Mai Tunis i Tel Aviv, Madrid i Oakland, o se tupulaga fou o le au faʻatupu tupulaga talavou o loʻo luʻitauina le malo neoliberal lea na pulea le lalolagi talu ona maeʻa le Cold War. O le tele o tetee lauiloa na luluina ai le kelope i lenei tausaga e tele mea e tutusa ai, e ui o le tele o lipoti e uiga ia i latou i le aufaasālalau autu ua natia mea tutusa.

Pe i Aikupito poʻo le Iunaite Setete, o loʻo faʻaalia e le au fouvale talavou se tasi o atinaʻe mataʻina i le lalolagi atoa: o le maualuga tele o le tamaoaiga i nai lima faʻafetai i faiga faʻavae neoliberal o le faʻaleagaina ma le faʻaumatiaina o iuni. Ua latou o atu i luga o auala, paka, plazas, ma malae e tetee atu ai i faiga pi’opi’o ua i’u i ai, le auala e mafai ai ona faatau ma faatau atu le au faipolotiki, ma le leai o se faasalaga o tagata solitulafono o loo faatupu vevesi i sosaiete i soo se mea. O loʻo latou teteʻe i le maualuga o le leai o se galuega, faʻaitiitia auaunaga faʻaagafesootai, faʻalavelave lumanaʻi, ma sili atu i le suia o le maketi mo isi tulaga taua uma e pei o le matrix o amioga ma le olaga o tagata.

Pasha le Tiger

I le “tolusefulu tausaga mamalu” ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na ausia ai e Amerika i Matu ma Europa i Sisifo ni fua faatatau mataʻina o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga ma tulaga maualalo maualalo o le le tutusa mo sosaiete fai pisinisi, aʻo faʻavaeina le lautele o penefiti mo tagata faigaluega, tamaiti aoga, ma litaea. Mai le 1980 i luga, e ui i lea, o le neoliberal movement, na mauaa i le laissez-faire economic theories a Milton Friedman, na faʻalauiloaina le mea na avea ma osofaʻiga atoa i le malosi o tagata faigaluega ma se taumafaiga, e masani ona matua manuia, e faʻaumatia le tulaga manuia lautele. 

Na usuina e Neoliberals le mantra o le a manuia tagata uma pe a faʻamaonia pisinisi a le malo, faʻamalo pisinisi, ma faʻatagaina maketi e tufatufa atu le tamaoaiga. Ae pei o le tamaoaiga o David Harvey finau, mai le amataga o se aʻoaʻoga e sili ona manuia ai le au mauoa, o lona vaetamaina e mafai ai e le 1% pito i luga i soʻo se sosaiete neoliberal ona puʻeina se vaega le tutusa o soʻo se tamaoaiga na gaosia. 

I le lalolagi i Saute, o atunuʻu na maua lo latou tutoʻatasi mai pulega faakolone a Europa ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi na faʻatupulaia le tele o vaega lautele e avea o se vaega o le faagasologa o pisinisi. O le tele o taimi, na faʻaleleia tulaga o le soifuaga ona o se taunuuga, ae e oʻo atu i le 1970s, o ia tamaoaiga tau atiaʻe na masani ona oʻo i se tulaga faʻaleleia o le tuputupu aʻe. Na tupu lenei mea e pei lava ona avea le neoliberalism i Uosigitone, Paris, ma Lonetona faapea foi i Bretton Woods faalapotopotoga e pei o le International Monetary Fund. O le uiga lea o le “consensus Wasshington” e faapea o le una'i ina ia fa'atumauina le fa'a-fa'ato'aga i luga o setete fa'aletonu, o le a avea ma fa'atonuga o le aso. 

O Aikupito ma Tunisia, ina ia ave ni atunuu se lua i le mataʻutia mo le faʻaosoina o le Arab Spring, na faʻamalosia manuia i le 1990s e faʻamaonia a latou vaega lautele lautele. O le siitia atu o punaoa a tagata lautele i totonu o vaega tumaoti na fausia ai se avanoa toetoe lava a le gata mo le tulaga mataʻutia o faiga piʻopiʻo i le vaega a aiga pule o autocrats. Zine El Abidine Ben Ali i Tunis ma Hosni Mubarak i Cairo. O faletupe faava o malo, faletupe tutotonu, ma faletupe tumaoti a le atunuu ua tulai mai na fesoasoani ma lagolagoina a latou lisi o mataupu. 

E le o se mea e ofo ai, o se tasi o uluai sini a le motu o tagata Tunisia i le faagasologa o le fouvalega na latou faia ia Ianuari talu ai o le Faletupe o Zitouna, o se lala sa latou tutuina. O lē e ana? Sakher El Materi, o se atalii faaletulafono a Peresitene Ben Ali ma o le tagata lauiloa e ana Pasha, o le taika fagafao fagalelei lea sa feoai solo i le lotoa o se tasi o ona maota matagofie. E oo lava i le auala na sailia ai e lona ofu le faʻamaoni e ala i le faʻataʻitaʻiina o le "Islamic banking" e mafai ona taofia le ita lauiloa. O le 2006 State Department cable na tatalaina e WikiLeaks matauina, “O se tasi tagata poto faapitoa tau tupe i le lotoifale na tuuaia le aiga [Ben Ali] mo mafatiaga faaumiumi i le vaega o teugatupe ona o le tele o pasene o nonogatupe e le o faatino na tuuina atu e ala i so’oga, ma ua matua’i pipili ai pulega o teugatupe mai taumafaiga moni e toe faaleleia.” O lona uiga, o faletupe sa faaaoga e le faigamalo e avatu ai tupe i ana uo, e aunoa ma se faamoemoe e toe totogi.

Na fa'apena fo'i ona fa'atonu e le au fa'atupu Tunisi lo latou ita i faletupe mai fafo ma tagata fa'aunegatupe o lo'o nofo aitalafu ai lo latou atunu'u i le $14.4 piliona. O loʻo faʻatupu pea le au Tunisia ma faʻatasi faasaga i le toe totogiina o na tupe uma, o nisi o ia tupe na latou talitonu na nono mai fua e le pulega pi’opi’o sa iai muamua ona faama’imau ai lea. 

O tagata Tunisia na i ai a latou lava 1%, o se aulelei faʻatau pisinisi, afa o ai e aiga pe vavalalata foi ma Peresitene Ben Ali. I le avea ai o se vaega, na tuuaʻia i latou e le au talavou faʻamalosi i faiga e pei o le mafia, faiga faʻatau, e pei o le faʻamalosia o totogi mai pisinisi faʻamaonia, ma le faʻavaivaia o tupe teufaafaigaluega mai fafo e ala i le nonoa i se faiga faʻatauvaʻa o faiga faʻatau. O le tapunia, pito i luga-mamafa o le faiga o le tamaoaiga o Tunisia na tuuaia ona o galu mamafa pito i lalo o mafatiaga na mulimuli mai: tau o le soifuaga o siʻitia na afaina ai tagata i tupe maua tumau poʻo i latou e pei o tamaiti aʻoga ma tagata faʻatau oloa i le tamaoaiga faʻapitoa aemaise lava faigata. 

E le o se mea na tupu mai ai le alii talavou lea na fasia o ia lava ma o lea na faaosofia ai le fouvale a Tunisia o se faioloa fai fuala'au malosi. Ua faigofie nei ona le amanaʻia le mea o loʻo fesoʻotaʻi manino le amataga o le Arab Spring i le European Summer ma le American Fall i le taimi nei: o le manatu o le fouvalega a Tunisia e le naʻo le mauaina o aia tatau faʻapolokiki, ae ia tafiesea lena 1%, e masani ona mafaufauina o se ituaiga vai e tetee i avanoa tau tamaoaiga.

Tahrir Square, Zuccotti Park, Rothschild Avenue

O le manuia o le fouvalega a Tunisia i le aveesea o le feʻe e pei o Ben Ali plutocracy na musuia ai mea mataʻutia na tutupu i Aikupito, Libya, Yemen, Suria, ma e oʻo lava ia Isaraelu o loʻo toe tusia le faʻafanua faʻapolokiki o Sasaʻe Tutotonu. Ae o le 2011 talavou tetee tetee e tau le mafai ona i ai i Sasaʻe Tutotonu. Estonian-Canadian activist Kalle Lasn ma ana paaga anti-consumerist i le Vancouver-based Adbusters Media Foundation na musuia e ala i le manuia o le au fouvale i Tahrir Square i le aveesea o le pule malosi o Hosni Mubarak. 

O la latou faʻalapotopotoga faʻapitoa i le faʻafefeina o aganuu faʻasalalauga e ala i spoofs ma pranks. Sa faapena Adbusters mekasini na auina atu le valaau i luga o le Twitter i le taumafanafana o le 2011 mo se faʻapotopotoga i Wall Street i le aso 17 o Setema, faʻatasi ai ma le igoa taʻutaʻua nei #OccupyWallStreet. E afe tagata tetee na potopoto i le aso atofaina, e faamanatu ai le malepelepe o le tamaoaiga o le 2008 lea na tuliesea ai le faitau miliona o tagata Amerika mai a latou galuega ma o latou fale. O nisi na tolauapi i fafo o le Zuccotti Park, o se isi aloiafi faʻafuaseʻi o le lalolagi mo le tetee. 

Ua salalau nei le Occupy Wall Street movement i totonu o le Iunaite Setete, o nisi taimi e feagai ai ma faiga ogaoga o le taofiofia, e pei o le Oakland, Kalefonia. Na mulimulitaʻi i le agaga o le Arab ma Europa faʻagaioiga i le faʻamutaina o avanoa faʻapitoa mo le 1% sili ona mauoa, e aofia ai lo latou gafatia e sili atu pe itiiti ifo le faʻatauina o le malo o Amerika mo faʻamoemoega latou te filifilia. O le mea e masani ona galo e faapea o Ben Alis, Mubaraks, ma Qaddafis e le na o ni pule sauā. latou sa o le 1%, ma leoleo o le 1%, i totonu o latou lava sosaiete - ma inoino mo lena mea.

O Aperila talu ai, i le taimi na amata ai ona mafaufau Lasn i tetee a Wall Street, na amata ai e le au faʻagaioiga alualu i luma i Isaraelu ona fuafua a latou lava gaioiga. Ia Iulai, na maua ai e le failautusi faʻatau ma le tagata fai ata tifaga Daphne Leef o ia lava le mafai ona ufiufi o se siitaga faʻafuaseʻi i luga o lona fale mautotogi i Tel Aviv. O lea na ia amataina ai se itulau tetee i luga o le Facebook e tutusa ma i latou na faaosofia ai le Arab Spring ma siitia atu i totonu o se faleie i luga o le Rothschild Avenue lea na vave ona auai atu ai le fiaselau o isi tagata tetee o Isaraelu. Mai lea vaiaso i lea vaiaso, na faʻateleina faʻataʻitaʻiga, faʻasalalau atu i taulaga i le atunuʻu atoa ma taualuga i le aso 3 o Setema i se faʻapotopotoga tele, o le tele i le talafaasolopito o Isaraelu. E tusa ma le 300,000 tagata tetee na o mai i Tel Aviv, 50,000 i Ierusalema, ma le 40,000 i Haifa. O latou manaoga aofia e le na'o le fa'aititia o tau o fale, ae o le toe fa'afo'isia o faiga fa'avae neoliberal, fa'aitiitia lafoga fa'aletonu ma sili atu le aga'i i luma, lafoga tu'usa'o, taofia le tu'ufa'atasia o le tamaoaiga, ma le fa'atupeina o se faiga o a'oa'oga taugofie ma le tausiga o tamaiti.

E toatele foi i le itu agavale o Isaraelu matua atuatuvale lava e ala i le malosi faapolokiki ma le tamaoaiga o tagata nofoia itu taumatau i luga o le Faletupe i Sisifo, ae o le toatele na teena le aumaia o le mataupu Palesitina i manaoga o le gaioiga ona o le fefe i le leiloa o le lagolago i le vaeluagalemu. Mo le mafuaʻaga lava e tasi, o le auala na faʻaosofia ai le au Isaraelu e le Tahrir Square ma le fouvalega a Aikupito ua faʻaititia, e ui lava. “Savali e pei o se Aikupito” faʻailoga - o se faʻamatalaga e lua i le faʻataʻitaʻiga a Cairo ma le pese 1986 Bangles - na vaʻaia i luga o Rothschild Avenue.

O le tele o tagata fa'a-Isaraelu i totonu o taulaga i le gataifale latou te iloa oi latou o lo'o afaina i le fa'atonuga fa'a-neoliberal lea e fa'ate'a ese ai le au Palesitina, fa'asalaina i latou, ma fa'asalaina ai i latou. O le mea moni, o Palesitina, e leai lava se setete ae i le alofa mutimutivale atoatoa o ituaiga eseese o tupe faavae faavaomalo e pulea e tagata maualuluga i isi nofoaga, o tagata sili ona afaina i le neoliberal order. Ae ina ia aloese mai le vaeluaina o le tetee a Isaraelu, na faia ai se maliega filemu e taulai atu i le le fiafia o le tamaoaiga ma aloese ai mai le fevaevaeaʻiga o nofoaga e sili ona inosia i West Bank.

E itiiti ni lipoti i le au faasalalau i Sisifo e uiga i se punavai autu o le le fiafia o Isaraelu, lea na ou iloa ina ua ou asiasi atu i le atunuu ia Me. E oo lava i lena taimi, aʻo leʻi oʻo atoa le osofaʻiga i le lotoifale, o Isaraelu na ou feiloai i ai sa faitio e uiga i le siitia o le malosi o le Isaraelu 1%. Ua iai nei 16 piliona piliona i totonu o le atunuʻu, o loʻo pulea le $ 45 piliona i aseta, ma o fua o loʻo i ai nei a le 10,153 miliona miliona e 20% pasene le sili atu nai lo le tausaga faʻaletupe talu ai. I le tulaga o lona faasoasoaina o le tamaoaiga, ua i ai nei Isaraelu i totonu o le sili ona le tutusa o atunuu i totonu o le Faalapotopotoga mo le Galulue Faatasi ma le Atinae o le Tamaoaiga. Talu mai le faaiuga o le 1980s, o le averesi o tupe maua a aiga o aiga i lalo o le lima lima o le faitau aofaʻi o loʻo faʻaititia i le fua faatatau faaletausaga e 1.1%. I le vaitaimi lava lea e tasi, o le averesi o tupe maua a aiga o aiga i totonu o le 20% sili ona mauoa na siitia i le fua faatatau faaletausaga e 2.4%.

E ui o le neoliberalism ua maua ai le tele o sosaiete le tutusa i le lalolagi atoa, e leai se isi mea na matua paʻu ai tupe maua a tagata matitiva. O le fa'atumauina o le tamaoaiga i nai lima e matua'i fete'ena'i ma ta'iala fa'avae o le Labour Zionism a Isaraelu, ma e mafua mai i le tele o tausaga o faiga fa'avae Likud i le itu taumatau o lo'o fa'asalaina ai tagata matitiva ma vaeluagalemu ma fa'ase'eina le tamaoaiga i le pito i luga o sosaiete.

O e Itaita

O talavou Europa na musuia foi e le au Tunisia ma Aikupito - ma e ala i se vaalele faapena o le tamaoaiga. Sa ou i Barcelona i le aso 27 o Me, ina ua osofaʻia e leoleo tagata tetee na tolauapi i le Plaça de Catalunya, ma faaosofia ai le vevesi lautele. O le malo o le itulagi o loʻo taʻitaʻia nei e le centrist Convergence ma le Union Party, o se tagata e lagolagoina le nationalism Catalan. E fai si lauiloa i le lotoifale, ma o lea e leʻi faʻamoemoeina e Catalans ia gaioiga mamafa a leoleo e faʻatonuina. Ae ui i lea, o le faʻalavelave, na vaʻaia ai le manatu tonu o le au tetee, o le neoliberal state, po o le a lava le faiga faʻapolokiki, o loʻo puipuia le seti tutusa o tagata leaga mauoa.

Na maua e Sepania “indignados” (itaitai). lo latou amataga i le ogatotonu o Me ma le tele o tetee i Madrid's Puerta del Sol Plaza e faasaga i le 21% o le leai o ni galuega faifaipea a le atunuu (ma faaluaina i le tupulaga talavou). Tagata fa'agaioiga Aikupito i Tahrir Square vave auina atu o se faʻamatalaga o le lagolago mafanafana ia i latou i le laumua o Sepania (e pei ona latou faia i masina mulimuli ane i le au faʻataʻitaʻiga a Niu Ioka). Toe mulimulitaʻi i le faiga lava lea e tasi, e le faʻatapulaʻaina e le gagana Sipaniolo ana teteʻe i le leai o se galuega (ma le leai o ni penefiti e auai i nai galuega le tumau poʻo konekarate e tulaʻi mai). O ana faʻamoemoe o faletupe, faletupe faʻaola, faiga piʻopiʻo tau tupe, ma tipi i aʻoaʻoga ma isi auaunaga. 

Autalavou activists na ou feiloai i Toledo ma Madrid i lenei taumafanafana tausalaina o vaega tetele uma e lua a le atunuu ma, e moni, o le sosaiete o tagata faatau na faamamafaina le faaputuputuina o le tamaoaiga i luga o nuu ma le mauaina o meafaitino nai lo le faatamaoaigaina o le tagata lava ia. I le lua masina ua tuanaʻi, na taulaʻi atu ai le au tetee talavou a Sepania i le tetee atu i le tipiina o aʻoaʻoga, ma le motu o tagata e 70,000 i le 90,000 na o mai e sili atu ma le tasi i Madrid, ma le fiasefulu afe i isi taulaga. Mo savali e lagolago ai le Occupy Wall Street movement, selau fia afe na lipotia mai na ave i auala o Madrid ma Barcelona, ​​faatasi ai ma isi aai.

O le o'o atu i le lalolagi atoa ma le feso'ota'iga o nei gaioiga e le'i fa'afetaia atoatoa. O le au tetee aʻoga Madrid, mo se faʻataʻitaʻiga, na taʻua mo musumusugaTamaiti aoga Chile o ē, e ala i faʻataʻitaʻiga faifaipea, fou, ma tetele tetele i lenei taumafanafana ma le tautoulu, ua faʻamalosia ai le malo faʻa-neoliberal o lena atunuu, o loʻo taʻitaʻia e le peresitene o le piliona piliona o Sebastián Piñera, e faʻateleina le $ 1.6 piliona i tupe fou i aʻoaʻoga. E le o le motu o tagata talavou i Madrid poʻo i latou i Santiago e foliga mai e faʻafefe, peitaʻi, e ala i nofoaga fou ma fale suʻesuʻe. Ua maua e tamaiti aoga Chile ua uma ona agai i luma mai le fa'atumauina o le fa'amutaina o se faiga tau a'oa'oga e sili atu ona taugata e fa'atatau i vasega e mana'omia ai le fa'a-atunuu o maina apamemea mautu a le atunu'u ina ia maua ai tupe maua mo le fa'afaigaluegaina o a'oa'oga. I tulaga uma lava, o le sini autu o tetee faapitoa a le au talavou toe fuataʻi o le neoliberal poloaiga lava ia.

O le upu "union" e itiiti lava le taʻua i tala fou a le televise a Amerika e uiga i le fouvalega i Tunisia ma Aikupito, e ui lava o tagata faigaluega falegaosimea ma lagona alofa o ituaiga uma na faia se matafaioi autu i totonu ia i latou. O le itu taumatau o le au lomitusi i totonu o le Iunaite Setete na agai atu e faʻatusatusa le faʻataʻitaʻiga a Aikupito e faasaga ia Mubarak ma le faʻasalalauga a Wisconsin a tagata faigaluega a le malo e tetee atu i le faiga a Kovana Scott Walker e faʻaumatia ai le malosi faʻatau a latou iuni. 

O Aikupito, Faʻamatalaga masani Na tusia e, sa lamatia ai o latou ola, a'o ave le aso malolo a le au fa'atupu iuni a Wisconsin mai galuega fa'amalieina e fa'ata'amilo solo ma fa'ailoga, e puipuia mai le fa'ate'aina ona o le auai i fa'apotopotoga. O le uiga: o le fouvalega a Aikupito na tetee i le pule sauā, ae o tagata faigaluega Amerika ua faʻaleagaina o loʻo manaʻomia le faʻamalosi atili. 

O le aia tatau a Amerika e leʻi fiafia lava e iloa lenei mea moni: o le faʻasaina o iuni ma osofaʻiga o se ituaiga o pule sauā. O le mea moni, e le naʻo le au tusitala o loʻo alualu i luma na vaʻaia se fesoʻotaʻiga i le va o le Tahrir Square ma Madison. Na auina atu e le faauluuluga o le faalapotopotoga tutoatasi tutoatasi fou i Aikupito se fa'aaliga manino o le lotogatasi i tagata faigaluega Wisconsin, e fa'atatau i aia tatau a tagata faigaluega.

Ae mea sili, Faʻamatalaga na matou faia se mea e tasi: na faʻamalamalamaina ai le mafuaaga na taʻu mai ai le tala e pei ona i ai i le tele o faʻasalalauga a Amerika. Afai o le fouvalega i Tunisia, Aikupito, ma Libya e na o aia tatau faʻapolokiki taʻitoʻatasi - e uiga i le faia o palota ma le faʻamautinoaina o le faʻagasologa tatau - ona mafai lea ona faʻaalia e matua leai lava se taua i faiga faʻapolokiki i le Iunaite Setete ma Europa, lea ua leva ona iai na tulaga. manumalo. 

Ae peitaʻi, afai latou te taulaʻi atu i aia tatau tau tamaoaiga (e pei ona latou faia), o lona uiga o le le fiafia o talavou Aferika i Matu pe a oʻo mai i le pulepulepulega, faiga piʻopiʻo, le taofiofia o aia tatau a tagata faigaluega, ma le leai o se galuega faifai pea e matua tutusa lava ma a latou paaga Amerika. 

O le tetee i le lalolagi atoa o le 2011 na lafo i le aufaasālalau a Amerika e tele lava o se "Arap Spring" e luʻitauina ai pulega faʻalotoifale - e pei e le o iai Sepania, Chile, ma Isaraelu. O le taumatematega faifaipea a tagata popoto ma taula o talafou televise i le US e uiga i le "Islam" o le a manuia mai le Arab Spring sa galue o se auala Orientalist e faailoga ai mea na tutupu i Aferika i Matu o ni tagata ese ma le mataʻutia, ae e le gata i lea aso i lea aso. atugaluga o tagata faigaluega Amerika. O tagata o loʻo nonofo i le Zuccotti Park i lalo o Manhattan e manino lava le ese o lagona. 

Facebook Flash Mobs

Afai tatou te taulaʻi atu i tulaga tau tamaoaiga, o lona uiga o le neoliberal state e foliga tutusa, pe o se temokalasi poʻo se faʻamalo, pe o le malo o le itu taumatau o le ogatotonu poʻo le agavale o le ogatotonu. I le avea ai o se afifi, faʻamavaeina, le tuʻufaʻatasia o punaoa a le malo ma kamupani, faiga piʻopiʻo ma ituaiga o fefaʻatauaʻiga, ma le faʻalavelave i le gafatia o tagata faigaluega e faʻatulagaina pe auai i fefaʻatauaʻiga tuʻufaʻatasia ua faʻatagaina ai le 1% pito i luga i Isaraelu, e pei lava o Tunisia poʻo le Iunaite Setete, e pu'eina le leona o tupe mama mai le tuputupu ae o le sefulu tausaga talu ai. 

Na le mautonu le au maimoa i le toatele o tagata na auai i Tunis ma Tel Aviv i le 2011, aemaise lava ona o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga i na atunuu o loʻo sologa lelei i le 5% i le tausaga. "Tuputupu," o loʻo faʻamatalaina lautele ma e aunoa ma le manatu i lona tufatufaina atu, o le tali lea i se fesili neoliberal. O le fesili o le 99% pasene, peitaʻi, o le: O ai o loʻo mauaina le faʻateleina o le tamaoaiga? I na atunuu uma e lua, e pei o le Iunaite Setete ma isi atunuu neoliberal, o le tali o le: le tutusa le 1%.

Afai o lo'o e mafaufau pe aisea ua usuina ai e tagata talavou feita i le salafa o le kelope ia fa'aupuga fa'apenei ma fa'aogaina faiga fa'apena (e aofia ai Facebook "flash mobs"), e mafua ona ua sili atu le manino o latou vaai nai lo o latou toeaina e ala i le neoliberal shell game.

O Juan Cole o le Richard P. Mitchell Polofesa o Talafaasolopito ma le faatonu o le Nofoaga Autu mo Suesuega Asia i Saute i le Iunivesite o Michigan. O lana tusi fou, Auai i le Lalolagi Mosalemi, o lo'o fa'ato'a fa'ao'o mai i totonu o se lomiga fa'apepa toe fa'afouina mai Palgrave Macmillan. Na te tamo'e le Fa'amatalaga Fa'amatalaga website.

O lenei tusiga na muamua faʻaalia i luga o TomDispatch.com, o se upega tafaʻilagi a le Nation Institute, lea e ofoina atu se tafega faifaipea o isi punaoa, tala fou, ma manatu mai Tom Engelhardt, faʻatonu taimi umi i le lolomiina, faʻatasi o le American Empire Project, tusitala o Le I'uga o Aganu'u Manumalo, e pei o se tala, The Last Days of Publishing. O lana tusi lata mai o le American Way of War: How Bush's Wars Became Obama's (Haymarket Books). 


O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.

lafo
lafo

Juan RI Cole o Richard P. Mitchell Collegiate Polofesa o Talafaasolopito i le Iunivesite o Michigan. Mo le tolu ma le afa sefulu tausaga, sa ia taumafai e tuu le sootaga o Sisifo ma le lalolagi Mosalemi i tala faasolopito, ma sa ia tusia lautele e uiga i Aikupito, Iran, Iraq, ma Asia i Saute. O ana tusi e aofia ai Muhammad: Perofeta o le Filemu i totonu o le Clash of Empires; O Arapi Fou: Fa'afefea ona Suia e le Tupulaga Meleniuma Sasa'e Tutotonu; Auai i le Lalolagi Mosalemi; ma Napoleon's Egypt: Invading the Middle East.

Tuu se Tali faalēaogāina tali

lesitala

O tala fou uma mai le Z, sa'o i lau pusa meli.

lesitala

Auai i le Z Community - maua vala'aulia o mea na tupu, fa'asalalauga, o le Weekly Digest, ma avanoa e auai ai.

Alu i fafo le faʻamatalaga