O le solia o faiga palota faatemokalasi na tulai mai i le tele o atunuu ia Iuni 2009. E lua mataupu na sili ona mataʻina: o le palota a le peresetene o Iuni 12 i Iran lea o le incumbent Mahmoud Ahmadinejad sa tele tuuaia i faiga palota, ma le Iuni 28 faʻatoʻilaloina o le Peresetene Honduras Manuel Zelaya. O le mea tonu lava na tupu i le mataupu o Iran-o lona uiga, o le tele o le taufaasese ma pe na tonu pe leai foi-atonu e le o manino lelei e pei o Honduras, lea na tuliesea ai e le taʻitaʻi o le militeri le taʻitaʻi filifilia o le atunuu. Ae e tusa lava po o le a le mea moni saʻo o loʻo siomia ai mea taʻitasi, sa i ai i atunuu taʻitasi se mamanu manino o le faʻalavelave a le malo pe a maeʻa lena mea. I tulaga uma e lua, o le taofiofia na faia i foliga o le fasioti tagata, sauaina, ma le tele o gaioiga faʻaitiitia le sauā e pei o le faʻasalalau faʻasalalau, vavao, ma le faʻasaoina o le tele o tagata.

 

I Iran, e pei o le Amnesty International lipotia ia Tesema talu ai, “e afe ma afe tagata na saisaitia e aunoa ma se mea, e toatele na fasiotia i luga o auala pe na maliliu foi i le falepuipui, ma o le toatele na faapea mai na sauaina i latou po o ni faiga leaga.” Na taʻusalaina e AI "le naunau o pulega e faia sauaga ma faiga faʻapitoa e taofia ai le tetee ma le tetee." O faʻalapotopotoga o aia tatau a tagata Iran na valiina se mea tutusa ata. O le numera tonu o tagata maliliu o loʻo finau pea, ma atonu e le mafai ona iloa, ae e mautinoa lava e le itiiti ifo i le sefulu [1].

 

I Honduras, ua tuufaatasia e le Comité de Familiares de Detenidos Desaparecidos i Honduras (COFADEH) faamaumauga sili ona maeʻaeʻa o le solia o aia tatau a tagata na mulimuli mai i le osofaʻiga a Iuni 28. COFADEH ua faʻamaonia sefulu fasioti tagata fa'apolokiki i totonu o le lua masina talu ona mae'a le osofa'iga, e aofia ai le fa i totonu o le lua vaiaso muamua; e oo atu ia Fepuari 2010 ua atoa le fasefulu. O le toʻatele o tagata na aafia na tetee i le osofaʻiga, ma o le tasi o se tusitala na lipotia le tetee mo le au tusitala Honduran. O fa'alapotopotoga o aia tatau a tagata mai fafo na fa'amaonia lenei tala fa'avae, e ui lava e aunoa ma se fa'amanuiaga o le fa'aauau pea i luga o le eleele. O se asiasiga a le Amnesty International i Honduras i le masina talu ona uma le osofaiga maua e faapea “[e] o le malosi tele a leoleo ma le militeri sa masani ma le faitau selau o tagata tetee toafilemu ua noatia i le taofia faasolitulafono.” Na faʻamaonia foi e AI e le itiiti ifo ma le toʻalua tagata tetee filemu na maliliu i fana. Na tuuina mai foi e le Komesina Maualuga a Malo Aufaatasi mo Aia Tatau a Tagata sailiiliga ia Mati o lenei tausaga. Talu mai Mati, e toafitu tusitala na fasiotia. I le tausaga e tasi o le osofaʻiga, o se fofoga fetalai mo le Amnesty International taʻusalaina le "solia matuia o aia tatau a tagata" na faʻaauau pea talu ona faʻapipiʻiina le malo o Porfirio Lobo ia Ianuari, ma matauina o Lobo "ua le mafai ona faia se gaioiga e puipuia ai” o aia tatau a tagata Honduras [2].

 

O le taumafai e “faavasegaina” pe fuatia mafatiaga o tagata o se taumafaiga faigata ma atonu e matagā, ae atonu e mafai ona tatou faia se faaiʻuga faapea o le taofiofia a le malo i atunuu e lua sa sili ona tutusa. O tala fa'asalalau fa'amaoni ma le fa'amaoni e mafai ona fa'amoemoe e tu'uina atu a itiiti ifo ma le fa'atusatusaina le maualuga o le gauai ma le ita i mataupu e lua. Nai lo lena, o faʻasalalauga faʻasalalauga o mataupu e lua o se faʻataʻitaʻiga tusi a Edward Herman ma Noam Chomsky "faʻataʻitaʻiga faʻasalalauga," lea e valoia ai o tala fou a Amerika o le a faifai pea ona faʻaleaga tagata tetee a le malo o Amerika ma ana kamupani lagolago aʻo faʻaalia le sili atu le faʻaaloalo i paaga aloaʻia. O se tasi o vaega tutotonu o le faʻataʻitaʻiga o loʻo valoia ai o le a faʻaalia e le au lomitusi le alofa tele i ē na afaina i fili o Amerika-o "tagata agavaa ua afaina" - aʻo le amanaiaina pe faʻatauvaʻa mafatiaga o "tagata le agavaa," oi latou o loʻo mafatia i lima o uo US [ 3]. O Iran, e leai se tala, o se fili Amerika. E ui o le tulaga o le pulega a Obama e faasaga i le pulega a Micheletti ma Lobo i Honduras ua tau le manino—na muai tuuina atu e Obama ni ta’uaiga i le malo ma motusia ai nisi o fesoasoani a Amerika—o le tele o gaioiga a le pulega i le tausaga ua mavae ua faailoa mai ai o Honduras o se paaga malosi a Amerika [4].

 

Neda ma Isis: Tagata Agavaa ma le le agavaa ua afaina

 

I le tulaga o Iran, o le Times Niu Ioka ma Washington Post na sa'o uma le tu'uina atu o le avanoa lautele i le fa'alavelave fa'aletonu i le mae'a ai o le palota. O se su'esu'ega fa'amaumauga a Lexis-Nexis mo "Iran + Palota" i le lua masina talu ona mae'a le palota na maua ai le 234 i'uga i le Times ma le 178 i le pou. O itulau o manatu i le taimi nei na tafe mai i le ita: le pou lomia se manatu manatu e tuuto atu i le taʻusalaina o faiga saua a le malo o Iran e tusa ma le 3-4 taimi i le vaiaso [5].

 

Na maua e se tasi na afaina Iranin le alofa faapitoa. O le tamaitai e 26 tausaga le matua o Neda Agha Soltan na fana i se tetee i le aso 20 o Iuni, ma o lona fasioti tagata na maua i luga o le lipine ma faasalalauina i luga o le Initaneti. O le pou ta'ua Neda e sefuluiva taimi i masina e lua; i le na o le vaiaso muamua ina ua mavae lona maliu, na lomia ai ni faatonu se lua, lua op-ed, tasi le tusi, ma le tasi itulau pito i luma o le tusiga na tuuto atu i le ta'usalaina o lona maliu. O le Times lomia fa'amatalaga e lua i le tulaga tutusa. 

 

Ata 1:

 

Tusitala ma Op-eds ua taulaʻi i le taʻusalaina o le taofiofia i Iran,

 

Iuni 13 – Aokuso 13, 2009

 

*O fuainumera e le aofia ai faʻamatalaga ma faʻamatalaga e faʻasino puupuu pe faʻapitoa i le taofiofia, pe o Iran e le o le taulaiga autu.

 

 

I se faʻatusatusaga, o le faʻasalalauina o le pule a Micheletti i Honduras na toetoe lava a leai. O le aofaʻi o faʻasalalauga o Honduras e matuaʻi utiuti nai lo le faʻasalalauga a Iran. E le gata i lea, i totonu o le tino o mataupu na tuuto atu i le osofaʻiga (69), naʻo le 28 pasene (19) na taʻua ai soʻo se faiga faʻamalosi a le malo o Micheletti. O le tele lava o lo'o fa'asino i le fa'ata'ita'iga a le malo, fa'aogaina o kesi loimata, ma fa'apena fo'i gaioiga e le fa'ama'i ai; na o le fitu o na mataupu e sefuluiva na taʻua ai le maliliu o tagata tetee Honduras. O le mea lea, o le taofiofia i Honduras e sili atu le itiiti ifo o le taʻua i tala fou uma nai lo le aofaʻi o manatu (50) na faʻaalia e le faʻatusatusaina o le taofiofia i Iran, o le fua faatatau e tusa ma le 2:5. E leai se fa'amatalaga e tasi po'o se fa'amatalaga na fa'asalaina le fa'alavelave i Honduras; o le mea moni na faia e le toatele o le faafeagai, saili e tauamiotonuina le osofaiga ma tuuaia Zelaya (vaai i lalo).

 

Ata 2:

 

Fa'asalalau Fa'asalalau a Micheletti Regime Repression i Honduras,

 

Iuni 29 – Aokuso 29, 2009

 

 

O le Honduran sili ona lata ane e tutusa ma Neda o Isis Obed Murillo e 19-tausaga, na fasiotia i se fana i le ulu i le aso 5 o Iuni a o ia faatalitali i le tulaueleele o Zelaya (le manuia) i le malaevaalele o Toncontín. Na taʻutaʻua le igoa o Isis i le au galulue faʻatasi i le lalolagi atoa, ma o faʻamatalaga e uiga i lona maliu na maua lautele i luga ole Initaneti i vaiaso na sosoo ai. Ae na o le faalua ona taʻua o Isis i le Post (faʻatasi ai ma lona igoa e sese le sipelaina), ae leai lava i le Times. E leai se tala na tuuto atu i lona maliu; na taʻua uma e ia lona fasioti tagata o se faamaoniga o se "sosaiete matua vaeluaina Honduran" [6]. I se faʻatusatusaga, o le faʻamoemoe manino o lipoti i le maliu o Neda e faʻaalia ai le sauā o le pulega a Iran. O lipoti e uiga ia Neda na faʻatagataolaina ai o ia i se tulaga sili atu, taʻu atu i le au faitau le auala na ia suʻesuʻeina ai musika ma filosofia ma sa musu ma le lototoa e ofuina i ofu masani a tamaitai Isalama [7].

 

O le eseesega o lipoti o le maliliu o Neda ma Isis ua faamaonia ai le valoaga a Herman ma Chomsky e uiga i "tagata agavaa ma le le agavaa ua afaina." O mafatiaga o tagata e tatau ona alofagia pe afai o le tagata na te faia o se tasi o fili o Uosigitone.

 

Faiga Palota Legitimate vs. Fraudulent

 

O loʻo faʻasalalau e le au faʻasalalau a le US le palota a le peresetene ia Iuni 12 i Iran ma le palota o Novema 29 i Honduras na mulimulitaʻi i se mamanu tutusa: masalosalo ma tuuaiga tuusaʻo o le taufaasese i le mataupu o Iran, viia i le tulaga o Honduras.

 

E pei o le tusitala ma le aufaasālalau faitio Michael Corcoran taua, na faʻaaogaina e le au faʻasalalau a le US "se tulaga lua e le faʻamaonia" i lana faʻasalalauga o palota e lua. O le Times, pou, ma isi faleoloa na vave ona taʻusalaina le palota a Iuni 12 a Iran, ma fai mai "e foliga mai e pei o se taufaasese.” I se faatusatusaga, o le Times na patipati i le natura "mama ma le saʻo" o le palota a Novema 29 Honduran, ae na taʻua e le Post e "tele lava le filemu." O ia lava faleoloa e toetoe lava a leai se gauai atu i tuuaiga ogaoga o faiga taufaasese po o lipoti a faʻalapotopotoga o aia tatau a tagata o loʻo faʻamaumauina ai le faʻamataʻu lautele o tagata palota ma le taofiofia e le malo o tagata tetee. Na toetoe a leai se gauai atu i le tetee a Honduran i le palotaina o le palota, ma e leai se taʻua uma o le mea moni e faapea o le sui tauva sili o le itu tetee, le taitai iuni o Carlos Reyes, na osofaia e le malo i le aso 30 o Iulai, gau lona tapulima, ma mulimuli ane toe faaui i tua e Reyes lona sui tauva e aloese ai mai le faatulafonoina o le palota. Ma e ui o le toetoe lava o malo uma mai fafo ma faʻalapotopotoga e mataʻituina le palota na latou taʻusalaina le palota e le tusa ai ma le tulafono, ae o le US lomitusi, e pei o le malo o Amerika, na taliaina [8].

 

O lo'o tu'uina mai fo'i e Corcoran fa'amaoniga tele o le fa'aituau mo le mataupu o le Times Niu Ioka:

 

le Times 37 talafou talafou e uiga i le mataupu-sili atu i le 38,000 upu i le aofaʻi, e aofia ai le 15 itulau pito i luma-i le 10 aso talu ona maeʻa le palota a Iran. Na lomia foi e le pepa le 12 op-eds, ono tala fou auiliiliga vaega, lua faatonu, ma sili atu i le 2,600 upu i tusi i le faatonu. I se eseesega, i le 10 aso talu ona maeʻa le palota a Honduran, o le Times na tuuto atu na o tala e ono, e aofia ai tala fou e fa, tasi le faatonu (lea, e pei ona taʻua i luga, na taʻua o le palota "mama" ma "talafeagai") ma le tasi tala fou. E leai se tala na lomia i luga o le itulau pito i luma, ma e leai ni tusi na lolomiina i le faatonu poʻo op-eds. I se aotelega, o le Times lomia na'o le 3,000 upu i le fa'alavelave a Honduran, e tusa ma le 35,000 e itiiti ifo nai lo le fa'amaoni i le palota a Iran. [9]

 

 

O nei suʻesuʻega, o loʻo iloiloina faʻatasi ma lipoti a tagata matau aia tatau, ua le mafai ai ona le ioe i le faaiuga a Corcoran e faapea o le au faasalalau a le US sa "taupulepule i le taofia o le faatemokalasi a Honduras."

 

E pei o le tulaga o tagata agavaa ma le le agavaa ua afaina, o le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻamaonia faʻamaonia. O lenei tulaga ua tumau pea mo le tele o tausaga [10]. E manino lelei le fa'aupuga a le malo, ma o nisi taimi e fa'ailoaina e le au ta'ita'i o le Iunaite Setete ma tagata popoto i taimi o le fa'amaoni. I ni nai tausaga ua mavae, i le tali atu i le faitioga e faapea o le malo o Amerika o loo faaaogaina se tulaga lua i le taʻusalaina o le palota a Sandinista i Nicaragua a o taʻua le saʻo o se faiga palota manino i El Salvador (o se US sekutu), na taʻua ai e se faifeau Amerika e faapea “[ e le faamalosia e le Iunaite Setete le faʻaaogaina o le tulaga tutusa o le faʻamasinoga i se atunuʻu o loʻo i ai le malo o loʻo ita tele i le US e pei o se atunuu, e pei o El Salvador, i le mea e leai" [11]. Ma le talafeagai, o le tausaga o le 1984.

 

“O le Coup a Honduras o le Masei o Peresitene Zelaya”: The Provocation Thesis

 

I le faaopoopo atu i le pipii atu i le faʻataʻitaʻiga faʻasalalauga, faʻasalalauga faʻasalalau a Honduras ua toe faʻaaogaina foi le tele o tropes ma aʻa loloto i le malo ma le Orientalist lauga [12]. Le aufaitau o le Times ma pou o loʻo faʻaalia i taimi uma ata o "tagata malolosi" fiaʻai malosi o loʻo faʻasesēina le toʻatele o tamaʻimea, o ē "e tauaso tele i taunuuga" [13]. I le taimi nei, o le tetee taʻutaʻua i le malo ma le oligarchy o le taunuuga lea o tagata faʻalavelave i fafo e pei o Hugo Chávez nai lo soʻo se faitioga poʻo manaʻoga. O Chávez, o le “socialist-emperor,” o loo fai ma sui o tagata Latina leaga: o i latou o loo faaliliuina o latou atunuu i le pule malosi a le tagata e toatasi ma taitai atu ai o latou tamaoaiga i le faaleagaina, “e matua ese lava ma isi vaega o Amerika Latina,” o tagata Latina lelei. o lo'o "taliaina le lalolagi atoa" [14]. O mea moni pito sili ona taua e le taua se'i vagana ua latou lagolagoina tala fa'aanamua.

 

A'o taofia e le avanoa se su'esu'ega mae'ae'a, e tasi lava le fa'ata'ita'iga e sili ona mata'ina. E sili atu ma le afa o tala uma ma manatu koluma i Honduras i le lua masina talu ona maeʻa le osofaʻiga na taʻitaʻia ai le au faitau e talitonu o Zelaya e nafa ma se vaega o le osofaʻiga—i nisi tulaga, e ala i le taʻu manino atu e faapea “o le malo o Honduras o le sese lea o Peresitene Zelaya” ( le ulutala o se Iulai 1 pou op-ed e le itu taumatau tusitala Peru-Amerika Alvaro Vargas Llosa) [15]. O le faavae autu o lenei tagi o le tuuaiga lea na taumafai Zelaya e faalautele pe aveese tapulaʻa a le peresetene, ma faapea ona solia ai le 1982 Honduran Constitution. O le mea moni, e pei ona faʻaalia e le au vaʻavaʻai totoʻa, o le palota le tumau o le faitau aofaʻi lea na faʻatulaga e Zelaya mo Iuni 28 e naʻo le fesiligia o tagata palota pe latou te fiafia e tuʻuina se fesili i le palota palota ia Novema e filifili ai pe talo pe leai. se fono faavae fou. NACLA tusitala Robert Naiman, i a faigatā o faʻasalalauga faʻasalalau o le osofaʻiga, o loʻo taʻua ai e faapea "o le fesili e leʻi faʻatalanoaina uma taimi faatapulaaina" [16].

 

O faatonu i le Times ma pou atonu na iloa lenei mea moni. E le gata na logoina le au faitau na tusia ia i latou tusi e aʻoaʻo ai i latou i mea moni o le tulaga, ae o se tusiga o Iuni 30 i le Times Na taʻua e se tagata ofisa US e le o taʻua o ia lea na ioeina o le palota na fuafuaina e na o se "suʻesuʻega e le noatia" o le faitau aofaʻi. Ae o lenei faʻamatalaga na vave galo i le toetoe lava o faʻasalalauga mulimuli ane, ma o se tasi o le au tusitala na latou tusia le tusiga e leʻi toe tusia ni tala i Honduras mo le taimi atoa o le taumafanafana [17]. Nai lo lena, o manatu ma tala fou e masani lava ona faʻaalia pe taʻu saʻo mai na faʻaosoina e Zelaya le osofaʻiga e ala i le taumafai e toe tusia le Faavae ma / pe faʻalautele lona taimi i le tofi. O lipoti masani o tala fou na taʻua ai e faapea “na faateʻa Zelaya ona o loo ia faia se palota e ono mafai ai ona ia saʻili se nofoaiga lona lua i le tofi” ma e faapea “[f] taliga e faapea o [Selaya] o loo taumafai e faaleaga le Faavae ma faalautele lona nofoaiga. o se malosi malosi i tua atu o lona tuliesea” [18]. O faʻasalalauga ma koluma faʻapitoa na taʻua ai o le mea moni o le tuʻuaʻia o le manaʻo o Zelaya e "faʻatoʻilaloina tapulaʻa o le a faʻamalosia ai o ia e alu ese mai le tofi," ma e toʻatele na latou tuuaʻia maʻoti Zelaya mo le osofaʻiga [19]. O tala e sili ona “lima tutusa” na lipotia ai le tuuaiga a le itu tetee faasaga ia Zelaya ae na faailoa mai o se tautinoga a ona fili nai lo le upumoni o le talalelei. Ae ui i lea, e na o ni nai tusitusiga na aofia ai se tali tuusao mai ia Zelaya po o ana lagolago-e ta’u mai ai e ono talitonuina lea tuuaiga-ma e leai ma se tasi na lu’iina sa’o le moni o le tuuaiga.  

 

Ata 3:

 

Fa'asalalau Fa'asalalau Tu'ua'ia Zelaya, Atoa po'o se Vaega, mo Lana Lava Fa'ato'ilaloina,

 

Iuni 29 – Aokuso 29, 2009

 

 

*O fuainumera e aofia ai tala fa'asalalau fa'asalalau, fa'asalalauga, ma fa'amatalaga; e le'i fa'asalalau tala ma tusi e le'i aofia ai

 

 

O le manatu e faapea o i latou ua aafia o loo tauaveina le matafaioi mo le faaosoina o solitulafono faasaga ia i latou-o nisi taimi e taʻua o le "suʻesuʻega faʻaoso"-o se faʻataʻitaʻiga faifaipea i lauga faʻa-Emeperia faʻaonaponei. Fa'aopoopo! tusitala o Mark Cook faamatalaga ina ua maeʻa le osofaʻiga a le militeri a Pasila i le 1964, o le Times Niu Ioka ma o isi na tuuaia le Peresitene ua faate'aina João Goulart, o le tasi Times kolumina tuuaia i le taumafai e “faaumi [lona taimi] e ala i le aveesea o le tulafono faavae e faasaga i le tofi peresitene sosoo sosoo” [20]. Ma ina ua maeʻa le osofaʻiga a le militeri a le US e faasaga i le Peresetene Chilean Salvador Allende ia Setema 1973, na toe tuuaia ai foi e le Times le peresitene ua soloia mo le "tuleiaina o se polokalame o le lautele lautele lea e leai sana pule lauiloa" [21]. E oo lava i le au tusitala faasolopito e le masani ai, ua latou tuuaia le au fouvale ma le alualu i luma o taitai o le atunuu mo pulega sauā a le militeri lea na ufitia ai le konetineta i le 1960s, 1970s, ma le 1980s. “O le fouvalega,” o le tusi lea a se tasi tagata iloga iloga o Kuatemala, “ua faamalosia ai le mafuaaga o le pito sili ona fasioti tagata o vaega o leoleo i lea atunuu ma lea atunuu” [22].

 

* * *

 

O le isi foi, e oo lava i le tele o tala fou i totonu o le aufaasālalau lagolagoina e kamupani e foliga mai e le mafai pe le naunau e faʻasalalau mea na tutupu i Amerika Latina i se auala faʻamaoni-o lona uiga, tutoatasi mai le malo o Amerika poʻo le faʻalapotopotoga faʻapitoa. O le aʻoaʻoina ma le faʻamalosia o tusitala ma tagata suʻesuʻe i ia faʻasalalauga e mafai ona i ai i nisi taimi se aafiaga lelei, ma e aoga le taumafaiga [23]. Ae o le taimi nei, e sili atu nai lo se isi lava taimi, o le mauaina o avanoa i faʻamatalaga faʻatuatuaina e uiga i le lalolagi ma le matafaioi a le US e manaʻomia ai lo tatou faʻalagolago i luga o faʻasalalauga faʻasalalau ma faʻasalalauga faʻapisinisi, ae liliu atu i faleoloa tutoatasi e pei o Z, NACLA, UpsideDownWorld.org , ma le Temokalasi Nei! mo a matou tala fou e uiga i Amerika Latina. 

 

Faamatalaga:

 

[1] AI, Iran: Fa'atauva'a Faiga Palota, Fa'atupu Fa'alavelave, 10 Tesema 2009; Puipuia o Aia Tatau a Tagata, Lipoti o Aia Tatau Faalekuata a Tagata e Puipuia le Nofoaga Autu o Aia Tatau a Tagata (Spring-Summer 1388 [2009]).

 

[2] COFADEH, “Resitala o Maliu Fa'apolokiki o Tagata Ta'ito'atasi, Iuni 2009 ia Fepuari 2010” (Faaliliuga a Quixote Center a Tercer informe situación de derechos humanos en Honduras en el marco del golpe de Estado: Octubre 2009-Enero 2010 [Resumen ejecutivo]); AI, Honduras: Fa'amata'u Fa'afitauli o Aia Tatau a Tagata a'o Fa'ateleina le Taofi, 19 Aokuso 2009, itulau 6-7; Ofisa o le Komesina Maualuga a Malo Aufaatasi mo Aia Tatau a Tagata, Lipoti a le Komesina Maualuga a Malo Aufaatasi mo Aia Tatau a Tagata i le Solitulafono o Aia Tatau a Tagata i Honduras talu mai le Coup d'état i le aso 28 Iuni 2009, 3 Mati 2010; AI, "Ua le mafai e Honduras ona Taulima Faʻasalaga Faʻasalaga o Aia Tatau," UpsideDownWorld.org, 28 Iuni 2010. Tagai foi ia Bill Quigley ma Laura Raymond, "Tasi le Tausaga Mulimuli ane: Malosi le Tete'e a Honduras E ui lava i le Coup Lagolago a Amerika," Tu'u atu! 28 Iuni 2010, ma, mai le UpsideDownWorld.org, Belén Fernández, “Honduras i le tasi le tausaga mulimuli ane,” 27 Iuni 2010, ma Joseph Shansky, "E leʻi uma le Coup: Faailogaina o se Tausaga o le Tetee i Honduras, " 28 Iuni 2010—o le vaega mulimuli e ui lava i lona uiga sese o Honduras o le “tna ia muamua manumalo i le osofaʻiga a le militeri Latina Amerika i le tele o tausaga" (afai o se osofaʻiga a le militeri e faʻamatalaina o le faʻatoʻilaloina e le militeri o se peresitene ma le faʻatulagaina o se isi tagata, o le tele o isi faʻataʻitaʻiga lata mai e tatau ona taʻua, e pei o Venesuela i le 2002 ma Haiti i le 1991 ma le 2004. ).

 

[3] O le faamatalaga masani o le Edward S. Herman ma Noam Chomsky, Faʻatauga gaosi oloa: O le Economics Economy o le Mass Media (Niu Ioka: Pantheon, 2002 [1988]). O su'ega fa'aopoopo o le fa'ata'ita'iga o lo'o maua ile Noam Chomsky, Fa'asesega Manaomia: Puleaina o Mafaufauga i Sosaiete Temokalasi (Boston: South End Press, 1989). O le faʻataʻitaʻiga e fai si faigata nai lo lenei faʻamatalaga puupuu o loʻo fautua mai; tasi le mea, e le o fa'atū sa'o ai le pulega a le malo i fa'asalalauga, ae finau e fa'apea o fa'asalalauga fa'asalalau e foliga mai e atagia mai ai le fa'atupuina o maliega a le malo ma le aufaipisinisi. E le o se “taupulepule”—o le mea moni, o faamatalaga a Herman ma Chomsky o loo faamamafaina ai faiga o le “maketi saoloto” e sili atu nai lo soo se “taupulepulega” tuusao a tagata taitoatasi. Tagai i le faatomuaga o le lomiga 2002 o Faʻatagaina o Oloa Gaosi faapea foi ma le tali a Chomsky i le au faitio i Manaomia Faafoliga.

 

[4] Fa'ailoga e aofia ai le US musu ia fa'ao'o atu le mamafa ia Micheletti; o lona lemu atoatoa e uiga i soliga o aia tatau a tagata soifua talu mai le osofaʻiga; lona fa'aauauina o galuega a le Soto Cano nofoaga faamiliteli i Honduras; o lona fa'aauauina o a'oa'oga a Hondurans i le ta'uta'ua Aoga a Amerika; o lona vave fa'ailoaina o le "palota" a Lobo i le taimi a'o to'alaiti malo sa faia; Ole malosi ole Hillary Clinton osofaʻiga mo le aloaia faaitulagi o le pulega Lobo; ma le toefuataiga lata mai o le US fesoasoani faamiliteli i le pulega a Lobo. Mo fa'amatalaga autu o le tulaga o le pulega a Obama ia Tesema talu ai va'ai Mark Weisbrot, "O auala e sefulu e mafai ona e iloa ai le itu o loʻo i ai le malo o le Iunaite Setete e tusa ai ma le osofaʻiga a le militeri i Honduras," CommonDreams.org, 16 Tesema 2009, ma punaoa o loo taʻua i le vaefaamatalaga 2 i luga.

 

[5] Mo se uluai faitioga o lenei eseesega, taulai i le Times, tagai Michael Corcoran ma Stephen Maher, “Iran vs. Honduras: Fa'alauiloa Filifilia a le Taimi o Fa'atemokalasi,” Faʻaopoopo! (Aokuso 2009).

 

[6] Mary Beth Sheridan ma Juan Forero, “Ua malie Clinton e Feiloai ia Zelaya; Taumafaiga ua faʻamalosia e foia faʻafitauli,” Washington Post, 7 Iulai 2009, sec. A, i. 8; Juan Forero, "I totonu o le Deeply Split Honduran Society, o se tulaga e mafai ona mu,” pou, 15 Iulai 2009, sec. A, i. 8.

 

[7] Faataitaiga, Kathleen Parker, “le Leo o Na te le faia; O le pulufana a le fana e tu'u ai se gaio'iga o lona fa'ailoga” (op-ed), pou, 24 Iuni 2009, sec. A, i. 27.

 

[8] O upusii uma mai, pe sii mai i, Corcoran, "O se Tala o Faiga Palota e Lua: Iran ma Honduras," Lipoti a le NACLA i Amerika 43, Nu. 1 (Mati/Aperila 2010): 46-48. O fa'amatalaga e uiga ia Reyes o lo'o avanoa lautele i fafo atu o le US mainstream; Ou te faafetai ia Jesse Freeston o le Real News Network mo le aumaia ia te au o le mea moni e faapea o le au lomitusi na mumusu e ufiufi le vevesi faasaga ia Reyes i le taimi lava e tasi na aofia ai se mea tutusa (ma atonu e itiiti ifo le vevesi) o le taofiofia faasaga i faipule iloga. Mohamad Khatami i Iran i le afiafi o le aso malolo o Ashura i le faaiuga o Tesema (eg, Nazila Fathi, "Ua tetee le au tetee i Teheran i se faasaina ma le Fete'ena'i ma le au Leoleo ma le Vaegaau, " Times Niu Ioka, 27 Tesema 2009, sec. A, i. 6).

 

[9] Corcoran, “Ose Tala o Faiga Palota e Lua,” 48.

 

[10] Mo faʻamaoniga atoatoa mai le 1980s tagaʻi Herman ma Chomsky, Faʻatagaina o Oloa Gaosi, ma Chomsky, Manaomia Faafoliga.

 

[11] Sii mai i le Thomas W. Walker, Nicaragua: Ola i le Ataata o le Aeto, lomiga lona fa (Boulder, CO: Westview Press, 2003), 158.

 

[12] I nisi o nei faiga vaʻai i laʻu "Su'esu'eina o le Fa'ata'ita'iga Fa'asalalau: US Press Coverage of Venezuela ma Colombia, 1998-2008," ZNet, 19 Tesema 2008; a puupuu faʻamatalaga faaali mai i totonu Lipoti a le NACLA i Amerika 41, nu. 6 (Novema/Tesema 2008): 50-52.

 

[13] “O Mr. O Auupega a Chávez: A'o Pa'u le Tamaoaiga, Fa'amamafa le Malosi o Venesuela” (fa'atonu), pou, 8 Aperila 2010, sec. A, i. 20; Jackson Diehl, "Faatauina le Lagolago i Amerika Latina" (op-ed), pou, 26 Setema 2005, sec. A, i. 23.

 

[14] Roger Cohen, “Tapuni le Chavez a Venezuela [sic]” (op-ed), NYT, 29 Novema 2007, sec. A, i. 31; Juan Forero, "Veneselau-Aoa i le Suauʻu na Puʻeina e Faʻafitauli Tau Tamaoaiga," pou, 29 Aperila 2010, sec. A, i. 7.

 

[15] Vargas Llosa na tuuina atu foi avanoa op-ed i le Times ia Iuni 30: “Le Manumalo i Honduras: Chavez” [sic], sec. A, i. 21.

 

[16] Naimanu, “Ua le manuia le US Media i Honduras Coup Reporting,” Lipoti a le NACLA i Amerika 42, leai. 6 (Novema/Tesema 2009).

 

[17] Helene Cooper ma Marc Lacey, “I Honduras Coup, Ghosts of Past US Policies,” NYT, 30 Iuni 2009, sec. A, i. 1. E le'i toe tusia e Cooper nisi tala i Honduras mo le vaitaimi o lo'o iloiloina.

 

[18] William Booth, “O Taitai Hondurana e Tutu Tetee; Ua 'ino'ino le Malo Fou i taumafaiga fa'ava-o-malo e toe fa'afo'isia ai le Peresetene Fa'ate'a," pou, 3 Iulai 2009, sec. A, i. 10; Ginger Thompson, “O nisi o tuutuuga ua aapa atu i totonu Honduras Feeseeseaiga,” NYT, 17 Iulai 2009, sec. A, i. 9.

 

[19] "Puipuia le Temokalasi: I Honduras, E Tatau Ona Sili Atu Nai lo le Toe Faafoʻisia o le Peresetene i le Tofi," pou, 30 Iuni 2009, sec. A, i. 12.

 

[20] O le tusitala o Arthur Krock, na sii mai i le Mark Cook, "Toe fai i Honduras: Fa'asagaga fa'asagaga ua toe fa'aaogaina mai Pasila '64,” Faʻaopoopo! (Setema 2009).

 

[21] “Faalavelave i Chile” (faasalalau), NYT, 12 Setema 1973, itulau. 46; cf. Charles Eisendrath, "O le I'uga Toto o se Miti a Marxist," taimi (24 Setema 1973), itulau. 45. Na sii mai uma i le Devon Bancroft, “The Chilean Coup and the Failings of the US Media” (tusitusiga e lei lolomiina na maua mai le tusitala).

 

[22] David Stoll, sii mai ma faitioina i Greg Grandin ma Francisco Goldman, “Fula oona mo Rigoberta,” Le Nation (8 Fepuari 1999).

 

[23] O le tele o lipoti o le tautotogo 2010 i le Washington Post, mo se faataitaiga, ua ta'ua ai le mea moni e faapea o Honduras o le atunuu sili ona oti mo le au tusitala e oo mai i lenei tausaga, ma e le itiiti ifo ma le toafitu na maliliu ia Mati ma Aperila; tusi faifaipea, imeli, ma telefoni mai le au galulue faʻatasi i ombudsman@washpost.com i le tali atu i le leaga o le faʻasalalau talu mai le osofaʻiga atonu na faia se sao. Vaʻai, mo se faʻataʻitaʻiga, Anne-Marie O'Connor, "Seven Honduran Broadcasters Slain since March 1," pou, 24 Aperila 2010, sec. A, i. 7; AP, “Media Group: 17 Journalists Killed in April,” Post (online version), 28 Aperila 2010. E tusa ai ma le Amnesty International, e toafitu tusitala na fasiotia talu mai Mati ("Ua le mafai e Honduras ona Taulima Faʻasalaga Faʻasalaga o Aia Tatau," UpsideDownWorld.org, 28 Iuni 2010).


O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.

lafo
lafo

 Ole tele o a'u tala lata mai o lo'o maua ile http://kyoung1984.wordpress.com

Tuu se Tali faalēaogāina tali

lesitala

O tala fou uma mai le Z, sa'o i lau pusa meli.

lesitala

Auai i le Z Community - maua vala'aulia o mea na tupu, fa'asalalauga, o le Weekly Digest, ma avanoa e auai ai.

Alu i fafo le faʻamatalaga