Talu mai le osofaʻiga faʻateʻia-ma-maofa a Iraki na amata ia Mati 2003, o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o lena atunuu e leʻi alu ese lava mai tala fou pe ua leva ona alu ese mai le itulau pito i luma. Ae o le pa'ū i tua atu o ona tuaoi mai le faʻaumatiaga, faʻaleagaina, ma faʻalavelave faʻaleaganuʻu i Iraq ua toetoe lava a aloese mai le matauina. Ae ui i lea - e tusa ai ma fuafuaga a Malo Aufaatasi - e tusa ma le 50,000 Iraqis o loʻo sosola ese mai lo latou atunuu i masina taʻitasi (ma le numera le mafaamatalaina o isi o loʻo faimalaga i totonu), o Iraq o loʻo gaosia se tasi o - pe a le o le - sili ona ogaoga faʻalavelave sulufaʻi i luga o le paneta, o se faʻalavelave. e aunoa ma se igoa ma leai se gauai taua.
Mo le lua vaiaso talu ai, sa ou i ai i Suria, asiasi i nofoaga autu o tagata sulufai ma tolauapiga, ofisa ma tagata faigaluega o le Komesina Maualuga a Malo Aufaatasi mo Tagata sulufai (UNHCR), ma pitonuu matitiva i Tamaseko ua faatumulia i le atuatuvale, toetoe lava a leai se pene. tagata sulufai, o nisi taimi e nonofo 15 i se potu. I fuainumera ma tagata, o nei nai aso na ofoina atu se tamai faamalama i le tele o se mala o loʻo faʻaalia pea ma e leai se faʻailoga o le faʻaitiitia i soʻo se lumanaʻi vave mafaufauina.
Sei o tatou amata i numera, e le talafeagai e pei ona i ai. O fa'amaumauga lata mai a le UN e uiga i le fa'alavelave o tagata sulufa'i i Iraq o lo'o fa'ailoa mai ai i le va o le 1-1.2 miliona Iraqis ua sosola i tua atu o le tuaoi i Suria; e tusa ma le 750,000 ua sopoʻia Ioritana (faʻateleina lona faitau aofaʻi o le 5.5 miliona i le 14%); a itiiti mai e 150,000 ua oo atu i Lepanona; e silia i le 150,000 ua malaga atu i Aikupito; ma - o nei fuainumera e sili ona taufaasese i mea uma - e sili atu i le 1.9 miliona ua faʻatatau nei ua faʻateʻaina i totonu e ala i taua faʻale-malo ma le faʻamamāina o lotu i totonu o Iraq.
O nei fuainumera o loʻo faʻateteleina i le faitau aofaʻi o tagata i tausaga aʻo leʻi osofaʻia i le na o le 26 miliona. I se tulaga maualalo, i se isi faaupuga, e le itiiti ifo ma le tasi mai le fitu Iraqis e tatau ona sosola ese mai lona fale ona o le vevesi ma le vevesi na mafua mai i osofaiga a le pulega a Bush ma le nofoia o Iraq.
Ae, e oo lava i le au ofisa o le UN i luga o le vaaiga ioe, o nei mea e le masalomia o ni fua faatatau maualalo. "Matou te faʻalagolago tele i numera aloaia na tuʻuina mai ia i matou e le malo o Suria e uiga i tagata sulufaʻi Iraqi o mai iinei," Sybella Wilkes, na taʻu mai e le ofisa o faʻamatalaga lautele faʻaitulagi mo le UNHCR, aʻo matou talanoa talu ai nei i le nofoaga autu mo tagata sulufai i Douma, o se aai i le pito i tua o le laumua o Suria. E oo lava i le maualuga o le UNHCR fuafuaina o le 1.2 miliona Iraqi sulufai i Suria (o se atunuu e na o le 17 miliona tagata), sa ia fai mai ia te au, masalo e maualalo tele.
E tusa ai ma le tala a Wilkes, o le malo o Suria, i le faʻaaogaina o fuainumera na maua mai ona pou tuaoi i saute, faʻatatau i le numera e latalata i le 1.4-1.5 miliona Iraqis i Suria. O le faʻagaioiga a le UNHCR iinei, e matuaʻi lava le faʻatupeina ma le le lava o le aufaigaluega, e leai ni tagata i luga o le tuaoi o numera numera ma e leai se auala e siaki ai le tele moni o le faʻalavelave faʻafuaseʻi.
Ae, i la latou galuega, e mafai ona latou lagonaina lona mamafa mamafa i aso taitasi. Erdogan Kalkan, o le 35-tausaga Turkish UNHCR tagata faigaluega o 15 tausaga, na taʻu mai ia te aʻu o le aufaigaluega o loʻo faigaluega ua uma ona faʻatulagaina le aofaʻi o 35,000 tofiga ma tagata sulufaʻi o loʻo sailia fesoasoani i Suria; naʻo le 25,000 oi latou na faʻatautaia a latou mataupu - ma e tau le afaina ai le faʻafitauli. "Ua matou faʻateleina a matou gaioiga galue mai le amataga," o lana tala lea, aʻo faʻafefe i luga o se sikaleti. Sa matou talanoa i totonu o se faleteuoloa faatoa liliu mai lea e mafai ai e aiga Iraqi ona feiloai ma tagata faigaluega UNHCR i potu papaʻe pupuni ma faʻatalanoaina pe aisea na latou tuua ai Iraq ma o latou manaʻoga sili ona vave.
O le paketi a le UNHCR mo Iraqis i Suria i le 2006 sa na o se $700,000, e itiiti ifo ma le tasi tala mo tagata sulufaʻi e sopoia le tuaoi. E manaʻomia e le UNHCR le tele o mea tau tupe e oʻo lava i le amata fesoasoani i le toʻatele o tagata sulufaʻi Iraqi i totonu o le atunuʻu, faʻapea foʻi ma meaʻai, vailaʻau, ma fesoasoani mai isi lala sooupu a le UN. I le taimi nei, e na o le pau lea o le ofisa UN e fesoasoani i Iraqis i Suria, Lepanona, ma Jordan. O le UNICEF ma isi lala sooupu a le UN ua faʻaalia le fiafia, ae o loʻo tuʻuina atu pea le lagolago i Suria, e tusa ai ma Kalkan.
Adham Mardini, le fesoasoani faʻamatalaga lautele mo UNHCR i Tamaseko, na taʻu mai ia te aʻu o la latou paketi i Suria ua siitia maualuga i le $ 16 miliona mo le 2007, e ui lava o lena, o loʻo tumau pea i lalo ifo o le mea e manaʻomia e faʻataunuʻu ai manaʻoga sili ona manaʻomia. o tagata sulufai. E faʻaopoopoina i luga atu o le $ 13 mo le tagata sulufaʻi a Iraqi i le tausaga - pe afai e te le aofia ai tagata sulufaʻi i Suria mai Somalia, Palesitina, Afghanistan, ma isi vaega o taua e nafa ma le UNHCR (faʻatasi ai ma le UNHCR i luga). E maua e tagata sulufaʻi Iraqi meaʻai faaopoopo mai le UNICEF, ae naʻo tulaga sili ona ogaoga o manaʻoga, ma o tinoitupe e le o avanoa mo le tufatufaina atu.
I tua i le faaiuga o le 2006, na amata ai le UNHCR i Tamaseko o se faiga sili ona tauagafau - faatasi ai ma failautusi e lua, e vaʻai i le va o le lima ma le fitu mataupu i aso uma. I le taimi nei, e 25 failautusi o loʻo faʻatautaia le sili atu i le 200 mataupu i aso taʻitasi, ae le o taʻua leoleo, avetaavale, komepiuta fou, se nofoaga fesoasoani Red Crescent i le ogatotonu, se faletaele fou, ma fuafuaga mo le faʻaopoopoina o se nofoaga mo tamaiti, auaunaga faufautua mafaufau, ma se nofoaga tutotonu i luma o le Failautusi Aoao o le UN asiasi i le faaiuga o lenei masina.
Ae o nei mea uma e le o lava se mea e latalata i le lolovaia o le lologa o Iraqis i totonu o Suria i masina uma. O Iraqis, o loʻo i ai nei i luga o le 8% o le faitau aofaʻi o lenei atunuʻu, faʻamatala tala e uiga i le mafuaʻaga na latou tuua ai o latou fanua ma mea o loʻo latou feagai ai i aso nei, lea e le o faia e nei fuainumera, e pei ona i ai.
Sili atu nai lo Numera
“Na ou tuua mea uma,” o le tala lea a Salim Hamad, o se tagata faigaluega muamua o nofoaafi mai Baghdad. “Na gaogao loʻu fale ina ua ou alu, ma ou te le iloa po o le a le mea na tupu.” Na matou feiloaʻi i se tamaʻi faleoloa lauti i le togālauapi lautele o tagata sulufaʻi o Yarmouk i Tamaseko. Atonu e le talafeagai le faapea o Yarmouk o se togalauapi a Palesitina o tagata sulufaʻi, talu ai o le Iraqi diaspora o loʻo faʻatusalia ai le tele o malaga a tagata sulufaʻi i Sasaʻe Tutotonu talu ona fausia le setete o Isaraelu i le 1948. e ui ane ai gata i ala. E tusa ai ma tagata o le lotoifale, o le fiasefulu afe o Iraqis ua uma ona auai i o latou tulaga, ma le numera o loʻo faʻateleina i aso uma, ma o Salim Hamad e le o se faʻailoga o tagata fou na taunuu mai.
I le lima masina talu ai, sa tatau ai ona faatau atu e Salim lana taavale, o ana meafale, ma le tele o isi ana mea totino ina ia maua ai se tupe e aumai ai lona toalua ma lana fanau e toatolu i Suria. Ua latou vaivai ma fefefe, na ia taʻu mai ia te aʻu, i le vaaia o tino oti i o latou auala i aso uma.
Ona o Jordan e lagolago-U.S. Ua leva ona taofiofia e le Tupu o Abdullah le ulufale atu o Iraqi i lona atunuu, mo Salim ma le anoanoai o isi, o Suria ua na o le pau lea o le nofoaga avanoa. Yarmouk, faʻatasi ai ma le eletise ma le vai tafe, o le mea moni, o se tasi o nofoaga sili atu mo tagata sulufaʻi. O isi nofoaga autu e lua o tagata sulufaʻi o loʻo lolovaia ai nei Iraqis, Jaramana ma Sayada Zainab, o loʻo i ai le tulaga sili ona leaga o le olaga, e aofia ai le sili atu ma le 10 tagata o loʻo momoe i potu e leai ni moega, leai se vai inu ma i nisi tulaga vevela, ma faʻatasi ai ma le eletise.
O isi Iraqis o loʻo nonofo i pitonuʻu matitiva o taulaga, 'ai a latou tupe teu, o nisi taimi e faʻalagolago i le agalelei o uo Suria poʻo aiga. Tuuina atu faʻatapulaʻaina visa, lea e faʻasaina ai Iraqis mai le galulue iinei (sei vagana ai, ioe, i le tamaoaiga o maketi uliuli), pe a tele taimi e leai se tupe teu, o le faʻalavelave e mautinoa o le a sili atu ona leaga.
O le UNHCR talu ai nei na ofoina mai ai le faʻataʻitaʻiga mataʻutia lenei: E tusa ai ma ana faʻatusatusaga sili ona lelei e uiga i le 12% o le faitau aofaʻi o Iraq, o loʻo faʻapea nei e tusa ma le 24 miliona tagata, o le a faʻaumatia i le faaiuga o le 2007. O loʻo matou talanoa e uiga i le toeitiiti atoa le 3 miliona sili atu le mativa Salim Hamads i le Tausaga Fou. (Faʻaopoopo i le faʻateleina o le faitau aofaʻi o tagata sulufaʻi i totonu o Iraki ma lona faʻateleina o tagata maliliu o tagata lautele ma o loʻo ia te oe le ituaiga o faʻaumatiaga o se malo e seasea vaʻaia - ma, e le masalomia, o le a oʻo mai.)
O se lipoti na tuʻuina atu ia Mati 22 e le NGO Refugees International ua taʻua ai le sosola a Iraqis mai Iraq ua malepelepe i le taua "o le lalolagi sili ona televave faʻalavelave faʻalavelave."
"O le tulaga o loʻo tuleia nei Suria ma Ioritana i le maualuga," o le tala lea a le UNCHR's Wilkes ia te aʻu. "O le faiga faʻavae a Suria o le 'faitotoa tatala' e tulaga ese, ae i le tamaoaiga ma agafesootai matou te mafaufau pe o le a le umi e mafai ona tausia. Matou te matua nofouta i le aʻafiaga o nei malo o loʻo feagai ma lenei faʻafitauli. Matou te faʻamoemoe o le a fesoasoani le sosaiete faʻavaomalo e faʻasoa le avega.
O le mea muamua na mafua ai lenei faʻalavelave o le osofaʻiga ma le nofoia o Iraq i le 2003, ae e leʻi faia e Peresitene Bush ma ana ofisa maualuluga ni laasaga taua e faʻasoa i le taunuuga o le avega a tagata sulufaʻi. E oʻo mai i le taimi nei, na tuʻuina atu e le pulega na o le 466 visa i Iraqis. I lalo o le uunaiga talu ai nei mai le UN, na fai mai o le a ofoina atu se isi 7,000 visa - ae aunoa ma le faalauiloaina o tulaga mo le taliaina o ia tagata sulufai pe tusa lava pe mafai ona tuuina atu visa. I le faalogoina o lenei numera itiiti, na faapea mai ai se tagata sulufaʻi Iraqi ia te aʻu ma le le talitonu: “E fitu afe mai le sili atu i le fa miliona tagata Iraqi ua sosola ese mai lo latou atunuu pe ua sosola ese mai totonu? .”
“Ou te talosaga atu i atunuu uma, aemaise lava le Iunaite Setete, ina ia faia mea uma latou te mafaia e fesoasoani ai ia i tatou,” o le auala lea na tuu mai ai ia te au e Qasim Jubouri, o se teutupe na sola ese mai Baghdad ma lona aiga ina ia faasaoina i latou. "Talu ai o le malo o Amerika na mafua ai nei mea uma, e le tatau ona latou nafa ma le fesoasoani ia i matou i le taimi nei?"
I le pei o Salima, na ia alu atu foʻi i Suria e aunoa ma se mea e sili atu na o ni lavalava ma ana tupe teu. O le taimi nei, ua uma le tupe na ia aumaia ma ua le iloa pe faapefea ona ia fafagaina lona aiga pe a leai.
Tolusefulu lua tausaga le matua Ali Ahmed e iai se tala fa'atusa e fa'amatala. "O aʻu o se pule tau tupe o kamupani e fitu i Baghdad, ae sa tatau ona ou tuua loʻu fale, laʻu taavale, ma toetoe lava o mea uma." Ina ua uma ona fana e fitafita lana taavale i le itu maualuga o Mansoor o Baghdad, na sola Ali i Jordan. Na toe foi o ia i Iraq e toe taumafai, ae na toe feagai ma le oti i se osofaiga lea na maliliu ai tagata faigaluega e toaono mai lana pulega.
Ma e oo lava e le o le iuga lena. “E 11 a matou inisinia mai le tasi kamupani na taofia e le Mehdi Army [le militia a le faifeau Shia Muqtada al-Sadr]. Matou te lei toe faalogo lava ia i latou. Na ou iloa i lena taimi e tatau ona ou lafoai mea uma ae tamoe mo loʻu ola.
E le'i va'aia e Ali lona toe fo'i vave mai. "Ou te le faʻamoemoe e toe foʻi i tua mo le 15-20 tausaga. Ua ou tuua mea uma, ma o lea ua leai se mea ua na o se tamai faleoloa meaai ou te tamoe ai iinei. Ae e le lava. E le o le UN, poʻo soʻo se malo, sili atu nai lo le malo o Iraqi, o loʻo lava mea e fesoasoani ia i matou. (O le malo o Suria, e oʻo mai i le taimi nei, o loʻo tausia se faiga faʻavae o le vaʻavaʻai i se isi itu pe a oʻo mai i galuega tauagafau poʻo galuega maualalo e maua e Iraqis e le faʻateʻaina ai tagata Suria.)
Na taʻu mai e le isi tagata sulufaʻi Iraqi ia te aʻu o loʻo taofia e le Mehdi Army militia ma faʻamalosi se tootoo i lona faʻaʻa o se vaega o lana "fesili." Sa laki o ia na sau i fafo mai le aafiaga o ola. O le toʻatele, i itu uma e lua o le tauiviga faʻalelotu, e leai. O le fasia o Sunni e le Medhi Army ma le fasia o tagata Shii e vaega faʻafefe Sunni ua avea ma mea masani.
E ui lava i le mea moni na faatonuina talu ai nei e Sadr lana militia e taulaʻi uma ana osofaʻiga i 'au o loʻo nofoia, o le tele o tino oti o loʻo liliu mai i luga o auala o Baghdad i aso taʻitasi e faʻamaonia ai.
O Iraqis oe na galulue ma, pe na i ai i soʻo se auala e fesoʻotaʻi ma, o le militeri a Amerika poʻo le pulega o galuega o loʻo faʻaleagaina, pe a le sili atu le leaga. O tagata uma o loʻo galulue faʻatasi i soʻo se auala ma le US i Iraq ua faʻamoemoe nei - faʻatasi ai ma o latou aiga.
“Sa masani ona ou galulue faatasi ma tagata Amerika e lata ane i Kut,” o le tala lea a Sa'ad Hussein, o se inisinia eletise e 34 tausaga le matua, “Sa ou faigaluega mo Kellogg, Brown, ma Root [lea sa avea ma lala o le kamupani suauu-service tele Halliburton] i fausia se nofoaga Iraqi iina seia oo ina ou maua loʻu taufaamatau i le oti i luga o se fasipepa na see i lalo o loʻu faitotoa i loʻu toe foi atu i Baghdad. Sa leai sa’u filifiliga ae na o le sola.”
“Ua atili ai ona leaga mea i Iraq,” o le auala lea a Salim Hamad, lea na sola i le lima masina talu ai, na aoteleina ai le olaga i lona atunuu muamua a o faaiuina la matou faatalanoaga. “E i ai se eseesega tele i le va o i latou na tuua i le fa tausaga talu ai ma i latou na tuua i le fa aso talu ai. O mea uma i Iraq o loʻo faʻavae i luga o sectarianism i le taimi nei ma e leai se puipuiga - e le mai Amerika, poʻo le malo o Iraqi.
Sola ese mai le “Saolotoga ma le Temokalasi”
Sa'ad Hussein, o le na taunuu i Tamaseko i le na o le tolu masina talu ai, na ia faamatalaina le Baghdad na ia tuua o se "aai o aitu" lea e tautau ai fuʻa uliuli o faasilasilaga o le oti i le tele o auala. E iai, na ia fai mai ai (ma na faʻamaonia e isi na matou talanoa i ai i tagata sulufaʻi lata mai), e masani lava naʻo le tasi le itula o le eletise i le aso ae leai ni galuega e maua.
"O aʻu o se kapeteni muamua i le Iraqi Army, ma ou te manatu o le mafuaaga lena na faamataʻuina ai aʻu, e faaopoopo atu i le galulue faatasi ma pulega o galuega," o lana tala lea. Ina ua fesiligia pe toafia ana uo a le au Sunni sa latou mauaina foi le taufaamatau o le oti, sa ia tali mai, "O i latou uma." Sa le saogalemu, na ia fai mai ia te aʻu, mo ia e toe foi atu i le vaega tele o le au Shiite Iraqi, aua, "Atonu ou te fasiotia. O le saolotoga fou lea ma le faatemokalasi ua tatou maua.”
I luga o tulaga uma e mafai ona fuaina, o le olaga i Baghdad, ua oʻo nei i le lima o tausaga o le US occupation, ua avea ma seoli mo Iraqis o loʻo taumafai e tumau, lea, ioe, naʻo le faʻaopoopoina i le faʻateleina o numera o loʻo avea i aso uma ma vaega o le malaga i tuaoi. fanua. E masani ona ioe o le tuʻuina atu o le saogalemu, eletise, vai inu, tausiga faʻalesoifua maloloina, ma galuega - o lona uiga, o mea taua o le olaga faʻaonaponei i le taulaga - e sili atu le leaga nai lo tausaga mulimuli o le nofoaiga a Saddam Hussein.
"O loʻo taofia e tagata Amerika le tele o tagata," o le tala lea a Ali Hassan, 41-tausaga mai le Hay Jihad eria o Baghdad aʻo matou talanoa i luma o le ofisa tutotonu o le UNHCR i le taulaga o Tamaseko. "Ma na fasiotia loʻu uso e fitafita Shiite ina ua ia musu e avatu ia i latou ki e faʻaumatia ai fale Sunni sa matou vaʻaia."
A o lolofi mai le toʻatele o isi tagata sulufaʻi i le tagata pueata Jeff Pflueger ma aʻu, o loʻo manaʻo e taʻu atu a latou tala, o Hassan, o se Shiʻi na sola ese mai Baghdad i le tolu masina talu ai, na faʻaopoopo mai, "O lea e le mafai ona ou toe foʻi. O aʻu o se tagata sulufaʻi ma ou te le o lagona lava le saogalemu ona o loʻo ou fefe pea i le Mehdi Army.
"O le tele o Iraqis e le o tuua lava o latou fale i le taimi nei ona ua latou fefefe tele e o i fafo ona o le militeri," o Abdul Abdulla, 68-tausaga le matua na sosola ese mai Baghdad ma lona aiga, na tauanau, ina ua latou puʻeina moni le masini faaleotele leo sa ou faaaogaina e faapipii ai. la'u faatalanoaga ma Hassan.
Mai le vaega o Yarmouk o Baghdad, Abdulla, o se Sunni, na fai mai o sui o le militia Shia o loʻo faatalitali i tua o lona pitonuʻu ina ia taofia ai soʻo se tasi e taumafai e alu. “Sa matou nonofo i o matou fale, ae e oo lava i lena taimi na taofia ai nisi mai o latou lava fale. O nei 'au oti na amata ona o mai ina ua taunuu [sa avea muamua ma amepasa Amerika John] Negroponte. Ma o le Malo o Iraqi e mautinoa lava o loʻo aʻafia aua latou te faʻalagolago i [militia]."
A o ou talanoa ma Abdulla, sa ou matauina se tamaitai i se ofu uliuli abaya po o se ofu e ufiufi ai lona tino atoa, o le tasi o ona lima i se lafo, o tu latalata ane.
Ina ua ou latalata atu Eman Abdul Rahid, o se tina e 46 tausaga le matua mai Baghdad, na ia taʻu mai ia te aʻu ma le loto i ai lana tala faanoanoa, e masani lava o le olaga lautele i le laumua o Iraqi i aso nei. “Na ou manuʻa,” o lana tala lea, “ona sa ou latalata i se pomu taavale, lea na fasiotia ai loʻu afafine… O loo i ai le fasioti tagata, ma taufaamatau o le tele o le fasioti tagata, ma pa i aso uma i Baghdad.”
"O Amerika o le mafuaaga lea na osofaia ai Iraq, o lea matou te mananao ai i le pulega a Amerika e tuuina mai fesoasoani ia i matou o tagata sulufai," na ia faaopoopo mai ai, "Ou te manao i tagata e faitau lenei mea ma taʻu atu ia Bush e fesoasoani ia i matou."
Ono Masina ma Faitau
Aso Sa ma Aso Gafua i le UNHCR tagata sulufa'i fa'agaioiga nofoaga i Douma o loʻo iai vaaiga faʻalavelave. O tagata sulufaʻi, o nisi oi latou na faʻatali mo ni nai masina mo la latou faʻatalanoaga muamua i le nofoaga tutotonu, o se mea taua i le sailia o fesoasoani, taunuu i taxis, minibuses, savali, poʻo luga o pasi faʻapitoa na faʻafaigaluegaina e le UNHCR. Latou te laina i fafo o se faitotoa pa’epa’e ma lanumoana fou ua valiina, e leoleoina e leoleo puipui, ma tafe malie atu i totonu o le faleteuoloa ua liliu e faatali ma le naunautai mo le valaau o o latou igoa ma numera.
I se tasi o aʻu asiasiga i le Aso Gafua, a o ma agaʻi atu ma laʻu uo o Jeff i le faleteuoloa ua liliu atu i le nofoaga autu e gaosi ai oloa, sa sili atu ma le 1,000 tagata Iraqi na tumutumu i le faitotoa ma le faamoemoe e ulufale i totonu. umia se numera e fai ma sui o lona tulaga i le laina, faatasi ai ma tusi folau ma isi pepa manaomia.
A o ave i matou i totonu o le ogatotonu e le UNHCR fesoasoani faʻamatalaga lautele Adham Mardini, na ia taʻu mai ia i matou o le aso talu ai i le va o le 6,000 ma le 7,000 Iraqi sulufaʻi na o ifo i luga o le nofoaga. I lenā lava aso, e 2,179 tofiga i le lumanaʻi na faatulagaina, e taʻitasi ma fai ma sui o le tusa ma le 3.6 tagata, ona o le toʻatele o i latou ua tofia e ulu o aiga.
“O Aso Sa ma Aso Gafua e masani lava ona valea iinei ona o aso ia tatou te setiina ai o latou tofiga,” o lana tala lea. "Ma o nei tagata e tatau ona faʻatali mo le ono masina mo naʻo latou faʻatalanoaga."
O nisi o Iraqis o loʻo faʻaalia, e ui i lea, e manaʻomia le tausiga faʻafuaseʻi. E masani ona taunuʻu tagata sulufaʻi e aunoa ma ni vailaʻau, ma e iai faʻafitauli ogaoga o le fatu, faʻaletonu fatugaʻo, tele mu i luga o latou tino, poʻo manuʻa le lelei - ma e leʻo taʻua ai faʻafitauli o le mafaufau latou te feagai mai sauaga na vaʻaia pe na oʻo i ai poʻo olaga ua matuaʻi ese. O nei mea uma, e tatau ona taumafai le nofoaga autu o le UNHCR laʻititi. O se numera faateia o tagata taunuu mai ua na o le tuʻuina i totonu o falemaʻi e ave i falemaʻi i le lotoifale pe togafitia e le Syrian Red Crescent.
I lalo o se taualuga le tumau i fafo o le faleteuoloa ae i totonu o le faitotoa pito i fafo, manuia aiga ia maua mai a latou numera i lenei aso o loʻo faʻatumu pepa. E tutu alii e tusitusi i luga o ni fasipepa o lo o lolomi i puipui; o loo siiina e tamaitai pepe fetagisi i le lotolotoi o le vevesi ma le vevesi. Mai lea taimi i lea taimi, e sau ai se tagata volenitia a le UNHCR i le faitotoa o le fale ma se pu e faailoa ai igoa o i latou e tatau ona sauni e faatalanoaina. O le to'atele o i latou ua fa'atali a itiiti ifo ma le fa masina mo lenei aso.
O loʻo faʻaauau pea ona lolofi mai Iraqis i le faitotoa mai le auala aʻo ma talanoa ma Mardini. "E pei ona mafai ona e vaʻaia, o loʻo galue lelei le fuafuaga mo le saogalemu o Baghdad," o lana tala lea ma le ataata faʻafefe. Mai le fiaselau maila le mamao, o lana faʻalapotopotoga o loʻo tuʻuina atu le mea o loʻo maua ai le "saogalemu" ma e le mafai ona faʻamoemoe e faʻaauau pea le faʻatupulaia o numera o tagata Iraqis.
O le mea e sili atu ona leaga, o loʻo matauina e le au ofisa o le UNHCR le faʻateleina o tagata sulufaʻi Kurdish mai i le itu i matu o Iraq na sili atu ona filemu. "E sili atu i le 50% o tagata fou uma i le lua vaiaso talu ai o Kurds," o le tala lea a Kalkan, o le UNHCR veteran o 15 tausaga na ou talanoa muamua i ai, aʻo ia faʻatasi ma aʻu ma Mardini i le faitotoa. O i laʻua e toʻalua e faʻaalia se fefiloi tauagafau o le le fiafia ma le lotovaivai, pe a fua i tulaga. E le gata i lea, e pei lava ona amata ona oso aʻe le UNHCR i Tamaseko e faʻafeiloaʻi le toʻatele o tagata sulufaʻi latou te feagai, o le tafega e faʻafefeteina.
Masalo o se itula mulimuli ane, pe a matou toe foi atu i le auala, o le faʻaputuga o tagata sulufaʻi ua faʻaitiitia faʻavavega i na o ni nai taseni o Iraqis faanoanoa i fafo atu o le faitotoa ua tapunia nei. E le mafai ona tatou malamalama i le mea na mafua ai ona mou ese uma i latou i se taimi vave.
“E faatolu ona ou sau iinei e fai le taimi lea ona o le tumutumu tele,” o se fomai Iraqi ta’u mai ia te a’u, a o ia umia le numera 525, e faailoa mai ai lona tulaga i le laina. "Na ou taunuu i le aso nei i le lima i le taeao ma loʻu aiga e sefulutasi mo lenei tofiga ma o lea ua latou tolopoina!"
E tasi lava lana laina i le laina ina ua tapunia le faitotoa mo le aso. Ona o le faatupulaia o le numera o tagata sulufai, o le afa o le UNHCR faatalanoaga na tatau ona siitia i le galuega o le faatulagaina o tofiga i le lumanai mo tagata fou. O lea la, o le afa o faatalanoaga mo lenei aso ua faaleaogaina.
“O lea la e tatau ona ou faatali mo le isi lua masina,” o le tala lea a le fomai ia te au, a o ou sioa atu i ona mata vaivai. O loʻo ia uuina pea lana numera i lona lima aʻo amata ona faʻapotopotoina i matou e se motu o tagata ma o isi ua amata ona sasaa mai tala tutusa o le le fiafia ma le atuatuvale. A'o si'i a'e leo i le le fiafia, na fa'aali mai e Jeff ia te a'u se vaaiga popole ma matou filifili e faafetai atu ia i latou mo lo latou taimi ma agai i luma. E ese mai i le tusiaina o a latou tala tuʻufaʻatasia o le faanoanoa ma puʻeina a latou ata e faʻaalia ai i le lalolagi foliga o lenei faʻalavelave faʻafuaseʻi, e leai se isi mea e mafai ona tatou faia.
Abu Talat
O Abu Talat, o se tamā e 58 tausaga le matua e toafa lana fanau, sa avea ma aʻu faamatalaupu muamua i le valu masina o oʻu i Iraq. O le ono masina talu ai na iu ai ina ia le toe faamoemoe e nofo i lona fale i Baghdad, ave lona aiga, ma e pei o le faitau selau o afe o isi Iraqis na sosola i Suria. O se tasi o tagata sulufai sili atu le laki, sa lava ana tupe teu e mautotogi ai se fale mautotogi faatauvaa e lua potu i Tamaseko.
Sa avea pea o ia, ma tumau pea, o se tagata faamaualuga. O le tautua i le Iraqi Army seia oo i le 1990, na te umia uiga faamiliteli e pei o le mamalu, faamaoni, ma le mamalu i le tulaga maualuga. E ui ina ou ofo atu i taimi uma e fesoasoani ia te ia i soo se auala ou te mafaia a o malepelepe lona olaga, ae na o le faatasi lava ona ia taliaina sina tupe itiiti mai ia te au.
Ina ua ou taunuu i Suria, sa ia valaaulia aʻu i lona fale e faiʻaiga faatasi ma lona aiga. Ina ua uma le taumafataga, a o matou inu lauti malosi, sa ia fai atu i lona afafine e faaali mai ia te au le tusi faamaonia mai le UNHCR lea e faamaonia ai o i latou o ni tagata sulufai aloaia. Sa ia tuuina mai ia te au le pepa ma vaavaai mai ia te au a o ou faitauina.
O loo lisiina i le pepa o ia o le ulu o le aiga. O se ata uliuli ma le paepae o ia o loo i le pito i luga o le itulau, ma o igoa ma tausaga o tagata o lona aiga i le pito i lalo. O lo'o i luga a'e oi latou le tusitusiga lea:
“O le mea lea e fa'amaonia ai o le tagata ua ta'ua i luga ua aloa'ia o se tagata sulufa'i e Malo Aufaatasi e le Komesina Maualuga a Malo Aufaatasi mo Tagata sulufa'i e tusa ai ma lana fa'atonuga fa'alautele. I le avea ai o se tagata sulufaʻi, (o ia) o se tagata e popole i le ofisa o le United High Commissioner for Refugees, ma e tatau, aemaise lava, ona puipuia mai le toe foʻi faʻamalosi i se atunuʻu o le a feagai ai (ia) ma faʻamataʻu i lona po o lona olaga po o lona saolotoga. So'o se fesoasoani e tu'uina atu i luga / ta'u igoa e sili ona fa'afetaia.”
Sa ou tilotilo atu ia te ia, ma le le iloa po o le a se tala e fai, ona toe tuuina atu lea o le pepa. Na ia tilotilo atu ia te ia lava, e pei o le le talitonu, ona tuu atu lea o lana vaai e taulai atu i se mea faapitoa, ae o lona fatafata na luluina a o ia vaaia le tauivi e pulea le uunaiga e tagi. Mulimuli ane, na te leʻi fai atu i se tasi faapitoa, “Ua avea nei aʻu ma tagata sulufaʻi.”
O Dahr Jamail o se tusitala tutoatasi na ia ufiufi Sasaʻe Tutotonu mo le fa tausaga talu ai, o le valu masina na i ai i Iraq. Jamail o loʻo tusitusi nei mo Inter Press Service ma Al-Jazeera English, ma o se sao masani i Tomdispatch.com. Le tusi o loʻo lumanaʻi a Jamail, Beyond the Green Zone: Dispatches from a Independent Journalist in Occupied Iraq (Haymarket Books) o le a tatalaina i lenei Oketopa. Jamail o loʻo lipotia nei mai Lepanona. O ana lipoti e masani ona maua i luga o lana upega tafaʻilagi, Dahr Jamail's MidEast Dispatches.
Jeff Pflueger o le San Francisco Bay Area e faʻatatau i ata pue ma le upega tafaʻilagi. O lana galuega na faʻaalia i le National Geographic Adventure, Men's Journal, Outside, ma isi faʻasalalauga. Pflueger sa galulue vavalalata ma Dahr Jamail mo le 3 tausaga o fausiaina ma tausia lana upega tafaʻilagi. Na te tausia foi lana lava upegatafa'ilagi. O nisi o ana ata mai Suria e mafai ona vaʻaia o loʻo kiliki i luga o sootaga i lenei tusiga.
[O lenei tusiga na faʻaalia muamua ile Tomdispatch.com, o se weblog a le Nation Institute, lea e ofoina atu se tafega faifaipea o isi punaoa, tala fou, ma manatu mai Tom Engelhardt, faatonu umi taimi i lomiga, Co-faavae o le Poloketi a le Malo o Amerika ma le tusitala o Le Iʻuga o le Manumalo Aganuu, o se talafaasolopito o Amerika manumalo i le Cold War, o se tala, O Aso Mulimuli o Lomiga, ma Misiona le'i ausia (Nation Books), o le aoina muamua o faatalanoaga Tomdispatch.]
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo