O le oge i le Sierra Tarahumara o loʻo faʻaalia ai se faʻafitauli e sili atu nai lo le faʻalavelave o loʻo iai nei - o loʻo faʻaalia ai le faʻaogaina o le faʻaogaina o tagata Rarámuri, Oʻodam, Warixó ma Odame. I le feagai ai ma le sasaa mai o le lotogatasi ma le popolega i le lotoifale, atunuu ma faavaomalo, le Kovana o Chihuahua, Cesar Duarte, na fai mai talu ai nei e faapea o le malo ma le sosaiete e nofo aitalafu i le "aitalafu talafaasolopito" i tagata Initia o le setete tele o Mekisiko.
E leai se tasi na te finauina le mea moni e faapea o le setete o Chihuahua, ma Mekisiko uma, o loo i ai se aitalafu tele i uluai tagata o lenei atunuu. Mo le afa afe tausaga, ua faoa faamalosi tagata o le atunuu ma e na o le taofia o le gaoi pe a leai se mea e toe ave ma leai se tasi e toe tuli i fafo. O le mea e tatau ona finauina i aso nei o le auala e totogi ai na aitalafu faʻasolopito.
O aitalafu i tagata o le atunuu e le mafai ona totogi i meaai ma palanikeke, ae sili atu i lauga. E tatau ona totogi i latou i faiga faavae lelei ma le lelei lautele; fa'atasi ai ma fa'ai'uga, tala fa'atatau o tupe, suiga fa'aletulafono o lo'o fa'amalosia ma gaioiga fa'amaonia. Faatasi ai ma mea uma e uiga i le sailia moni o le faamasinoga tonu.
O le malo o Polivia, o loʻo taʻitaʻia e le Peresetene Evo Morales, o loʻo avea ma faʻataʻitaʻiga o auala e foia ai aitalafu faʻasolopito ma tagata moni. O le Sui Peresetene Bolivian Alvaro García Linera o loʻo tuʻuina atu ma le manino le mea e tatau ona fai i se faʻatalatalanoaga ma Luis Hernández Navarro o La Jornada.
O García Linera na amata i se mea moni: e le'i muta le nofoia i le tutoatasi faaupufai mai Sepania. O lona uiga, o malo e manana'o e fai le amiotonu i tagata o le atunu'u, e tatau ona fa'aaofia i latou i se faiga o le fa'ate'aina.
Fai mai le sui peresitene, "o se faagasologa o le vavae ese mai le faʻalapotopotoga, agafesootai, aganuu, ma faʻataʻitaʻiga faʻavae e faʻaogaina ai olaga i aso uma o tagata i mea e fiafia i ai le faʻatonuga ma tala faʻatonuina e malosiaga i fafo. O le pulega faakolone o se sootaga o le pulea o le teritori lea e faamalosia e ala i le malosi, ae mulimuli ane avea ma masani i 'amio masani' a tagata o loʻo pulea."
O laasaga fa'avae i le fa'agasologa o le fa'ate'aina e amata i le iloa o tagata o le atunu'u ua avea ma tagata fa'apolokiki, fa'atasi ai ma le avanoa e maua ai le malosi fa'avae. Latou te faia faaiuga faapolokiki ma faatino se leo. Ua una'ia e le atunu'u le Malo ina ia toe fa'afo'i le pulea o punaoa faanatura sa i ai muamua i lima mai fafo, e pei o le suau'u, kesi, vai, ma vaega o le eletise eletise a le atunu'u. O isi punaoa, e pei o fanua ma vaomatua, ua toe tuusa'o atu i nuu moni ma tagata faifaatoaga.
"Faʻafetai i nei gaioiga, i le taʻitaʻiga a le atunuʻu, o le toʻatele o le faitau aofaʻi o Bolivia, o tagata moni na muaʻi fuafuaina e avea ma tagata faifaatoaga, tagata faigaluega, bellboys, poʻo tagata faʻatali, ua avea nei ma faifeʻau a le malo, faipule, Pule Sili, faamasino, kovana, ma e oo lava i le peresitene,” o le faaiuga lea a García Linera. O lenei fa'amalosiaga fa'ale-nu'u ose auala o suiga ma o se fua o suiga. Na aliaʻe mai le vevesi faʻaagafesootai filemu lea na oʻo i ai Bolivia talu mai le faʻalapotopotoga a le atunuu ma Evo Morales na avea ma pule.
Atonu e le talafeagai le taumafai i lena tulaga o suiga i Chihuahua, ae afai tatou te matua naunau lava e iloa aitalafu ua leva ona tatou nofo aitalafu i tagata Initia i lo tatou setete ma faaleleia a tatou upu, e tatau ona tatou faia ni manaoga ogaoga.
O le mea muamua o le talepeina lea o uiga fa'akolone o lo'o fa'aauau pea ona fa'ato'ilaloina o tatou nu'u nu'u. E tatau ona toe faafoi atu o latou fanua ia i latou, ma e tatau ona latou filifili pe o le a faapefea foi ona latou faaaogaina le vaomatua—lo latou vaomatua. E tatau ona latou filifili pe o le a le auala latou te mananao e fuafua ma atiina ae ni galuega tau turisi. O le tulafono matua'i sese e ave ai le fa'amuamua i galuega eli nai lo aia tatau a nu'u e fai mea latou te manana'o ai i o latou lava fanua e tatau ona fa'aumatia. A tu’u atu lena fanua ma mea o lo’o i lalo i kamupani mai fafo e maina ai, e sili atu le mata’utia o le tulafono.
O le totogiina o le aitalafu ua tuanaʻi i le Rarámuri ma isi tagatanuu o Chihuahua e sili atu nai lo le "fausiaina" o punaoa o galuega mo i latou poʻo le "aumai" ia i latou auala ma falemaʻi. E mana'omia ai le finagalo fa'apolokiki ina ia iloa lo latou sitiseni atoa, ma le tutusa atoatoa ma aia tatau uma ma fa'amanuiaga e o mai fa'atasi ma ia. E manaʻomia le taofia o le togafitia o Sierra e pei o se puipuiga i lima o matua tausi matua, e tusa lava pe lelei le faʻamoemoe. O lona uiga o le ave'esea o pa puipui ina ia mafai ai e nu'u o le atunu'u ona avea ma tagata fa'apolokiki mataalia, e nafa ma a latou lava mataupu tau tamaoaiga, si'osi'omaga, fa'apolokiki, fa'aleaganu'u, ma agafesootai.
Víctor M. Quintana ose faufautua i le Democratic Farmers' Front of Chihuahua ma le tagata su'esu'e/polofesa i le Autonomous University of Ciudad Juárez. O ia o se tusitala masani ma le Polokalame Amerika.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo