Saunia e Eng. Bilal Izaddin/Shutterstock.com
Baghdad, Iraq - Novema 1,2019 tagata Iraqi o loʻo faʻaalia i le Lotoa Lautele e faasaga i le malo
A o nonofo Amerika i le tausamiga o le Aso Faafetai, na faanoanoa ai Iraqis Ua fasiotia tagata tetee o 40 e leoleo ma fitafita i le Aso Tofi i Baghdad, Najaf ma Nasiriyah. Toeitiiti atoa le 400 tagata tetee ua maliliu talu mai le faitau selau afe o tagata na o atu i auala i le amataga o Oketopa. Ua faamatalaina e vaega o aia tatau a tagata le faalavelave i Iraq o se "Toto," Ua faailoa mai e le Palemia Abdul-Mahdi o le a faamavae, ma ua tatala Suetena se suesuega e faasaga i le Minisita o le puipuiga a Iraqi Najah Al-Shammari, o se tagatanuu Suetena, mo solitulafono faasaga i tagata soifua.
Ae faimai foi Al Jazeera, "O loʻo faʻamaonia e le au faʻamaonia le faʻaleaogaina o se faiga faʻapolokiki ua vaʻaia e pei o le leaga ma le tautua i fafo ae o le toʻatele o tagata Iraki e matitiva i le mativa e aunoa ma galuega, soifua maloloina poʻo aʻoaʻoga." Na o le 36% O le faitau aofa'i o tagata matutua o Iraq o lo'o i ai galuega, ma e ui lava i le fa'aleagaina o le vaega a le malo i lalo o le galuega a Amerika, o ona toega masaesae o lo'o fa'afaigaluegaina pea le tele o tagata nai lo le vaega tuma'oti, lea na sili atu ona leaga i lalo o le vevesi ma le vevesi o a'oa'oga fa'ate'ia a le US.
O lipoti i Sisifo o loʻo faʻamaonia ai Iran e avea ma tagata taʻalo mai fafo i Iraq i aso nei. Ae a o Iran ua maua le tele o faatosinaga ma o se tasi o sini o le tetee, o le toatele o tagata o loo pulea Iraq i aso nei o loo avea pea ma tagata faaaunuua muamua na lele le US faʻatasi ai ma ana galuega i le 2003, "o mai i Iraq ma taga avanoa e faʻatumu" e pei ona taʻu atu e se avetaʻavale taxi i Baghdad i se tusitala i Sisifo i lena taimi. O le mafuaaga moni lava o le le uma o tulaga faaupufai ma le tamaoaiga o Iraq, o le faalataina lea o lo latou atunuu sa avea muamua ma tagata faaaunuua, o a latou faiga pi’opi’o ma le sao o le US i le faaleagaina o le malo o Iraq, ma tuuina atu ia i latou ma faatumauina i latou i le pule mo le 16 tausaga.
O le faaletonu o ofisa US ma Iraqi i le taimi o le US lelei le tusiaina. O le iugafono a le UN Security Council 1483 na faavaeina ai le $20 piliona o le Atinae o Tupe mo Iraki e faaaoga ai aseta Iraqi na faoa muamua, tupe na totoe i le polokalame a le UN "suauu mo meaai" ma tupe maua fou a Iraqi. O se su'esu'ega a le KPMG ma se tagata asiasi faapitoa na maua ai le tele o le vaega o lena tupe na gaoia pe fa'agaoioia e US ma Iraqi ofisa.
Na maua e le au ofisa o le Ofisa o Tiute a Lepanona le $13 miliona i luga o le vaalele a le Minisita le tumau o le Initeria o Iraqi-Amerika, Falah Naqib. O le pule o solitulafono tau galuega, Paul Bremer, na ia tausia le $600 miliona tala tupe e aunoa ma ni pepa. O se matagaluega a le malo Iraqi ma le 602 tagata faigaluega na aoina totogi mo le 8,206. Na faaluaina e se ofisa o le US Army le tau o se konekarate e toe fausia ai se falemai, ma taʻu atu i le faatonu o le falemai o le tinoitupe faaopoopo o lana "pako litaea". O se konekarate a Amerika na totogiina le $ 60 miliona i luga o le $ 20 miliona konekarate e toe fausia ai se fale gaosi sima, ma taʻu atu i ofisa o Iraqi e tatau ona latou faafetai i le US na laveaʻiina i latou mai Saddam Hussein. Na molia e se konekarate paipa a Amerika le $ 3.4 miliona mo tagata faigaluega e le o iai ma "isi totogi le talafeagai." Mai le 198 konekarate na toe iloiloina e le ali’i Asiasi Sili, e na’o le 44 sa iai fa’amaumauga e fa’amaonia ai le mae’a o le galuega.
O le US "paying agents" o lo o tufatufa atu tupe mo galuega faatino i Iraki na maua ai le faitau miliona o tala i tinoitupe. Na o le tasi le vaega na suʻesuʻeina e le aliʻi asiasi, i Hillah, ae na maua le $ 96.6 miliona tala e leʻi maua i lena lava eria. E le mafai e se tasi sui Amerika ona fa'amauina le $25 miliona, ae o le isi e na'o le $6.3 miliona mai le $23 miliona. O le "Coalition Provisional Authority" na faʻaaogaina sui e pei o nei i Iraki atoa ma naʻo le "faʻamamaina" a latou tala pe a latou tuua le atunuʻu. O le tasi sui na lu'i na toe foi mai i le aso na sosoo ai ma le $1.9 miliona o tupe na misi.
O le US Congress na faʻatupeina foi le $ 18.4 piliona mo le toe fausia i Iraq i le 2003, ae ese mai le $ 3.4 piliona na faʻafeiloaʻi i le "saogalemu," e itiiti ifo i le $ 1 piliona le tupe na faʻaalu. E talitonu le to'atele o tagata Amerika ua faia e kamupani suau'u a Amerika e pei o ni tagata faomea i Iraq, ae e le sa'o fo'i. O fuafuaga na faia e kamupani suauu papalagi ma le Sui Peresetene Cheney i 2001 na i ai lena faamoemoe, ae o se tulafono e tuuina atu i kamupani i Sisifo o kamupani gaioiga "maliega o fefaʻatauaiga gaosia" (PSAs) e aoga le sefulu piliona piliona i le tausaga na faʻaalia mai faʻamaʻapeʻapeʻe ma maua le osofaʻiga ma sa musu le Fono Aoao a Iraqi e pasia.
Mulimuli ane, i le 2009, o taʻitaʻi o Iraq ma a latou matai masini a le US na latou faʻavaeina PSPS (mo le taimi nei ...) ma valaaulia kamupanī mai fafo suauu e faʻailoa i luga o "maliega o auaunaga faʻapitoa" (TSAs) aoga $ 1 i le $ 6 i le paelo mo le siitia o le gaosiga mai le suauu a Iraqi. I le sefulu tausaga mulimuli ane, ua na o le faateleina o le gaosiga i 4.6 miliona paʻu i aso taitasi, lea 3.8 miliona e auina atu i fafo. Mai le fa'atauina atu o suau'u a Iraqi e tusa ma le $80 piliona i le tausaga, o kamupani mai fafo ma TSA e maua na'o le $1.4 piliona, ma o konekarate sili ona tele e le o umia e kamupani a Amerika. Saina National Petroleum Corporation (CNPC) o loʻo maua le tusa ma le $ 430 miliona i le 2019; Ua maua e le BP le $235 miliona; Petronas a Meleisia e $120 miliona; Lukoil a Rusia e $105 miliona; ma Italia ENI $100 miliona. O le tele o tupe maua mai le suauu a Iraq o loʻo tafe mai i le Iraq National Oil Company (INOC) i le malo piʻopiʻo a le US i Baghdad.
I aso nei, o lenei faiga piʻopiʻo o loʻo tumau pea le pule malosi i lima o le au faipule o Shiite ma Kurdish faipule na faʻaaluina le tele o tausaga i le tafeaga i Sisifo, galulue ma Ahmed Chalabi's US-based Iraqi National Congress (INC), Ayad Allawi's UK-based Iraqi National Accord (INA) ma vaega eseese o le Shiite Islamist Dawa Party. Ua fa'aitiitia le aofa'i o tagata palota mai le 70% i le 2005 i le 44.5% i le 2018.
Ayad Allawi ma le INA o ni meafaigaluega mo le CIA osofaia le militeli i Iraq i le 1996. Na mulimuli le malo o Iraqi i auiliiliga uma o le taupulepulega i luga o se leitio tapuni na tuʻuina atu e se tasi o le au taupulepulega ma pueina uma sui o le CIA i totonu o Iraq i le afiafi o le osofaʻiga. Na ia fasiotia le tolusefulu fitafita fitafita ma falepuipui le selau, ma tuua ai le CIA e leai se poto faaletagata mai totonu o Iraq.
O Ahmed Chalabi ma le INC na fa'atumuina lena avanoa i se upega o pepelo na fafagaina e le au ta'ita'i fa'afefe a Amerika i totonu o le potu fa'alogo a le aufaasālalau a le US e fa'amaonia ai le osofa'iga a Iraq. I le aso 26 o Iuni 2002, na auina atu ai e le INC se tusi i le Senate Appropriations Committee e faatosina ai mo le tele o tupe a le US. Na faailoa mai ai lana “Polokalame Aoina mai o Faamatalaga” e avea ma puna autu mo 108 tala e uiga i le faʻamaonia e Iraq o "Auupega o Mass Massac" ma sootaga i Al-Qaeda i US ma nusipepa ma mekasini faavaomalo.
Ina ua maeʻa le osofaʻiga, na avea Allawi ma Chalabi ma taʻitaʻia sui o le US occupation's Iraqi Governing Council. Na tofia Allawi e avea ma Palemia o le malo le tumau o Iraki i le 2004, ae na tofia Chalabi e avea ma Sui Palemia ma le Minisita o Suauu i le faigamalo tau soloaiga i le 2005. Na le mafai e Chalabi ona manumalo i se nofoa i le palota a le National Assembly i le 2005, ae na mulimuli ane filifilia i le fono ma na tumau pea se tagata malosi seia oo i lona maliu i le 2015. O Allawi ma le INA o loʻo auai pea i le fefaʻatauaʻiga o solofanua mo tulaga sinia pe a maeʻa palota uma, e ui lava e leʻi sili atu i le 8% o palota - ma na o le 6% i le 2018.
O faifeau sinia ia o le malo fou o Iraqi na fausia ina ua maeʻa le palota 2018, faatasi ai ma nisi auiliiliga o latou talaaga i Sisifo:
Adil Abdul-Mahdi - Palemia (Farani). Fanau i Baghdad i le 1942. O Tamā o se faifeʻau a le malo i lalo o le pulega tautupu na lagolagoina e Peretania. Nofo i Falani mai le 1969-2003, maua le Ph.D i mea tau polokiki i Poitiers. I Falani, na avea ai o ia ma soo o Ayatollah Khomeini ma o se sui faavae o le Fono Maualuga a Iran mo le Revolution Revolution i Iraq (SCIRI) i le 1982. Sa avea ma sui o SCIRI i Iraqi Kurdistan mo se vaitaimi i le 1990s. Ina ua uma le osofaiga, na avea o ia ma Minisita o Tupe i le malo le tumau a Allawi i le 2004; Sui Peresetene mai le 2005-11; Minisita o Suauu mai le 2014-16.
Barham Salih - Peresetene (UK & US). Fanau i Sulaymaniyah i le 1960. Ph.D. i Inisinia (Liverpool – 1987). Na auai i le Patriotic Union of Kurdistan (PUK) i le 1976. Falepuipui mo le 6 vaiaso i le 1979 ma tuua Iraq mo le sui UK PUK i Lonetona mai le 1979-91; faauluuluga o le ofisa PUK i Uosigitone mai le 1991-2001. Peresitene o Kurdish Regional Government (KRG) mai le 2001-4; Sui Palemia i le malo le tumau o Iraqi i le 2004; Minisita o Fuafuaga ile faigamalo tau soloaiga ile 2005; Sui Palemia mai le 2006-9; Palemia o KRG mai le 2009-12.
Mohamed Ali Alhakim - Minisita o le Va i Fafo (UK & US). Fanau i Najaf i 1952. M.Sc. (Birmingham), Ph.D. i Telecom Engineering (Kalefonia i Saute), Polofesa i le Northwest University i Boston 1995-2003. Ina ua maeʻa le osofaiga, na avea ai o ia ma Sui Failautusi-Aoao ma le Fuafuaina o Fuafuaga i le Fono Aoao a Iraqi; Minisita o Fesoʻotaiga i totonu o le malo i totonu ole 2004; Faatonu o Fuafuaga i Matagaluega i Fafo, ma le Faufautua o le Tamaoaiga ia VP Abdul-Mahdi mai le 2005-10; ma le UN Ambassador mai le 2010-18.
Fuad Hussein - Minisita o Tupe & Sui Palemia (Netherlands & Farani). Fanau mai i Khanaqin (o le tele o le taulaga o Kurdish i le itumalo o Diyala) i le 1946. Na auai i le Kurdish Student Union ma le Kurdish Democratic Party (KDP) o se tamaititi aoga i Baghdad. Sa nofo i Netherlands mai le 1975-87; le atoatoa Ph.D. i Fegalegaleaiga Faavaomalo; faaipoipo i se fafine Kerisiano Dutch. Tofia sui ulu o le Kurdish Institute i Pale i le 1987. Na auai i fonotaga faapolokiki a Iraqi i Beirut (1991), Niu Ioka (1999) & Lonetona (2002). Ina ua uma le osofaiga, na avea o ia ma faufautua i le Matagaluega o Aoga mai le 2003-5; ma le Ofisa Sili o le Aufaigaluega ia Masoud Barzani, Peresitene o le KRG, mai le 2005-17.
Thamir Ghadhban - Minisita o Suauʻu & Sui Palemia (UK). Fanau i Karbala i le 1945. B.Sc. (UCL) & M.Sc. i Suauu Inisinia (Imperial College, Lonetona). Na auai i le Basra Petroleum Co. i le 1973. Faatonu Sili o Inisinia ona sosoo ai lea ma Fuafuaga i Iraqi Oil Ministry mai le 1989-92. Na taofia i le falepuipui mo le 3 masina ma aveesea i le 1992, ae leʻi tuua Iraq, ma toe tofia ai le Faatonu Sili o Fuafuaga i le 2001. Ina ua maeʻa le osofaʻiga, na siitia o ia i le Pule Sili o le Suauʻu Matagaluega; Minisita o Suauu i le faigamalo le tumau i le 2004; na filifilia i le Fono Aoao a le Atunuu i le 2005 ma tautua i le komiti e 3-tagata na tusia le Tulafono o le suauu ua le manuia; Komiti Taitai Faufautua a le Palemia mai le 2006-16.
Major General (Toe) Najah Al-Shammari - Minisita mo le puipuiga (Suetena). Fanau i Baghdad i 1967. Na pau le Arabni Sunni i totonu o faifeau sinia. Tagata militeli talu mai 1987. Sa nofo i Suetena ma atonu na avea o ia ma tagata o le Allawi's INA ao leʻi i ai 2003. Ofisa sinia i totonu o le US-backed Iraqi malosi na ave mai le INC, INA ma Kurdish Peshmerga mai le 2003-7. Sui taitai o le "counterterrorism" malosiaga 2007-9. Nofo i Suetena 2009-15. Sueteni Suetena talu mai 2015. Na lipotia mai i lalo o suʻesuʻega mo le taufaasese i Suetena, ma i le taimi nei mo solitulafono faasaga i tagata soifua i le fasiotia o sui o le 300 faʻamaʻi i Oketopa-Novema 2019.
I le 2003, na faʻaalia ai e le US ma ana paaga le le mafaamatalaina, faʻalavelave faʻaleagaina faasaga i tagata o Iraq. O tagata tomai faapitoa i le soifua maloloina lautele na latou fuafuaina ma le mautinoa o le tolu tausaga muamua o taua ma galuega a le militeri e tau e uiga i 650,000 Iraqi e ola. Ae na manuia le US i le faʻatulagaina o se malo papeti a le au faipule Shiite ma Kurdish i Sisifo i le Green Zone i Baghdad, ma le puleaina o tupe maua a Iraq. E pei ona mafai ona tatou vaʻaia, o le toʻatele o faifeʻau i totonu o le malo le tumau na tofia e le US i le 2004 o loʻo pulea pea Iraq i aso nei.
O fitafita a Amerika na faʻaaogaina le faʻaleagaina o faiga sauā faasaga i Iraqis o ē na tetee i le osofaʻiga ma le taua a le militeli o lo latou atunuu. I le 2004, na amata ai ona aʻoaʻoina e le US le toʻatele o tagata Iraqi leoleo commandos mo le Matagaluega o le Initeria, ma le tatalaina o vaega o le commando na faafaigaluegaina mai le SCIRI's Badr Brigade militia e avea ma maliu i Baghdad ia Aperila 2005. O lenei Talosaga a le US-lagolagoina o le fefe na maualuga i le taumafanafana o le 2006, faatasi ai ma tino oti e tusa ma le 1,800 tagata afaina na aumai i le fale maliu i Baghdad i masina taitasi. O se vaega o aia tatau a tagata Iraqi na suesueina 3,498 body o le aotelega o tagata na fasia ma faailoaina 92% oi latou o ni tagata na pueina e le Vaega o le Falemeli.
O le US Defense Defense Intelligence sa siaki "Osofaiga a le ita-osofaʻi" i le taimi atoa o le galuega ma maua ai e sili atu i le 90% na tetee i le US ma le taua a le militeri, ae le o osofaiga a "sectarian" i tagata lautele. Ae na faʻaaogaina e le au ofisa Amerika se tala o le "sauaga faʻalapotopotoga" e tuʻuaʻia ai le galuega a le US-aʻoaʻoina i totonu o le Matagaluega o le Initeria o vaega oti i luga o fitafita Shiite tutoatasi e pei o Muqtada al-Sadr. Mahdi Army.
O le malo o Iraqis o loʻo tetee i aso nei o loʻo taʻitaʻia pea e le vaega lava lea a le US-backed Iraqi exile o loʻo lalagaina se upega o pepelo e faʻatautaia ai osofaʻiga a lo latou lava atunuu i le 2003, ona lalafi ai lea i tua o puipui o le Green Zone aʻo US. 'au ma 'au oti fasia o latou tagata ina ia “saogalemu” le atunuu mo lo latou faiga pi’opi’o.
Talu ai nei sa latou toe galulue ai o ni ta'ita'i fiafia e pei o Amerika pomu, rockets ma fana na faaitiitia ai le tele o Mosul, le aai lona lua o Iraq, i le faaleagaina, ina ua mavae le sefululua tausaga o le nofoia, faiga piʻopiʻo ma le saua. aveina ona tagata i lima o le Islamic State. O lipoti a le Kurdish intelligence na faaalia ai e sili atu nai lo 40,000 tagata lautele na fasiotia i le faʻaumatiaga a le US o Mosul. I luga o le mafuaaga o le tauina o le Islamic State, ua toe faatuina ai e le US se nofoaga faamiliteli tele mo le silia ma le 5,000 US fitafita i Al-Asad airbase i Anbar itumalo.
O le tau o le toe fausia o Mosul, Fallujah ma isi taulaga ma taulaga o loʻo faʻatatauina i le $ 88 piliona. Ae e ui lava i le $80 piliona i le tausaga i le suauʻu auina atu i fafo ma le paketi a le feterale e sili atu i le $ 100 piliona, e leʻi tuʻuina atu e le malo o Iraqi se tupe mo le toe fausia. O atunuu i fafo, o le tele o atunuu mauoa o Arapi, ua latou folafola atu le $ 30 piliona, e aofia ai naʻo le $ 3 piliona mai le US, ae e itiiti lava na mea na tuʻuina atu, pe mafai foi ona tuʻuina atu.
O le tala faasolopito o Iraq talu mai le 2003 o se faʻalavelave e le gata mo ona tagata. O le toatele o lenei tupulaga fou o Iraqis oe ua ola aʻe i le lotolotoi o le faaleagaina ma le vevesi o le galuega a le US na tuua i lona tulaga e talitonu e leai se mea latou te leiloa ae o latou toto ma o latou ola, a o latou ave i luga o auala e toe maua ai lo latou mamalu, latou lumanaʻi ma lo latou atunuʻu pule silisili ese.
O taʻavale toto o US ma o latou papeti Iraqi i le taimi atoa o lenei faʻalavelave, e tatau ona avea o se lapataiga matautia i tagata Amerika o le faʻalavelave faʻaleagaina o taunuuga o se faiga faʻavae e le tusa ai ma le tulafono, e faʻavae i luga o faʻasalaga, faʻasalaga, taufaʻatau ma le faʻaaogaina o fitafita malosi e taumafai e faʻamalosia le o le a faaseseina ai taitai Amerika i tagata i le lalolagi atoa.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo