologa.
O le fa'aaliga na matou talosagaina le Global Insight e fa'ata'ita'i na foliga mai na matua'i manatu faatauvaa i le fa'atupulaia o tupe fa'aalu mo puipuiga e feso'ota'i ma faiga fa'avae o lo'o iai nei. I le kuata talu ai nei, o tupe faʻaalu mo puipuiga e tutusa ma le 5.6 pasene o le GDP. I le faʻatusatusaina, aʻo leʻi osofaʻia le 9/11, na faʻaalia e le Congressional Budget Office o tupe faʻaalu mo le puipuiga i le 2009 o le a tutusa ma le 2.4 pasene o le GDP. O le matou fa'aputuga ina ua mae'a le 9/11 sa tutusa ma le 3.2 pasene o le GDP fa'atusatusa i le fa'asologa muamua o osofa'iga. O lona uiga o le Global Insight projections o le leiloa o galuega e matua maualalo tele.
Ole a'afiaga ole fa'aalu maualuga ole a le fa'atatau tonu ile fa'ata'ita'iga tau tamaoaiga. O le mea moni, e tatau ona sili atu nai lo le faʻatusatusa, ae afai tatou te faʻateleina le Global Insight projections i le tolu, o le a tatou maua o le aʻafiaga umi o a tatou tupe faʻaalu puipuiga o le a faʻaititia i le GDP o le 1.8 pasene. E fetaui lea ma le tusa ma le $250 piliona i le tamaoaiga o iai nei, pe tusa ma le $800 i le leiloa o galuega mo tagata uma o le atunuu.
O le faʻamoemoe o le leiloa o galuega mai lenei faʻaopoopoga o tupe faʻaalu mo puipuiga e latalata ile lua miliona. I se isi faaupuga, o faʻataʻitaʻiga masani o le tamaoaiga o loʻo faʻaalia ai le leiloa o galuega mai taumafaiga e taofia le vevela o le lalolagi, o loʻo faʻaalia foi o le faʻatupulaia o tupe faʻaalu mo le puipuiga talu mai le 2000 o le a faʻatau ai le tamaoaiga e latalata i le lua miliona galuega i se taimi umi.
Mo nisi mafuaʻaga, e leai se tasi na filifili e faʻamaonia le leiloa o galuega e fesoʻotaʻi ma tupe faʻaalu maualuga. O le mea moni, o le leiloa o galuega e mafua mai i tupe faʻaalu a le puipuiga e leʻi taʻua lava i se tala fou e tasi i The New York Times, Washington Post, National Public Radio, poʻo soʻo se isi faʻasalalauga tele. E faigata ona maua se faʻamatalaga lelei mo lenei faʻaletonu.
Afai tatou te mananao e fai se talanoaga ogaoga i aafiaga tau tamaoaiga o taumafaiga e faaitiitia le GHG ona tatau loa lea ona tuu le aafiaga tau tamaoaiga i le tulaga. Ua tatou iloa o lo’o naunau le kamupani suau’u e fa’asao ana polofiti, ae le o le logoina o tagata palota. Ae peita'i, afai e talanoaina e le au fa'asalalau fa'atatau o le leiloa o galuega mai taumafaiga e taofiofia le vevela o le lalolagi e aunoa ma le tu'uina i totonu o so'o se tulaga, o lona uiga e sa'o tagata lautele e fesiligia fo'i a latou fa'amoemoe.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo