Punavai: Counterpunch
I le Aso Tofi 8 Aperila, Emmanuel Macron faasilasila le tapunia o le ta'uta'ua o le École Nationale d'Administration, o le a'oga fa'apitoa a Falani mo le fa'aliliuina o tagata faigaluega sinia ma faipule. O le faʻaaliga a le peresetene na foliga masani - ua uma ona ia tautino e toe fuataʻi le ENA, o se aʻoga lauiloa i lona faʻasaʻo ma le le fiafia e sui, i tua i le 2019 - ae o le taimi nei e mulimuli: Macron fai mai ua oʻo mai le taimi e faʻaumatia ai se faʻalapotopotoga lautele. manatu o se faailoga o le elitism ma le le tutusa.
Faatasi ai ma le na o le tasi le tausaga seia oʻo i le isi palota a le peresetene, Macron o le ua ma le ua i faiga palota ma Marine Le Pen. O le soloia o le ENA e foliga mai o se vaega o se fuafuaga e toe faʻafesoʻotaʻi ma "tagata". E faigofie ona faʻagaloina, ona o le faʻamaʻi, ae aʻo leʻi ulufale Farani i le loka ia Mati 2020, sa oʻo i le faʻateleina o le anti-elite mo augatupulaga i le tulaga o le ofu lanu samasama (ofu samasama) tetee. E mautinoa lava e le galo ia Macron lenei mea.
E le manaʻo le peresetene e faʻateʻaina le manatu o se aʻoga maualuga ae ia fausia se mea e faʻapea e sili atu le aoga. O se aʻoga fou e taʻua o le Institut du Service Public, o se ituaiga o "aʻoga pulega lautele", o le a suia le ENA. E le o se mea e ofo ai, o Jean-Louis Debré, sa avea muamua ma aumea vavalalata a Jacques Chirac, na tautino mai o se faiga "populist" (o lona uiga o le pandering i manatu lautele).
O lona tama, o Michel Debré, o le uluai palemia a Charles de Gaulle, na faavaeina le ENA i le 1945. O lona faamoemoega o le aoaoina lea o tamaiti aʻoga mai soʻo se ituaiga olaga e ala i suʻega ulufale ina ia mafai ai ona tuʻuina atu galuega i le auaunaga lautele a Farani i luga o le faʻamaonia nai lo. tamaoaiga ma talaaga patino.
O le mea moni, na avea le aʻoga ma kalapu vavalalata mo le vasega maualuga, nai lo le malosi mo le faatemokalasi. O le faiga fa'afaigaluega elitist ua fa'ateteleina i le tele o tausaga: e o'o atu i le 2014, 70% o tamaiti a'oga na sau mai vasega maualuluga, e fa'afeagai ma 45% i le 1950s. ENA fa'au'u - vala'au énarques – fa'ato'a maua galuega sili i le aufaigaluega lautele, ae fa'apea fo'i i pisinisi ma faiga fa'apolokiki pito i luma. Alumni e aofia ai le tele o peresitene, o palemia e to'a XNUMX ua mavae ma Ofisa Sili o Pulega o pisinisi maualuluga ma faletupe. E iai lava se faaupuga, fa'alilo (mai le upu mo seevae tosotoso), e faasino i le faiga lea e maua ai e tagata faigaluega a le malo ni galuega lelei i pisinisi tumaoti – o le énarques e fa'atusaina lea ma'i, lea e fa'amamafa ai le va'aiga lautele i se feso'ota'iga a tama tuai.
Atonu e mafaufau se tasi énarques e pei o Farani fa'atusa a Oxford PPE fa'au'u. I le tulaga o loʻo faʻamaeʻa lelei uma aʻoga mo le vasega pule, o le faʻatusatusaga e talafeagai, e ui lava o mea faʻapitoa e matua ese lava. I Peretania, o aʻoaʻoga tumaoti ma iunivesite maualuluga o se mea moni o le olaga. I Farani, o le talitonuga o le republicanism - lea e sau mai le French Revolution - o loʻo faʻamalosi i le manatu o le tutusa o togafitiga mo tagata uma ma luga o le tuʻuina atu o auaunaga a le malo faʻaonaponei e umia ma faʻatautaia e le setete. O le ENA ose fa'alapotopotoga a le malo o lona fa'atupega e toetoe lava a maua uma mai le setete. O le auala lea e fiafia ai tamaiti aʻoga e maualuga le tamaoaiga ma aganuu e le naʻo le maasiasi, ae foliga mai e feteenai ma manatu faʻasalalau a le setete.
Ina ia ulufale i totonu, e faʻaalu e sui tauva se tausaga aʻo leʻi talosaga i le aʻoga i le a vasega sauniuni, o se kosi sili ona faigata. Su'ega tusitusia (concours fafo) su'e le tele o mata'upu ma a'oa'iga. E na'o se toaitiiti o sui tauva e sao atu i le taamilosaga lona lua, lea e aofia ai su'ega tuufofoga e matua su'e ai lo latou tomai i le tautala. Ona oo mai ai lea o le fefe tautala tele, o se fa'alavelave umi i luma o le au fa'amasino i le taimi e fesiligia ai sui tauva ituaiga uma o fesili lavelave ma fa'aoso e fa'ata'ita'i ai lo latou gafatia e mafaufau ai i lea lava taimi.
E i ai uma le aafiaga o le tu'uina atu i sui mau'oa o lo'o i ai tomai fa'aagafesoota'i sa'o le fa'atauva'a i sui tauva mai tua'iga tauagafau. I le taimi lava i le ENA, e taua le faʻauʻu i luga o le 10%, pe a manaʻo le au faʻauʻu e mafai ona filifili mai matafaioi sili ona lauiloa i le setete Farani. O isi e mafai ona tofia i tulaga masani. E masani ona faitio le au faauu muamua e uiga i aʻoaʻoga, lea e iai sona talaaga ona o le le fiafia ma fa'asao, ma fa'amatala le fa'alapotopotoga o se 'olo o le fa'atauva'a maualuga.
I tua i le 2006, Nicolas Sarkozy (e leʻi auai i le ENA) na ulagia le "faʻanoanoa poʻo le vale" lea na manatu e tatau ona aofia ai fesili suʻega mo sui ENA e uiga i. Madame de la Fayette's Princess of Clèves, o se tala o le senituri lona 17. O le taufaifai a Sarkozy na faasino i le manatu lena énarques ua a'oa'oina e talanoaina mataupu e eseese e pei o polokiki, tamaoaiga, tala faasolopito, faatufugaga po o tusitusiga ae e mafai ona faia i se faiga papa'u.
O le fa'aonaponei o le ENA e tatau ona aofia ai le toe fa'aleleia atili o le fa'agasologa o le fa'afaigaluegaina o le a'oga ma faiga o su'ega, fa'apea fo'i ma le fa'afouina o le a'oa'oga ina ia atagia ai lu'itau o le lalolagi moni. Ae e manaʻo moni Macron i lenei mea? E na o ia na te silafia. E fa'amalie ai 'ofu samasama ma tagata ua feita i ana faiga fa'atamaoaiga? E ui ina talia ma talafeagai le toe fuata'iga, masalo o le a leai se eseesega itiiti ia i latou: énarques ma o tagatanuu masani o le a faaauau pea ona ola i luga o paneta eseese.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo