VAEGA 1 na talanoaina ai le pa'u tele o le faitau aofa'i o iniseti i le lalolagi.
VAEGA 2 na talanoaina ai le matafaioi a le monocrop farming i le faaleagaina o nofoaga o iniseti.
VAEGA 3 o lo'o talanoaina taua tau vaila'au ma iniseti.
saunia e Ian Angus
I le va o Tesema 2018 ma Fepuari 2019, e silia ma le lima selau miliona lagomeli na maua ua maliliu e le au tausi lagomeli i le itu i saute o Pasila. Pe ana faitau lagomeli vao, e foliga mai e tele taimi e sili atu ai le aofaʻi o tagata maliliu. O le mafua'aga autu, na fa'aalia mai i su'esu'ega a le falesu'esu'e, o le fa'aogaina lea i vailaau fa'asaina.[1] |
O le tele muamua na gaosia ai vailaau faʻasaina, dichlorodiphenyltrichloroethane, e sili ona lauiloa o le DDT, na amata ai le olaga faapisinisi o se auupega o taua, o se mea faʻapitoa na puipuia ai fitafita US i Asia ma Aferika mai le malaria, typhus ma isi faʻamaʻi. taimi mekasini, o se tagata faasalalau faifai pea mo taumafaiga tau Amerika, na taʻua ai “se tasi o suʻesuʻega faasaienisi sili o le Taua Lona Lua a le Lalolagi.”[2] Sa taugofie ma faigofie ona fai, ma, e pei ona tusia e Rachel Carson Sulu lemu, o ia ma isi iniseti gaosia sa matua sili atu ona oti nai lo se isi oloa muamua.
“Ua ia i latou le mana tele e le gata e oona ae e ulu atu ai i faiga sili ona taua o le tino ma suia ai i ni auala leaga ma e masani ona oti. O le mea lea, e pei ona o le a tatou vaʻaia, latou te faʻaumatia ia enzymes o loʻo latou galue e puipuia le tino mai le afaina, latou te poloka le faʻamaʻiina o gaioiga lea e maua mai ai e le tino lona malosi, latou te taofia le gaioiga masani o totoga eseese, ma e mafai ona latou amataina i nisi tulaga. sela le suiga telegese ma le le mafai ona toe fa'afo'isia lea e o'o atu ai i le fa'ama'i.”[3]
Na fa'amatu'u mo le fa'aoga lautele i le 1945, o le DDT sa feso'ota'i ma le fa'atuputeleina o fa'ato'aga monocrop tetele. O se faifaatoʻaga na totōina naʻo le tasi le ituaiga o laʻau na fatuina se taumafataga manaia mo nai ituaiga o loʻo 'ai i lena fua, ae faʻafitia fale ma ufiufi mo a latou manu. O le DDT na fa'amalosia monocrops e ala i le tapeina o iniseti na tosina mai e monocrops. O faʻasalalauga faʻapenei na taʻu atu ai i le au faifaatoaga ma tagata faʻatau e "se fesoasoani i tagata uma."
Ae na vave ona faamaonia e le poto masani e le o se mea lelei e le faʻafefiloi.
E pei ona tusia e Carson, “o iniseti e lē o ni mea oona filifilia: latou te lē taʻua le ituaiga e tasi tatou te mananaʻo e tafiesea.”[4] Na mamate manu felelei na sausau le DDT, e faapena foʻi iʻa i alia e lata ane i fanua na sausauina. Na leiloa e le au tausi lagomeli le faitau selau o ofaga maloloina ina ua sausauina togalaau lata ane. O le mea oona na tafe atu i filifili meaʻai: o manulele na 'ai manu laiti na 'ai iniseti faʻaalia DDT na tuʻuina fuamoa manifinifi atigi na gau ae leʻi mafai ona tupu aʻe a latou tama. Ua feoti le aufaifaatoaga ona o le oona, ma e oo atu i le taufaaiuiuga o le 1950 ua i ai faamaoniga o le DDT ma isi vailaau e faaaoga e le toatele o vailaau e maua ai le tino.
E pei o saienitisi o le tau i o tatou taimi, sa feagai Carson ma se faiga faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa e taʻuleagaina ai o ia ma le faʻasaienisi o le siʻosiʻomaga lautele, ae mulimuli ane - faʻanoanoa, ina ua mavae lona maliu - na faʻasaina le DDT mo le tele o faʻaoga i Amerika i Matu ma Europa i le 1970s. E iva vailaau fa'asaina o le organochlorine, e aofia ai le DDT, na fa'asaina i le lalolagi atoa e se feagaiga fa'ava-o-malo na amata faamamaluina i le 2004.
Ae o tulafono faatonutonu ma feagaiga ua matua tuai lava i tua atu o mea moni agrochemical. Na fa'aalu e kamupani vaila'au ni tupe e sui ai le DDT ma isi tagata fasioti tagata. O le gaosiga ma le fa'aogaina o vailaau fa'asaina ua matua sili atu nei nai lo le taimi o Carson, ma o oloa sili ona fa'aaogaina e sili atu le oti nai lo le mea na ia mafaufauina. O le tele o tausaga o taua a le aufaifa'ato'aga fa'ato'aga a le au faifa'ato'aga fa'ato'aga mo le tele o tausaga o taua fa'ama'i fa'asaga i iniseti ua avea ma fa'amālosia tele o le pa'u ma fa'aumatia o iniseti, ma o le tele o fa'ato'aga fa'ato'aga ua manuia mai le fasiotiga. E pei ona tusia talu ai nei e le tagata Kanata siosiomaga Nick Gottlieb, na aʻoaʻoina e le siosiomaga le lesona sese mai Sulu lemu.
"Na maua e le gaioiga le manatu o le faʻalauiloaina o tagata lautele na o le pau lava le mea o loʻo misi, ae na le mafai ona malamalama i le vaega sili atu ona mataʻutia o ana auʻiliʻiliga: o le faʻatafunaga o loʻo faia muamua e fausia ai maketi mo se gaosiga o vailaʻau faʻamalosi, e le ona o nisi. ituaiga fa'anatinati, mana'omia e tagata fa'atau mo mea oona....
"Na aumai e Carson ia i matou se faʻamatalaga manino ma le faʻamalosia o le lalolagi lafulafua lea na fatuina e le alamanuia faʻatoʻaga. Ae natia i totonu o lena mea o se auiliiliga manino o le mafuaʻaga na tupu ai: o le faʻatupuina o le faʻaputuina i totonu o tupe faʻapitoa ma le naunau o faʻalapotopotoga ma tagata faʻatau tupe e faʻaaoga meafaigaluega uma o loʻo avanoa mo i latou, e aofia ai le setete lava ia, e fausia ai maketi ma faʻatupulaia tupe mama.[5]
O se tasi o lapata'iga sili a Carson e faapea o le a faamalosia le au faifaato'aga e faaaoga le tele o vailaau e tineia ai manu faalafua, ona o meaola faalafua o le a atia'e le puipuiga - "o le pulea o vailaau e faʻaauauina e le tagata lava ia, e manaʻomia le toe fai soo ma taugata."[6] I le tele o tausaga mulimuli ane, ua sili atu le saoasaoa o le taʻavale iniseti nai lo se isi lava taimi, e pei ona faʻaalia e Dave Goulson, fomaʻi faʻamaʻi mai Peretania.
"E tusa ai ma faʻamaumauga aloaia a le malo, na togafitia e le au faifaatoʻaga Peretania le 45 miliona hectares o fanua faʻatoʻaga i vailaau faʻasaina i le 1990. E oʻo atu i le 2016, ua oʻo i le 73 miliona hectares. O le vaega tonu o fua o fa'ato'aga sa tumau pea, i le 4.5 miliona hectares. O lea la, o fanua taʻitasi, i le averesi, na togafitia faʻasefulu taimi i vailaʻau faʻamaʻi i le 1990, na siitia i le 16.4 taimi i le 20I6, o se siitaga e toetoe lava 70 pasene i le na o le luasefulu ono tausaga.[7]
Ina ua tusia e Carson Sulu lemu, o le fale gaosi oloa e tineia ai manu faalafua na gaosia ia lava mea oona e faaaoga ai le afa pauna i eka uma o faatoaga i le lalolagi. I aso nei, e faatoluina ona fua mai. E pei ona fai mai e Nick Gottlieb, o le tetee atu i vailaau e tineia ai manu faalafua e le o se faafitauli mo le au gaosi vailaau, ae o se fuafuaga tau pisinisi.[8]
O lena fuafuaga faapisinisi e le gata e aofia ai le faʻatau atu nisi vaila'au fasioti tagata, ae o le faufau ma le fa'atau atu sili atu le oti oloa. O le faʻaitiitia o le ola o iniseti i le 21st seneturi ua faʻavaveina e le gata i le faʻaogaina o tui tetele o mea oona, ae o le faʻalauiloaina o se tupulaga fou o superkillers.
Ua leva ona iloa e le aufaifaatoaga e mafai ona fai se iniseti masani e ala i le faasūsūina o tapaa i le vai ma faaopoopo i ai sina vailaau e pipii ai. E fa'asalaina i fuala'au 'aina ma fualaau faisua, o le vaifofo o le nicotine o se mea oona fa'afeso'ota'i lea e fa'amate ai aphids ma isi iniseti susu. I le 1992, na faʻaalia ai e Bayer se vailaʻau faʻapitoa - neonicotinoid auala fou pei nicotine - ma i totonu o le tolu tausaga na maua ai le 85% o le maketi o iniseti lalolagi. E oʻo atu i le 2016, o faʻatauga a Bayer ma le afa taseni isi tagata gaosi oloa na sili atu i le tolu piliona US tala i le tausaga, ma avea ai ma vailaʻau sili ona faʻaaogaina ma sili ona aoga i le lalolagi.
Neonicotinoids (neonics mo le faapuupuuga) ofo atu ni faamanuiaga tetele se tolu i le aufaifaatoaga. E itiiti le afaina i tagata nai lo insecticides muamua. E faigofie ona faʻaoga - o le masani masani o le faʻapipiʻiina o fatu, o lea naʻo le totoina o fualaʻau e maua ai le puipuiga. Ma e matua lelei lava i latou i le fasiina o iniseti: e tasi le fua itiiti e mafai ona fasi 7,000 taimi e sili atu ai le tele o lagomeli nai lo le aofaiga tutusa o le DDT.[9] O se suʻesuʻega i le 2019 o fanua faʻatoʻaga a Amerika na maua ai "o le oona o le utaina o iniseti i luga o fanua faʻatoʻaga ma nofoaga lata ane ua faʻatupulaʻia pe a ma le 50-faʻateleina i le luasefulu tausaga talu ai."[10]
E le pei o le nicotine ma le tele o isi iniseti, o neonics e le na'o le nofo i luga o la'au - e sosolo atu i totonu o le toto o laau, ma avea mea uma mai le a'a e o'o i lau pito i luga o le oona. E na'o le lima pasene o vaila'au o lo'o ulu moni i totonu o la'au fa'atatau, ma neonics e solu-suavai, o lea e feavea'i e le vai o le eleele i isi la'au ma vaitafe. Talu ai o fatu mo fa'ato'aga tetele i le silia ma le 100 atunu'u o lo'o fa'atau atu na mua'i ufiufi i le iniseti, o laufanua i le lalolagi atoa, e aofia ai ma i latou e le'i togafitia ma le loto i ai, ua 'ona.
O su'esu'ega a le Matagaluega o Fa'ato'aga a Amerika na maua ai ni toega neonicotinoid i le tele o fa'ato'aga, ma e o'o lava i mea'ai a pepe.[11] Ina ua faʻataʻitaʻiina le faitau selau o tagata i taulaga e sefulutolu a Saina i le 2017, toetoe lava o tagata taʻitoʻatasi na i ai le iniseti i totonu o latou urine.[12]
O le faʻaaogaina lautele o nicotinoids o loʻo faia se sao taua i le apocalypse iniseti, aemaise lava i le paʻu o pollinators.
“O le mea sa tatau ona manino, ae e foliga mai e le o popole ai se tasi i le taimi na aumai ai nei vailaʻau fou, o soʻo se mea e sosolo i vaega uma o le laʻau o le a sosolo atu foi i le poleni ma le sua. Ma o le mea moni o fuala'au e pei o le su'u suau'u toso teine ma sunflowers e mana'omia ai le fa'aliga ma e ta'uta'ua i le tele o ituaiga lagomeli, o ia mea uma e ono fa'ainu i latou lava i iniseti pe a fuga mai fua."[13]
E le mana'omia le tele o neonicotinoids e fa'atupu fa'aleaga i totonu o pollinators. E tusa lava ma le tasi le vaega i le piliona o a latou meaʻai e faʻavaivaia ai le puipuiga o pi, faʻalavelaveina lo latou tomai faʻatautaia, ma faʻaitiitia ai fuamoa a masiofo ma le faʻamoemoe o le olaga. O le iʻuga, o le neonicotinoid-based insecticides ua aʻafia i le maualuga o le maualuga o le oti i totonu o fale faʻatau pisinisi - i le US i le taumalulu o le 2020-2021, mo se faʻataʻitaʻiga, 45% o faʻalapotopotoga faʻatautaia o lagomeli na faʻaumatia, o le lona lua-tele tele-pepe i luga. faamaumauga.[14] O se pisinisi laiti atoa ua atiina ae, faʻatupuina pi ma masiofo e sui ai na gau.
E leai se tasi na te iloa pe toafia iniseti o ituaiga uma ua fasiotia e le augatupulaga fou o superkillers, ae, e pei ona fai mai Dave Coulson, "Ua foliga mai o le tele o ituaiga iniseti uma o le lalolagi o loʻo faʻaalia i taimi uma i vailaʻau ua mamanuina faapitoa e fasioti ai iniseti. .”[15]
I le taimi lava e tasi, ua atili ai ona tetee le iniseti i faatoaga.
(Ia toe faauau)
Faamatalaga
[1] Pedro Grigori, "Afa Piliona lagomeli ua Mmate a'o Fa'atagaina e Pasila le fiaselau isi vaila'au, " Mongobay, Aokuso 23, 2019.
[2] “DDT,” taimi, 12 Iuni 1944.
[3] Rachel Carson, Sulu lemu (Mariner Books, 2002), 16.
[4] Carson, Sulu lemu, 99.
[5] Nick Gottlieb, “Le Lesona Sa Tatau Ona Tatou A'oa'oina mai le 'Silent Spring, '" Ituaiga Kanata, Ianuari 3, 2023.
[6] Carson, Sulu lemu, 98.
[7] Dave Goulson, Le Lalolagi Filemu: Puipuia le Apocalypse Iniseti (HarperCollins, 2021), 87-8.
[8] Gottlieb, “O Le Lesona Sa Tatau Ona Tatou Aoaoina.”
[9] Goulson, Lalolagi filemu, 90-1.
[10] Michael DiBartolomeis et al., “Ose Iloiloga o le Tu'uina atu o Oona (AITL) o Vailaau Fa'asaina o lo'o Fa'aaogaina i Fanua Fa'ato'aga i le Iunaite Setete," FUAFUA ONA, Aokuso 6, 2019. AITL o se fuataga e tuʻufaʻatasia ai le oona, le aofaʻi o le faʻaaogaina, ma le faʻaauau pea o le mea oona i le taimi.
[11] Hillary A. Craddock et al., “Trends in Neonicotinoid Pesticide Residues in Food and Water in the United States, 1999–2015,” Soifua Maloloina 18, nu. 1 (Ianuari 11, 2019).
[12] Tao Zhang et al., "O se Suʻesuʻega a le Atunuʻu o Faʻatonuga ile Urinary o Neonicotinoid Insecticides i Saina," Siosiomaga Faava o Malo 132 (Novema 2019).
[13] Goulson, Lalolagi filemu.
[14] "Iunaite Setete Honey Bee Colony leiloa 2020-2021,” Bee Informed Partnership, Iulai 23, 2021.
[15] Goulson, Lalolagi filemu, 109.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo