Ua toe iai foi le au kaupoe ma Initia.
O tagata Amerika e le o nonofo i Sisifo atonu e manatu o le feteenaiga iloga o tagata Amerika ma tagata paionia ua leva ona mavae ona o Initia, mulimuli ane, na faatoilaloina ma o lea ua ave taavale, matamata televise, ma faatau i Walmart. E le faapena. O lena tala masani a Amerika ua toe foi mai i se taimi tele, ua na o Initia ua avea nei ma tagata lelei ma le au kaupoe - ia, o latou sui taumatau, o loʻo i luga o le taua, taumafai e pu'e 640 miliona eka o fanua faitele e mafai ona latou faoa e pei o se taimi ua mavae. I le taimi nei, i le Dakotas, Amerika's Manifest Destiny, o lena tuleiga faasolopito i luga o le Laufanua Tele i le Pasefika (fasioti tagata ma le gaoi i luga o le ala), e foliga mai o le a toe foi atu i le atunuu o Sioux i se tulaga e mafai ona i ai ni taunuuga paneta.
Energy Transfer Partners o loʻo fausia nei le Dakota Access Pipeline, o se suauʻu $ 3.7 piliona o se poloketi. O lo'o fuafua e alu atu mai le kesi Bakken ma le suau'u fa'ato'aga i le itu i matu o North Dakota i luga o le 1,100 maila o totoe o Dakotas ma Iowa i se paipa i Ilinoi. Mai iina, o le a agaʻi atu le suauʻu mo le faʻamamaina i luga o le Gulf Coast ma mulimuli ane, e pei o le faʻaaogaina o suauʻu faʻasolosolo, i totonu o le siosiomaga e fesoasoani i le fausiaina o taumafanafana i le lumanaʻi. vevela e leai se tasi e faagaloina i latou. Ia manatua, e tusa ai ma le vevela o le lalolagi, mata'utia numera fou, e lava le kaponi i na fanua Bakken e tunu ai le paneta - afai, o lona uiga, o le Sioux ma ituaiga o loʻo faʻatasi ma i latou e le taofia le paipa.
O le taimi lenei, i se isi faaupuga, afai e tietie le solofanua e laveai, o toa i luga o solofanua o le a tautala Lakota.
Tumuli Mulimuli i Papa Tu
Afai e fausia e pei fuafuaina, o le Dakota Access Pipeline o le a gata i luga o le auvai o le Vaitafe o Misuri, o se puna ola o vai fou mo le faitau miliona o tagata o loʻo nonofo i lalo, e aofia ai tagata Amerika Amerika. E tatau ona ui atu i lalo o lena vaitafe i ni nai maila mai le Standing Rock Sioux Reservation lea e sopoia North ma South Dakota. Ua faailoa mai e le au tetee e faapea, mulimuli ane, e foliga mai o le paipa mama i totonu o lena apovai taua ma o le faaleagaina e mafai ona faamaonia mala. O le Army Corps of Engineers, lea na faʻamalamalamaina le mamanu o le poloketi, ma Energy Transfer Partners o loʻo faʻaauau pea ona fai mai e leai se tulaga lamatia - e ui lava, ma le masalosalo, na latou filifili e sui le auala o le paipa e aloese ai mai le suavai o North Dakota. laumua, Bismark. E pei lava ona masani ai, na faailoa mai e taʻitaʻi o ituaiga, o latou lava le amanaiaina nai lo le soalaupuleina i tulaga o fuafuaga, e ui lava o le poloketi sa tatau ona pasi sa'o i o latou fanua.
I le taimi o le Keystone XL Pipeline, na fuafua e aumai aemaise lava oneone ta mamafa kaponi mai Alberta, Kanata, i le US Gulf Coast, fasiotia faafetai i le tele o tausaga o tetee malosi i le siosiomaga, o le siteki na tausia mo le Dakota Access Pipeline. Keystone o se fa'alavelave mo le alamanuia malosi. I lona tulai mai, fai mai le au tetee, o le poloketi fou na vave ona siaki e aunoa ma ni iloiloga masani o le siosiomaga ina ia mafai ona maeʻa le fausiaina aʻo leʻi faia se faʻafeagai Keystone-style. E pei ona saosaoa, e foliga mai e le'i lava saosaoa.
Ia manatua o sea galuega e le o se mea muamua mo tagata moni o le itulagi. I le tulai mai o lo latou toilalo ma le saisaitia i nofoaga faasao i le seneturi sefuluiva, sa latou ola i se suiga loloto o latou laufanua. Na fa'amatu'u e tagata nofoia povi i vao e fa'amama mai luko, cougar, ma urosa. O le faailoga le lelei o le alualu i luma na mulimuli mai: pa, auala, dams, maina, ili laupapa, nofoaafi, laina eletise, taulaga, condos, resorts, ma i le seneturi lona luasefulu-tasi, na faateteleina le mata'utia o vaaiga i vili a fracking ma auala tautua.
I laufanua lafulemu o Dakota, e faitau selau ituaiga o mutia ma fugalaʻau na suia i le monocultures o soya ma sana, ae faitau miliona povi na suia mo lafu o bison feoaʻi saoloto. Talu ai nei e pei o le 1950s ma le 1960s, o le tuaoi o Sioux ma Cheyenne. leiloa 200,000 sili atu eka o fanua fa'ato'aga fa'asao taua i fa'atanoa faufale e aunoa ma se fa'atagaga. Sa tatau ona si'i atu nuu uma. O le Dakota Access Pipeline ua na'o le mea aupito lata mai o nei osofa'iga ae ui i lea, i soo se itu, e ono sili atu ona leaga. E pei ona taʻua e le Taʻitaʻifono o Lakota, David Archambault, "O le faʻaona o le vai o le faʻaonaina lea o mea o le ola."
O le fasia, taofia, ma le tuulafoaiina sa matua leaga lava, fai mai taitai o ituaiga, ae taufaamatau o le vai ola o tagata o le vaomago mulimuli lea. O le iʻuga, e faitau afe tagata Amerika moni na maua mai 280 ituaiga i le atunuu atoa ma le lalolagi atoa ua i ai nei tolauapiga i fafo i le nofoaga o loʻo fau ai le Dakota Access Pipeline e latalata i le pito o le Standing Rock Sioux Reservation. Toeitiiti atoa le lua miliona saini ua aoina i luga o se talosaga e tetee i le paipa; le tele o vaega o le siosiomaga ua sainia i le tetee; ma ua faaalia e ituaiga o le atunuu lo latou lotogatasi.
I le aso 3 o Setema, na faʻaaogaina ai e leoleo puipuia tumaoti e le Energy Transfer Partners le paʻu pepa ma taifau ia i latou o loʻo taumafai e poloka le paipa. Lenei pa o sauaga taofi le galuega seia oo ina mafai e le Faamasino o le Itu a Amerika James Boasberg ona faia se faaiuga i luga o le talosaga a le ituaiga mo se poloaiga e poloka ai le fausiaina a o fofogaina lana mataupu i le faamasinoga. I le aso 9 o Setema, a o ioeina e faapea “o le sootaga a le Iunaite Setete ma Initia sa fefinauai ma matautia,” sa ia teena lena talosaga. Ma, i se gaioiga na faʻamatalaina e le Sioux e pei o ofoofogia, o le pulega a Obama na faʻafuaseʻi ona laa i le va o le au tetee ma le au faufale paipa. O le Ofisa o le Puipuiga o le Siosiomaga, o le Matagaluega o le Initeria, e oo lava i le Vaegaau a Inisinia a le Ami, na latou talosagaina se taofi i le faagasologa seia oo ina mafai ona toe iloiloina le taualumaga o le faatagaga.
E ui o le tuʻuina o se paipa suauʻu i lalo o se vaitafe tele sa tatau ona faʻaosoina se iloiloga o le siosiomaga, na filifili le Corps e le faia se tasi. I le taimi nei, o le a faia se vaaiga lona lua. O le pulega foi na tuuto atu ia lava i le sailia o ni auala sili atu e aofia ai tagata Amerika Amerika i faaiuga o le faaaogaina o fanua i le lumanai.
O fea e alu i ai lenei mea o le matematega a se tasi. O le taofiga o le fausiaina e mafai, ioe, ona aveese pe afai e taape le au tetee i lalo o se lagona sese o le manumalo. Ua fuafua nei le Sioux e fa'amasinoga malosi faasaga i le paipa. E tasi le valo'aga, peita'i, e faigofie lava. O le lotogatasi ma le faamoemoega na oo i ai tagata i lena toagalauapi o le a oo mai ma le malosi mo tausaga a sau. A gāoioiga na fanau mai i auvai o le Vaitafe o Misuri.
O tagata Amerika Amerika sa latou faia le sao taua i lenei faʻasalalauga e "tuu i le eleele,” e pei lava ona avea i latou ma taʻitaʻi i le tauiviga manuia e poloka le Keystone XL Pipeline, o le fuafuaga Northern Gateway Pipeline semanu e ave ai le palapala palapala i Kanata i le Pasefika, ma le fale o se uafu tele koale e auina atu i fafo i le talafatai o le Pasefika o Kanata. E pei ona taʻua e le taʻitaʻi Amerika o Winona LaDuke, "Mo tagata e leai se isi mea ae naʻo le fanua ma se vaitafe, ou te le fai faʻasaga ia i latou."
E Le Lava Tele Lenei Aai mo i Tatou Uma
I le taimi nei, i tua i le lafumanu, o loʻo auai le au kaupoe i se taua e le masani ai po o ai e sili ona mafai ona pulea le 640 miliona eka o fanua lautele o loʻo umia faʻatasi e tagata Amerika. Lagolagoina e uso Koch ma latou American Legislative Exchange Council, poʻo FILIFILI, o faipule i Amerika i Sisifo, lea o loʻo i ai le tele o fanua faitele, o loʻo valaʻau i le malo feterale e tuʻuina atu le pule ma le puleaina o latou i itumalo ma setete. E aofia ai nisi o tatou paka a le atunu'u e sili ona pele.
I Iuta i le mea ou te nofo ai, ua tuuina atu e le fono faitulafono e pulea e le Republican le Fa'atosina o Eleele a le Malo (PLI). O le taamilosaga lata mai lea i le 30 tausaga o fete'ena'iga a le au fa'asao ma pisinisi o lo'o noatia i turisi ma fa'afiafiaga fa'asaga i fai lafumanu ma eli. I le tulaga lamatia: pe tuʻuina atu nofoaga faʻalauaʻitele faʻasalalau mulimuli i totonu o le setete tulaga aloaʻia toafa ma puipuiga feterale poʻo (e ui e le masani ona taʻu saʻo) tuʻu atu i mea e fiafia i ai le tagata lava ia e faʻaaogaina le seoli mai ia i latou. O nai tausaga uma lava e tuleia ai e le “couboy cowboy” a le fono faitulafono a Iuta na o se “pili vao” e tumu i fualaau oona ma auala e ono faataumaoia ai e le mafai e le nuu faasao i le lotoifale ona usitaia.
Fa'atauina le taimi lenei o se gafatia tau tele e fa'amautu po'o ai e pulea 'ele'ele a le malo ma pe fa'apefea ona fa'aaogaina, e leai se eseesega o le PLI. O le mea moni, na mafua mai i popolega i le lotoifale ina ia mafai e Peresitene Obama ona faʻaogaina lona malosi lautele i lalo o le Tulafono o mea tuai e fausia ai se maafaamanatu fou a le atunuu i le setete ina ua ia tuua le Ofisa Oval. O le mea tonu lava lea na faia e Bill Clinton i le 1996, i le faatuina o le Grand Staircase Escalante National Monument i luga o le 1.9 miliona eka o fanua i le itu i saute o Iuta o le vanu, ua avea ma fale o paka a le atunuu e lima.
O lena tulafono 1906, na pasia aʻo iai Teddy Roosevelt i le White House, e tuʻuina atu ai i le peresetene le pule lautele e fausia ai maafaamanatu a le atunuʻu mai fanua lautele ina ia puipuia ai uiga taua faʻanatura, aganuu, poʻo faʻasaienisi. Talu ai o gaoioiga e pei o le viliina mo le suauʻu ma le kesi, eliina, tipi laupapa, ma le fafagaina o lafumanu e faʻasaina pe faʻatapulaʻaina i ia fanua puipuia, o le au faipule i Sisifo e manatu ia i latou o se meafaigaluega o loʻo faʻaogaina e tagata faʻasao. taofia atinaeina o le tamaoaiga.
Faomea Tuugamau mo Fiafia ma Tupe
E mautinoa lava, o le miti taufaafefe a le au kaupoe ua iloa. A faʻatasi o ituaiga e lima, o loʻo i ai nei uma i Iuta pe fai mai fanua o tuaa iina, o loʻo tuleia nei se talosaga malosi mo na o se faʻamanatuga faʻa-atunuu - o se paka e pulea faʻatasi e ituaiga e lima ma le National Park Service (lea o le a avea ma se mea taua tele. muamua mo le nuu o Amerika). O le a aofia ai le 1.9 miliona eka o fanua a tuaa o Navajo, Hopi, Zuni, Ute Mountain, ma Ute Indian ituaiga ma o le a lauiloa o le Bears Ears pe a maeʻa le faʻailoga sili ona taʻutaʻua o le eria, masaga lua e fai mai e pei o taliga o se urosa. .
O le Failautusi o le Initeria o Sally Jewel na asiasi talu ai nei i le maafaamanatu na fuafuaina ma sa ofo i mea na ia vaaia, e aofia ai le mataʻina o le tofē o fale, faapea foi ma ata vali ma maa vaneina o loʻo faʻaalia ai faʻailoga o le aiga, faʻaaliga shamanic, ma lafu aitu o mamoe tetele ma elk. O le a maua e Bears Ears le sili atu ma le 100,000 nofoaga o suʻesuʻega anamua, e aofia ai le tele o mea tuai ma sili ona mataʻina faʻaumatia i le Iunaite Setete. O tagata o le tuufaatasiga o ituaiga e manatu ia i latou ma le eleele o loʻo lapisi i measina ma ivi a o latou tuaa o ni mea paia.
O se kulupu faavae, Utah Dine Bikeyah, na faia ni galuega tetele e aoina ai fa'amaumauga ma fa'atalanoaga e fai faafanua faaleaganuu o le itulagi. O tala faasolopito mataʻina ma tala faasolopito na latou fausia na faʻamaonia ai le faʻamoemoe o tuaa o ituaiga faʻatasi na faʻalagolago i lena laufanua mo le tulituliloaina, aoina, ma sauniga sauniga mo seneturi. O le nuu faasao a Iuta, lea na faavasegaina a latou lava fuafuaga mo se maafaamanatu faapea, na laa ese mo le talosaga a ituaiga.
O le Puipuia o Taliga a Bears ua manatu o se mataupu faanatinati. O se vaega toaitiiti o leoleo i le taimi nei o loo leoleoina le faitau afe o maila faatafafa o vanu gaoa lea o le gaoia o nofoaga o suʻesuʻega anamua mo le fiafia ma tupe maua o se tu masani i nuu i tua. I nofoaga mamao e pei o Blanding, Iuta, o le gaoi o tuugamau a Initia na manatu o se mea e fiafia i ai le aiga seia oo ina ofi atu sui mai le FBI i le maketi uliuli mo measina ma pasi o se aiga iloga i le lotoifale. Ua faaalia e le taitai o Ute Regina Lopez-Whiteskunk se popolega faaosofia o taitai o ituaiga. “A aunoa ma se gaoioiga vave,” o lana tala lea, “matou te fefefe neʻi oo i le ʻoa o mea anamua ma aganuu a le Bears Ears o le a pagatia i le malepelepe ma le faalumaina ma le maasiasi.”
O lona fefe e faavae lelei. I tausaga talu ai nei, mo se faʻataʻitaʻiga, ua taʻitaʻia e komesina o itumalo i tua le taʻavale faʻasolitulafono uma faʻasologa i luga o se auala e ui atu i le Recapture Canyon na tapunia ai e le Ofisa o Pulega o Eleele (BLM) le taavale afi ona e sopoia le tele o nofoaga autu o suʻesuʻega. E le'i faamalieina faipule o le setete ma le itumalo e lu'iina le tapunia e le BLM o lena vanu i le faamasinoga. Nai lo o lea, sa latou faalauiloa faalauaitele ia tiʻetiʻega e tetee ai i le fed. O le mea mulimuli o nei teteʻe i le 2014, o le mea moni, na matua taua faʻaleagaina nofoaga fa'alilolilo e le'i puipuia. Na va'aia e le nu'u o se fa'aaliga fa'ate'ia le le fa'aaloalo, e pei o le ta'avale sa'o i luga o tu'ugamau. O leoleo fa'aauupegaina lelei na tietie atu i le Recapture Canyon sa taitaia e Ryan Bundy, le atalii o Cliven Bundy ma le ulu lauiloa o le aiga o Bundy.
Atonu e te manatua tama felanulanua'i Bundy. A uma mea uma, na avea i latou ma fetu o le "fouvalega kaupoe” faasaga i tulafono faatonutonu a le feterale i fanua o le Malo. I le 2014, na auina atu ai le au leoleo a le BLM i Nevada e aveese povi a Cliven Bundy mai fanua sa latou fafagaina faasolitulafono mo le 20 tausaga. Na ta’ua e le feterale e faapea sa ia aitalafu ai i le au fai lafoga se miliona tala i pili e le’i totogiina. O ia, i le isi itu, sa ia finau e faapea o ia fanua faitele o le au fai lafumanu lea na muai fafaga e o latou matua matutua. O le au leoleo na auina atu e faamalosia le tulafono na faafetaiaia e le faitau selau o kaupoe faaauupegaina, o le toatele oi latou na faia ni tulaga fana e siomia ai i latou. I le feagai ai ma le malosi tele o le afi ma le faamoemoe o le faamasaatoto, na latou solomuli ese ai ma o se taua tele.
Le Kegi E Le Mafai Ona Fana Sa'o
lea solomuli i Nevada e mautinoa lava na faamalosia ai le aiga o Bundy ma a latou vaega o le militeri e faoa le Malheur National Wildlife Refuge i le masina o Ianuari 2016. O le faaauupegaina lelei, sa latou nofoia le nofoaga autu o tagata asiasi i lena sulufaiga o manulele, ma faalagolago i luga o upu kaupoe uma i totonu o le tusi. Sa latou faaofuina le vaega i mata, seevae, fusi, ma pulou Stetson, ave fuʻa a Amerika, ma faia pea a latou solofanua mo tagata pueata talafou.
I le faaiuga, e ui lava i foliga o le Marlboro Man ma le uiga o Clint Eastwood, ae na foliga mai o le au Bundyites o le kegi e le mafai ona fana sao. O le "feteʻenaʻiga faʻavae" na latou manaʻo e faʻaalia e ala i le puʻeina o Malheur na faʻalavelave i le lotolotoi o se tausamiga o le le mautonu ma le faʻafefe: o alii o loʻo tauaveina fana osofaʻi ma taufaamatau e faʻaaogaina na latou faʻailoaina i latou lava o "tagata tetee filemu" ma, aʻo taʻutino atu e le gata, taumafai e "toe foi mai" fanua i tagata Amerika - fanua ua uma ona latou umia. Na iu lava ina taofia e sui feterale le au taaalo autu uma i le taamilosaga muamua a Nevada ma le Malheur fiasco, sei vagana ai le tasi na fasiotia i se poloka auala ina ua ia molia leoleo faaauupegaina ma aapa atu i lana fana. tofotofoga amata ia Setema 7th ma o loʻo faʻamoemoe e tumau mo masina.
Tuuina atu le matala feitagai o faipule o le setete ma le lotoifale i le puipuiga o nofoaga paia, faapea foi ma lo latou naunau e soli le tulafono ma ofo atu le lagolago faalilolilo mo tagata mataala e pei o le Bundys, na filifili taitai o ituaiga e ave o latou popolega e uiga i le puipuia o fanua o latou tuaa i luga. Na malaga atu se aumalaga i Uosigitone ma feiloai ai ma Peresitene Obama, a’o amata ai loa le fa’asalalauga fa’asalalau e fa’atosina ai isi e lagolagoina lea fuafuaga.
O se tuufaatasiga lautele o ituaiga ma le nuu faasao na faʻatasi i le manatu, aemaise lava ona o le taimi muamua lea na tuʻuina atu ai e ituaiga o Amerika Amerika se faʻamanatuga faapena. O le va'aiga o se paka e fa'amamaluina ai 'ele'ele pa'ia o le atunu'u, na fa'atulagaina ma fa'atonu e tagata Amerika moni lava latou, na pu'eina ai mafaufauga o tagata lautele. O le Times Niu Ioka ma Washington Post ua i ai uma faatonu tusitusia o loo uunaia ai le peresitene e fausia se paka faapea ma o palota a Iuta o loo faaalia ai le toatele o tagatanuu e fiafia i ai.
Paipa Filemu, E le o Paipa Suauu
O faiga fa'avae fa'atosina na fa'atasi ma le nofoia i Amerika i Matu na fa'atosina i le atunu'u o Sioux i le fa'ai'uga o le seneturi sefuluiva. O ē na sao mai malo fa'ato'ilaloina o lo'o i ai na fa'afalepuipuiina. Na aveesea a latou fanau mai ia i latou ma auina atu i aʻoga nofotumau lea na sele ai o latou lauulu, ma faʻaumatia a latou gagana ma sauniga. O lenei mea - ma sa tatau ona avea - o se ituaiga o fasioti tagata faʻaleaganuʻu. I le Bears Ears ma Sioux atunuu i aso nei, e ui i lea, o le aganuu a tagata Amerika Amerika e tumau. O suli o na fitafita na maliliu i le puipuia o lo latou atunuu ma na fanau na aveesea mai o latou aiga ma a latou aganuu ua faamaonia le maoae o le maufetuuna'i. Ua latou toe puipuia foi lo latou lalolagi ma, e pei ona tupu, o tatou foi, aua e tusa lava pe e te le faasoaina le vaitafe o le Vaitafe o Misuri, o loo e ola i luga o se paneta ua vave ona suia e le ituaiga o uta oona o le a faatumulia ai se lumanai. Dakota Access Pipeline.
I Hollywood i Sisifo o loʻu talavou, o Initia e masani lava o ni tagata leaga e tasi le itu na latou faia ni mea leaga i tagata papaʻe lelei o loʻo taumafai e faʻaolaina tagata i le tuaoi. E pei o le tele o manatu na ou tuufaasolo mai i loʻu talavou, o le mea moni ua avea ma se isi tala.
E mautinoa lava, a'o le'i o'o mai le osofa'iga a pulega fa'akolone, o le va'aiga a tagata o le lalolagi i le lalolagi i le mea ua ta'ua nei o lo tatou si'osi'omaga ua foliga mai e pei o le ola mama. O le laueleele, e pei ona vaai i ai tagata Sioux ma isi ituaiga, o se mea ola ua tumu i agaga e tatau ona iloa ma faaaloalogia e tagata.
O Initia na tau i ai kaupoe ma ofu lanumoana e le'i fa'asoa manatu fa'apapalagi i tinoitupe, meatotino, tupe mama, alualu i luma, ma, sili ona taua, tekinolosi. I se tasi taimi, sa i ai a matou fana ma sa i ai a latou aufana ma aū, o lea na matou taʻavale ai i luga. Ae o le mea ofoofogia lenei: o se tala na foliga mai ua leva ona iu ua foliga mai ua leai. Ua suia taimi, ma i le faagasologa o tagata na muamua atu, e foliga mai, ua fesuiai matafaioi.
O se tamaoaiga o loʻo faʻaogaina i luga o le carbon ua lamatia ai le ola i le lalolagi. O vai o sami ma vasa e vave mafanafana; o le tau ua amata ona le mautonu ma faigata. Masalo ua oʻo i le taimi e faʻalogo ai ma aʻoaʻo mai tagata na nonofo iinei mo le faitau afe o tausaga. O le faʻaaloalo i le pule a Sioux ma le puipuia o nofoaga paia o ituaiga i totonu o latou lava faʻamanatuga faʻale-malo e mafai ona tusia ai le isi mataupu i la tatou tala Amerika, lea e iu ai ina avea Initia ma toa ma toa totoa o loʻo tauivi e puipuia o tatou ala o le olaga. e pei o latou lava.
Chip Ward, a TomDispatch masani, fa'avae fa'atasi FA'amalolo Iuta ma tusia Canari i luga o le Rim ma Hope's Horizon. Toe fo'i mai malaga savaliga i le Bears Ears, na umi ona ia teuina lona malamalama i mea na ia asia mo ia lava, ona o le fefe i le vaivai o fale papa anamua ma fale teu oloa i tagata faomea. Ua ia faamoemoe o le a latou maua nei le puipuiga e tatau ai.
O lenei tusiga na muamua faʻaalia i luga o TomDispatch.com, o se upega tafaʻilagi a le Nation Institute, lea e ofoina atu se tafega faifaipea o isi punaoa, tala fou, ma manatu mai Tom Engelhardt, faʻatonu taimi umi i le lolomiina, faʻatasi o le American Empire Project, tusitala o Le Iʻuga o le Manumalo Aganuu, e pei o se tala, O Aso Mulimuli o Lomiga. O lana tusi lata mai o Shadow Government: Surveillance, Wars Faalilolilo, ma se Global Security State i se lalolagi nofo toatasi (Haymarket Tusi).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo