Toe Faia Amerika? Aua le faalagolago i ai.
O Donald Trump na palotaina se vaega i le tofi e tagata Amerika oe na lagona o le tagata lava na taʻutaʻua o le malosi sili i luga o le lalolagi na matua paʻu - ma latou te leʻi sese. E mafai e le pu ona tweet le tele o mea, ae leai se tasi o na tweets o le a taofia lena faagasologa o le paʻu, e le o se taua fefaʻatauaʻiga ma le siʻitia o Saina poʻo le malosi o le suauu i Iran.
E mafai ona e lagona talu ai nei, e oʻo lava i le tulaga o le faʻateleina o le faʻamalosia o Iranians. O iina, faatasi ai ma se pine pine e tasi, na tui lelei ai e le Taitai Sili o Ayatollah Ali Khamenei le paluni MAGA a Peresitene Trump ma faamanatu atu i le toatele e faapea, po o le a lava le malosi o le US, o tagata i isi atunuu ua amata ona ese le vaai ia Amerika i le faaiuga o le lua sefulu tausaga o le seneturi luasefulu ma le tasi.
Ina ua maeʻa se fonotaga i Tehran ma le Palemia o Iapani Shinzo Abe, o le na aumaia se feʻau mai le Trump e unaʻia le amataga o feutagaiga a le US-Iran, Khamenei tweeted, “E leai so matou masalosalo i le agalelei ma le faamaoni o [Abe]; ae e tusa ai ma le mea na e taʻua mai le [le] peresitene o le US, ou te le manatu ia Trump o se tagata e tatau ona faafesuiai ma feʻau, ma e leai saʻu tali mo ia, ou te le tali atu foi ia te ia i le lumanaʻi. Ona ia faaopoopo mai lea: “Matou te talitonu o le a le foia o matou faafitauli e ala i le feutagai ma le Iunaite Setete, ma e leai se malo saoloto na te taliaina feutagaiga i lalo o le mamafa.”
O se Trump fememea'i na fa'aitiitia i tweeting puupuu: “Ou te lagona lava ua vave tele ona mafaufau e fai se feagaiga. E leʻi sauni i latou, e faapena foʻi i tatou!” Ma e le'i umi ae, le peresitene taofi i le minute mulimuli, i se solomuli ese ma le faalumaina, na osofaʻia ai e le ea a le US i luga o nofoaga o fana fana a Iran lea e mautinoa lava o le a tupu ai ni faafitauli e le mafai ona foia mo Uosigitone i Sasaʻe Tutotonu Tele.
Ia manatua, i le lalolagi atoa, aʻo leʻi tuʻuina atu le ayatollah, o le pulega o le Trump ua uma ona i ai ni faʻaletonu se lua o faiga faʻavae mai fafo: o le paʻu o le fonotaga a le peresetene o Hanoi ma le taʻitaʻi Korea i Matu Kim Jong-un (na sosoʻo ai ma le faʻaoso faʻaosoina e le pulega o le tele o tagata. fana i luga o le Sami o Iapani) ma se taumafaiga le mautonu e faatoilaloina le pulega a Venezuelan President Nicolás Maduro.
Tulaga maualalo a Amerika i le lalolagi atoa
O le a le tele pe itiiti e mafai ona faʻamatalaina i le atoatoa pe faʻatatau. O le "sili" o Amerika (poʻo le "faʻapito lava"Po o le"e tatau ai"Natura) - tele le viia i Uosigitone aʻo leʻi oʻo i le vaitaimi o le Trump - e tatau ona faʻamasinoina e faasaga i le alualu i luma o le tamaoaiga na faia e Saina i na lava tausaga ma faasaga i le alualu i luma o Rusia i auupega aupito sili ona lata mai. O le isi auala e iloilo ai le natura o lena "sili" ma le mea e fai ai e ala i palota o le auala e vaʻai ai tagata mai fafo i le Iunaite Setete.
Fai, mo se faʻataʻitaʻiga, se suʻesuʻega tatala mai e le Pew Research Group ia Fepuari 2019. E fasefululima pasene o tagata tali mai i atunuu e 26 ma le toatele o tagata na latou lagona o le malosi ma le faatosinaga a Amerika na avea ma "se taufaamatau tele i lo tatou atunuu," ae o le 36% na ofoina atu le tali tutusa i Rusia, ma le 35% luga o Saina. I le tuʻuina atu o lena mea, i le 2013, i le taimi o le au peresitene o Barack Obama, naʻo le 25% o tagata tali mai i le lalolagi atoa na i ai se manatu le lelei i le US, ae o tali ia Saina na tumau pea. Pe na ona mafaufau i le atunuu sili ona malosi i Europa, Siamani. I le va o le 2013 ma le 2018, o tagata Siamani na manatu i le malosi o Amerika ma faʻamalosia se faʻamataʻu sili atu nai lo Saina poʻo Rusia. osooso mai le 19% i le 49%. (O fuainumera mo Farani e tutusa.)
Ae mo Peresitene Trump, naʻo le 27% o le lalolagi na tali mai talitonu i totonu ia te ia e faia le mea saʻo i mataupu o le lalolagi, ae o le 70% na fefefe na te le faia. I Mekisiko, e mautinoa lava e te le ofo i le aʻoaʻoina, o le talitonuina o lana taʻitaʻiga na i ai i le 6%. I totonu o le 17 o atunuu na suʻesuʻeina, o tagata e leʻi talitonuina o ia na sili atu foi ona latou manatu o le US o le pito i luga o le taufaamatau o le lalolagi, o se mea e sili ona taʻutaʻua i le va o Uosigitone masani e pei o Kanata, Peretania Tele, ma Ausetalia.
Le Fa'alauteleina o Tulagavae a Saina i le Lalolagi
A o le 39% o Pew na tali mai i lena palota fa'amauina pea le U.S. e avea ma malosiaga tau tamaoaiga o le lalolagi, 34% na filifili mo Saina. I le taimi nei, o Saina Peleni ma le Auala (BRI) faʻalauiloaina i le 2013 e fesoʻotaʻi ai atinaʻe ma fefaʻatauaʻiga o le tele o Asia i Sautesasae, Eurasia, ma le Horn o Aferika i Saina (i le tau faʻatatau o le fa miliona tala) ma faʻatupeina e ala eseese, o loʻo alu atu mai le malosi i le. malosi.
O se tasi o auala e fua ai lenei mea: o le aofaʻi o le mamalu o loʻo auai i le taʻilua tausaga BRI Forum i Beijing. O le muamua o na faatasiga ia Me 2017 na tosina mai ai 28 ulu o le setete ma sui mai le 100 atunuu. O le mea aupito lata mai, i le faaiuga o Aperila, sa i ai 37 ulu o le setete ma sui mai le lata i le 150 atunuu ma faʻalapotopotoga faʻavaomalo, e aofia ai le pule o le International Monetary Fund (IMF) Christine Lagarde ma le Failautusi Aoao a Malo Aufaatasi Antonio Guterres.
Ta'ita'i o le toaiva mai le 10 Asosi a Malo Asia i Sautesasae auai, e pei o le fa mai le lima o le malo o Asia Tutotonu. O le mea e mataʻina ai, o le tasi vaetolu o taʻitaʻi na auai na sau mai Europa. Ae faimai foi Peter Frankopan, tusitala o O Ala Sili Fou, e sili atu i le 80 atunuu o loʻo auai nei i nisi o vaega o le poloketi BRI. O lona uiga e sili atu i le 63% o le faitau aofaʻi o le lalolagi ma le 29% o lona tamaoaiga o le lalolagi.
Ae ui i lea, o le Peresetene Saina o Xi Jinping faanaunauga i le faʻalauteleina atili o tulagavae a le BRI i le lalolagi, o se faʻailoga o le miti a Saina i le lumanaʻi sili. I le asiasiga a le setete o Fepuari e lua aso i Beijing e le Saudi Crown Prince Mohammed bin Salman, na fautua mai ai Xi e faapea, ina ua oo i le fuafuaga tau tamaoaiga tele a Riyadh, “o tatou atunuu e lua e tatau ona faatelevaveina le sainia o se fuafuaga faatino i le fesootai o le Belt ma Auala Auala ma le Saudi Vision 2030."
Fa'alili i lenei talosaga, le aloalii puipuia O le faʻaaogaina e Saina o tolauapiga "toe aʻoaʻo" mo Uighur Muslims i lona itu i sisifo o Xinjiang, ma fai mai o le "aia tatau" a Beijing e faia ai galuega e tetee atu ai i faiga faatupu faalavelave e puipuia ai le saogalemu o le atunuu. I lalo o le faafoliga o le tetee atu i faiga faatupu vevesi, ua tuuina mai e le pulega a Saina se fua faatatau milliona Uighur Muslims i totonu o ia tolauapiga e toe faia aʻoaʻoga ua fuafuaina e suitulaga i la latou talatuu faʻa-Islam i se faʻaSaina faʻaagafesootai. Na talosaga vaega Uighur ia Prince bin Salman e fai la latou galuega. Leai se laki fa'apea: tasi le isi fa'ailoga o le tula'i mai o Saina i le seneturi lona luasefulu tasi.
Ua ulufale Saina i le tuuga fautasi ma Amerika
I le 2013, na faalauiloa ai e le malo Siamani se Alamanuia 4.0 Fuafuaga O lona uiga e fa'afefiloi faiga fa'akomepiuta-fa'aletino, le Initaneti o mea, fa'akomepiuta ao, ma le fa'aogaina o le mafaufau ma le fa'amoemoe e fa'ateleina le gaosiga o gaosiga e o'o atu i le 50%, a'o fa'aitiitia punaoa e mana'omia e le afa. Lua tausaga mulimuli ane, faʻataʻitaʻiina lenei poloketi, na lomia e Beijing lana lava 10-tausaga Faia i Saina 2025 fuafuaga e faʻafouina le faʻavae o le gaosiga o le atunuʻu e ala i le faʻavaveina o le atinaʻeina o 10 alamanuia maualuga-tekonolosi, e aofia ai taavale eletise ma isi taavale fou-malosi, faʻatuputeleina faʻamatalaga tekonolosi ma fesoʻotaʻiga, faʻapea foʻi ma robotics alualu i luma ma atamai faʻapitoa, inisinia aerospace, atinaʻe nofoaafi maualuga. , ma fa'ainisinia tau gataifale maualuga.
E pei o le BRI, o le malo ma le aufaasālalau na faʻasalalau ma faʻalauiloa Made in China 2025 malosi. O lenei mea na faʻafefe ai Washington ma kamupani faʻatekonolosi a Amerika. I le aluga o tausaga, sa faitio kamupani Amerika e uiga i le gaoi a Saina o le US Intellectual property, le faafoliga o ituaiga lauiloa, ma le gaoia o mealilo tau fefaʻatauaʻiga, ae le o le tautala i le faʻamalosia o kamupani Amerika i pisinisi faʻatasi ma kamupani faʻapitonuʻu e faʻasoa tekinolosi o se tau. mo le mauaina o avanoa i le maketi tele a Saina. Na atili ai ona leo a latou faitioga ina ua ulufale Donald Trump i le White House ma le naunau e tipi le paʻu tau fefaʻatauaʻiga a Washington i le $ 380 piliona ma Beijing.
I le avea ai ma peresitene, na faatonuina ai e Trump lona sui fou o fefaatauaiga, le Sinophobe Robert Lighthizer, e vaavaai i le mataupu. O le taunuuga o le fitu masina suʻesuʻega fa'amauina le gau o kamupani a Amerika ona o faiga fa'atauva'a a Saina i le $50 piliona i le tausaga. O le mafuaaga lena, ia Mati 2018, Peresitene Trump faatonuina Lighthizer e totogi tau i luga ole $50 piliona le tau o oloa faaulufale mai Saina.
O lena na faʻaalia ai le amataga o se taua fefaʻatauaʻiga a Sino-Amerika lea na na o le ausa talu mai lena taimi. I lenei tulaga, o ofisa Saina amata fa'alaloina le taua o Made in China 2025, fa'amatala e leai se mea e sili atu nai lo se fuafuaga fa'aosofia. O Mati nei, na pasia ai e le National People's Congress a Saina se tulafono tuusaʻo mai fafo e faʻatatau i nisi o faitioga a kamupani a Amerika. Ae peitai, sa vaivai le faiga o lona faatinoga. Trump vave faapea e faapea ua toe foi i tua Saina i ana tautinoga e tuufaatasia i totonu o tulafono a Saina ni suiga taua na feutagai ai atunuu e lua ma tuu i totonu o se ata faataitai e faamuta ai le taua tau fefaatauaiga. Ona ia toe sasaina lea o isi tau $ 200 piliona i oloa mai Saina.
O le ivi tele o finauga mo le pulega o le Trump o se tulafono a Saina o loʻo faʻamaoti mai ai, i se pisinisi faʻatasi i le va o se kamupani mai fafo ma se kamupani Saina, e tatau i le kamupani muamua ona pasi atu le poto faʻatekonolosi i lana paaga Saina. E va'aia lena mea o le gaoi e Washington. Ae faimai foi Uso Sinia i le Carnegie Endowment for International Peace Yukon Huang, tusitala o Ta'e le Gagana Saina: Aisea e Sese ai le Poto Fa'atamaoaiga masani, ae ui i lea, o loʻo ogatasi atoatoa ma taʻiala taliaina i le lalolagi atoa. O lea fa'asalalauina o tomai fa'atekonolosi ua tele sona sao i le fa'atupuina o le tuputupu a'e i le lalolagi atoa, e pei ona fa'ailoa manino mai e le IMF's 2018 World Economic Outlook. E taua foi le matauina o Saina o loʻo tuʻuina atu nei mo le toetoe o le tasi vaetolu o le faʻatupulaia o le tamaoaiga o le lalolagi.
Ole tele ole maketi a Saina e matua tele ma le tulai i lana oloa faʻale-lotoifale - mai le $ 312 i le 1980 i le $ 9,769 i le 2018 - e matua maualuga lava na taliaina e le tele o faʻalapotopotoga a le US lana tulafono faʻavae faʻatasi ma e le tatau ona faateia ai se tasi. I le tausaga talu ai, mo se faʻataʻitaʻiga, General Motors faʻatau 3,645,044 taavale i Saina ma itiiti ifo i le tolu miliona i le US E le o se mea e ofo ai, i le faaiuga o le tausaga talu ai, ina ua maeʻa tapunia fale gaosi GM i Amerika i Matu, o se vaega o se fuafuaga lautele toe fetuunaiga, pulega a le kamupani ua le ano i ai i se fa'amata'u mai ia Peresitene Trump e aveese le GM o so'o se fesoasoani a le malo. O le mea na ita ai le peresitene, a o ia tweeted, na maua le moni o le taimi: e leai se mea na "tapuni i Mekisiko ma Saina."
O le mea e le mafai e le Trump ona talia o le mea lenei: ina ua maeʻa le toeitiiti atoa le luasefulu tausaga o le toe faʻatulagaina o sapalai-chain ma faʻatasi ai le tamaoaiga o le lalolagi, ua avea Saina. le fa'atau pisinisi autu mo le Iunaite Setete ma Europa. O lana taumafaiga e toe fa'asilisili Amerika e ala i le toe fa'afo'isia o le tulaga tau tamaoaiga a'o le'i o'o i le 2001 - o le tausaga na fa'atagaina ai Saina i le Fa'alapotopotoga o Fefa'ataua'iga a le Lalolagi - ua fa'amautu e le manuia.
O le mea moni, o taua tau fefaʻatauaʻiga poʻo le filemu, ua amata nei ona manumalo Saina i le US i le saienisi ma tekinolosi. A suesuega saunia e Qingnan Xie o le Iunivesite o Saienisi ma Tekinolosi a Nanjing ma Richard Freeman o le Iunivesite o Harvard na matauina e faapea, i le va o le 2000 ma le 2016, o Saina i le lalolagi atoa o lomiga i le faasaienisi faaletino, inisinia, ma le numera ua fafa ma, i le faagasologa, ua sili atu nai lo le US. mo le taimi muamua.
I le tulaga o tekinolosi maualuga, mo se faʻataʻitaʻiga, ua sili atu nei Saina i luma o le Iunaite Setete fefa'ataua'iga totogi feavea'i. I le 10 masina muamua o le 2017, na oʻo i le $ 12.8 miliona, o le taunuuga o le toʻatele o tagata faʻatau na lafoaʻia kata fai aitalafu ae faʻaogaina le cashless system. I se eseesega tele, e tusa ai ma le eMarketer, o fefaʻatauaiga a Amerika i le 2017 e $ 49.3 piliona. Tausaga talu ai, 583 miliona Saina fa'aogaina faiga totogi feavea'i, ma toetoe lava 68% o tagata fa'aoga Initaneti a Saina o lo'o liliu atu i se atotupe feavea'i mo a latou totogi tuusao.
Auupega Maua a Rusia
I se tulaga talitutusa, i lana faʻagasolo le vaivai mo auupega "matagofie" a Amerika, ua le mafai e Peresitene Trump ona malamalama i le alualu i luma mataʻina ua faia e Rusia i lena matata.
Aʻo tuʻuina atu ata vitio ma ata faʻafiafiaga o uʻamea fou a le intercontinental ballistic, faʻaulu faʻainisinia, ma vaʻavaʻa i lalo o le vai i se lauga i le televise o Mati 2018, na sailia ai e le Peresetene Rusia o Vladimir Putin le atinaʻeina o auupega fou a lona lava atunuu i le faaiuga a Uosigitone e toso ese mai le 1972. Anti-Ballistic Missile (ABM) feagaiga ma le Soviet Union. Ia Tesema 2001, na uunaia e John Bolton, i le taimi lea i lalo o le failautusi a le setete mo le puleaina o auupega ma le saogalemu faavaomalo, na moni lava Peresitene George W. Bush. toso i tua mai le feagaiga a le 1972 ABM i luga o mafuaaga pepelo e faapea o osofaiga a le 9/11 na suia ai le natura o le puipuiga mo Amerika. O lana paaga Rusia i lena taimi, o le Vladimir Putin lava lea e tasi, na faamatalaina le alu ese mai lena maatulimanu o le saogalemu o le lalolagi o se mea sese matuia. O le ulu o le vaegaau a Rusia, General Anatoly Kvashnin, na lapatai mai i lena taimi o le toso ese o le a suia ai le natura o le paleni faʻavaomalo faavaomalo, faʻasaʻolotoina atunuu e toe faʻapupulaina auupega, masani ma faaniukilia.
E pei ona tupu, e le mafai ona sili atu lona i luga o le faailoga. O loʻo auai nei le US i le 30-tausaga, tiliona-tala-faaopoopo toe faʻafouina ma faʻafouina o ana auupega faaniukilia, aʻo tagata Rusia (o loʻo iai nei faʻamaumauga o auupega faaniukilia 6,500 e sili atu nai lo Amerika) ua alu i lalo i se auala talitutusa. I lena lauga i luga o le televise o lana saunoaga i le afiafi o le palota a le peresetene Rusia 2018, Le lisi a Putin O auupega faaniukilia fou na faauluulu i ai le Sarmat, o se 30-toni intercontinental ballistic missile, e fai mai e sili atu le faigata mo se fili e faʻalavelave i lona tulaga sili ona vaivai i le maeʻa ai o le faʻalauiloaina. O lo'o tauaveina ai fo'i se numera tele atu o fa'ato'aga faaniukilia nai lo lona muamua.
O le isi auupega fou i luga o lana lisi o se vaalele faaniukilia i lalo o le sami i lalo o le sami, Status-6, o se taʻavale tutoʻatasi na tuʻuina atu i lalo o le sami ma le mamao o le 6,800 maila, e mafai ona tauaveina se 100 megaton warhead. Ona i ai lea o le fana faaniukilia fou a lona atunuu ma se vaega "toetoe lava le faatapulaaina". E le gata i lea, ona o lona malosi faʻamalosi, o le a faigata ona iloa i le vaalele ma o lona faʻaogaina maualuga o le a, i le talitonuga a itiiti ifo, e mafai ai e ia ona pasia le puipuiga a le fili. Fa'amanuiaina fa'ata'ita'i ile 2018, e le'i iai sona igoa. E le o se mea e ofo ai, na manumalo Putin i le au peresitene i le 77% o le palota, o se siitaga e 13% mai le palota talu ai, i luga o faamaumauga o tagata palota e 67.7%.
I auupega masani, o le S-400 a Rusia e tumau pea le le faʻatusalia. Ae faimai foi le Washington-based Arms Control Association, "O le S-400 system o se tulaga maualuga, feaveaʻi, luga-i-ea puipuiga o radar ma fana o laina eseese, e mafai ona faʻaumatia le tele o sini e pei o vaalele osofaʻi, pomu, ma tactical ballistic missiles. O maa taʻitasi e masani ona aofia ai le valu faʻalauiloa, 112 missiles, ma taʻavale faʻatonu ma lagolago. O le S-400 missile e iai le mamao o le 400 kilomita (250 maila), ma o lana faiga faʻapipiʻi e talitonuina e mafai ona fana i lalo i le 80 sini i le taimi e tasi.
Mafaufau o se faailoga o taimi, ae i totonu teteʻe o le uunaiga mai le pulega o le Trump e aua le faatauina ni auupega a Rusia, o Peresitene Recep Tayyip Erdogan o Turkey, na o le pau lea o le sui Muslim o NATO, poloaiina o le faʻatauina o maa o ia lava S-400 missiles. O loʻo aʻoaʻoina nei fitafita Turki i na faiga o auupega i Rusia. O le maa muamua ua faamoemoe e taunuu i Turkey i le masina fou.
E faapena foi, ia Aperila 2015, Rusia sainia se konekarate e tuʻuina atu S-400 missiles i Saina. O le tuʻuina atu muamua o le faiga na faia ia Ianuari 2018 ma faʻataʻitaʻiina e Saina ia Aukuso.
O le fa'alauteleina o Beijing-Moscow Alliance
Mafaufau o le isi laasaga i le faamaopoopoina o le militeri Rusia-Saina o lona uiga e luʻitauina le tautinoga a Uosigitone e na o le pau lea o le paneta. E faapena foi ia Setema talu ai, e 3,500 fitafita Saina na auai i le tele o gaoioiga faamiliteli a Rusia e aofia ai le 300,000 fitafita, 36,000 taavale a le militeri, 80 vaa, ma le 1,000 vaalele, helikopa, ma drones. Fa'ailoga igoa Vostok-2018, na faia i se vaipanoa telē e aofia ai le Sami Bering, le Sami o Okhotsk, ma le Sami o Iapani. E le o se mea e ofo ai le au ofisa NATO faamatalaina Vostok-2018 o se faʻataʻitaʻiga o le tuputupu aʻe o Rusia e taulaʻi atu i feteenaiga tetele i le lumanaʻi: "E fetaui ma se mamanu na tatou vaʻaia i se taimi umi - o se Rusia e sili atu le faʻamaonia, faʻateleina le faʻatupulaia o le paketi o le puipuiga ma lona auai faamiliteli." Na auai Putin i faamalositino ina ua uma talimalo se fono tau tamaoaiga i Vladivostok lea sa avea ai le Peresetene Saina o Xi ma ana malo. "E i ai a matou sootaga faʻatuatuaina i faiga faʻapolokiki, saogalemu ma le puipuiga," o lana tala lea, aʻo viia e Xi le faigauo a atunuu e lua, lea, na ia fai mai ai, ua "faasolosolo malosi i taimi uma."
Faʻafetai i suiga o le tau, o Rusia ma Saina o loʻo galulue faʻatasi i le Arctic vave liusuavai. I le tausaga talu ai, o Rusia, lea e pulea le sili atu ma le afa o le talafatai o Arctic, auina atu lona vaa muamua i le Northern Sea Route e aunoa ma se aisa i le taumalulu. Na viia e Putin lena taimi o se "mea tele na tupu i le tatalaina o le Arctic."
Beijing's Arctic policy, muamua faataatia ese ia Ianuari 2018, na faʻamatalaina Saina o se setete "latalata i Arctic" ma vaʻavaʻai i le lumanaʻi auala vaʻavaʻa iina o se vaega o se "Polar Silk Road" fou e mafai ona aoga mo le faʻaogaina o punaoa ma mo le faʻaleleia o le saogalemu o Saina. O le la'uina atu o oloa i Europa ma toe fo'i mai i se auala faapena o le a fa'apu'upu'u ai le mamao i Saina i le 30% pe a fa'atusatusa i auala o le sami i le taimi nei e ui atu i le Malacca Straits ma le Suez Canal, ma fa'asaoina ai le faitau selau afe tala i le folauga.
E tusa ai ma le US Geological Survey, o le Arctic umia Suau'u fa'aagaaga e tutusa ma le 412 piliona paelo o suau'u, pe tusa ma le 22% o le fa'ato'a maua o le vai o le lalolagi. O lo'o iai fo'i fa'aputuga o u'amea e le masani ai. O le va'a lona lua a Saina, Xuelong 2 (Snow Dragon 2), ua fa'atulaga e faia lana folauga fa'ato'a fa'ato'a o le tausaga nei. E mana'omia e Rusia tupe fa'afaigaluega a Saina e maua mai ai punaoa faanatura i lalo o lona malulu. O le mea moni, o Saina ua leva sili ona tele tupe teufaafaigaluega mai fafo i galuega faatino kasa faalenatura liquefied a Rusia (LNG) i le itulagi - ma o le uta muamua LNG na auina atu i le itu i sasae o Saina i le taumafanafana talu ai e ala i le Northern Sea Route. O lana kamupani suau'u tele ua amata nei ona vili mo le kesi i ogasami o Rusia faatasi ai ma le kamupani Rusia Gazprom.
Ua vevesi Uosigitone. Ia Aperila, i lana lipoti lata mai faaletausaga i le Konekeresi e uiga i le malosiaga faamiliteli a Saina, le Pentagon mo le taimi muamua aofia o se vaega i luga o le Arctic, lapatai atu i tulaga lamatia o le tuputupu ae o Saina i totonu o le itulagi, e aofia ai le mafai e lena atunuu o le faʻaogaina o vaʻa faaniukilia iina i le lumanaʻi. I le masina o Me, na faʻaaogaina ai e le Failautusi o le Setete Mike Pompeo se fonotaga a faifeau mai fafo i Rovaniemi, Finelani, e osofaʻia Saina ona o ana "amio faʻamalosi" i le Arctic.
I se lauga muamua, Pompeo taua lea, mai le 2012 i le 2017, na faʻatupeina e Saina le toeitiiti $ 90 piliona i le itulagi Arctic. "Matou te popole i le tagi a Rusia i ogasami faavaomalo o le Northern Sea Route, e aofia ai ma ana fuafuaga fou e faʻafesoʻotaʻi ma Saina Maritime Silk Road," o lana tala lea. Ona ia faailoa atu lea, i luga o lena auala, "Ua leva ona talosagaina e Moscow isi malo e talosaga mo se faatagaga e pasia, e manaʻomia ai pailate o le gataifale a Rusia e o i luga o vaa mai fafo, ma taufaamatau e faʻaaoga le militeri e goto ai soʻo se mea e le tausisia a latou manaʻoga."
O loʻo faʻaauau pea le paʻu o Amerika
I le aotelega, o le faʻamalosia o fesoʻotaʻiga a le militeri ma le tamaoaiga i le va o Rusia ma Saina ua tuʻu ai Amerika i le puipuiga, e feteenai ma le folafolaga MAGA a Donald Trump i tagata palota Amerika i le tauvaga 2016. E moni, e ui lava i le malepelepe o sootaga faalemalo ma le tamaoaiga i le va o Uosigitone ma Moscow, o le sootaga patino a Trump ma Putin e tumau pea le alofa. (O le lua e fefaʻasoaaʻi telefoni feaveaʻi.) Ae i totonu o tagata Rusia i le lautele, o se vaaiga lelei i le US. pa'ū mai le 41% i le 2017 i le 26% i le 2018, e tusa ai ma se suʻesuʻega a le Pew Research.
E leai se mea fou e uiga i malo tetele, e oo lava i le na folafola mai o ia lava e sili i le talafaasolopito, ua paʻu ina ua uma ona maualuga. I o tatou taimi faigata, o se mea moni e taua tele le matauina. A o faʻalauiloa lana talosaga mo le toe filifilia talu ai nei, na faʻaalia ai e Trump se faʻaupuga fou: "Tausia Amerika Sili”(Pe KAG), e peiseai na ia siitiaina le tulaga o Amerika a o iai i le tofi. Semanu e sili atu lona taulaʻi, peitaʻi, pe ana ia fautuaina le faʻaupuga "Depress America More" (poʻo DAM) e atagia ai le moni o se peresitene le lauiloa o lo'o fa'afeagai ma fa'atupu fa'atupu fa'atauva'a malosi i fafo.
Dilip Hiro, a TomDispatch masani, o le tusitala o le Ina ua mavae le Emepaea: Le Fanau mai o se Lalolagi Tele i le tele o isi tusi. O lana tusi fou o le Cold War in the Islamic World: Saudi Arabia, Iran ma le Tauivi mo le Pulea (lea na ia faamaumauina lenei podcast).
O lenei tusiga na muamua faʻaalia i luga o TomDispatch.com, o se upega tafaʻilagi a le Nation Institute, lea e ofoina atu se tafega faifaipea o isi punaoa, tala fou, ma manatu mai Tom Engelhardt, faʻatonu taimi umi i le lolomiina, faʻavae-faʻavae o le American Empire Project, tusitala o Le I'uga o Aganu'u Manumalo, e pei o se tala, The Last Days of Publishing. O lana tusi fou o le A Nation Unmade By War (Haymarket Books).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo