Na ia taunuu vave i le cafe o le Alba Hotel i se guayabera paʻepaʻe. O le taimi lava e nofo ai i lalo, o le faifeau Navarro, e pei ona lauiloa talu mai le amataga o le Bolivarian Revolution, ua amata ona tautala. O nisi o tagata i totonu o le faleaiga, e iloa o ia mai le taimi na ia masani ai ona faʻasalalau auala maualuluga o le malosi o le malo, faʻaaogaina le avanoa e faʻafeiloaʻi ai ma le mafanafana, o le toʻatele oi latou mai sina mamao.
Ae peitaʻi, o se tasi o teine na paʻū i luga o la matou laulau ma le malosi o timuga ma faailoa atu o ia lava i le leo susulu o gochas [Westerners, o Andes] o le fesoasoani a le sui o Rosalba Vivas Briceño, “e te iloa?”
Na ia talosagaina pea Hector Navarro e avea ma tama atua [pule aloaia] o lana faauuga mai le polokalame post-doctorate o le Educative Innovation of the Pedagogic University i Caracas (UPEL). “O oe o se faiaoga, a ea?” o lana fesili lea.
“Leai,” na faasaʻo ai e Navarro o ia ma le faaaloalo, “O aʻu o se inisinia.”
O lana tali e maua mai ai se filemu tele e na o sina taimi lava, ae ua faamaonia le le manao o le teine e leiloa le avanoa. “E le taua lena mea. Ou te iloa e te iloa e uiga i aoaoga. Ua matou fesili foi i le peresitene o le Fono Aoao a le Atunuu [Diosdado Cabello], ae na te leʻi tuuina mai ia i matou se tali. E mautinoa lava e te le o pisi tele, polofesa. Faamolemole, talia. Tu'u mai lau numera telefoni."
Na fautua mai Polofesa Navarro e na te maumauaʻi ia Diosdado, ma tatala se fuaitau o le a tautau i luga o la matou laulau mo le taimi o totoe o la matou faatalanoaga: “Ua ou pisipisia. E te mana'o ia o'o ia te oe le ula?" O lana ataata faauo e le malolo.
A o mou atu le teine, na taʻu atu e le polofesa o Navarro, "Aisea e tatau ai ona avea aʻu ma tama atua o lo latou faauuga? E ono i'u ina latou le manuia, pe tape foi moli i le ogatotonu o le mea na tupu. Na tupu lena mea, i se mea na tupu i Luctec i Coro, faapea foi i se fale i Central Park. Ae na o tala faʻasolopito uma, o se vaega o le le mautonu o tagata faigaluega ogatotonu.
Fa'aleaga. O le lagona lea o le tamaloa i le fa tausaga e leʻi faʻalavelaveina, mai le 1994 e oʻo i le manumalo o le palota a le pati MVR i le 1998, na nofo i lalo i le vaiaso faatasi ma Commandante Hugo Chavez, Jorge Giordani, Lutena Rafael Isea ma le kovana muamua o Apure, Jesus Aguilarte, e talanoaina auala faʻapitoa ma taʻiala e manaʻomia e fausia ai se toʻatele lauiloa i Venesuela.
O le maliu o Chavez, ia Mati o le 2013, ua faʻaalia ai le sili atu nai lo nai afa i luga o le tulaga ma faila o chavismo(s). Le sili ona taʻutaʻua, e afua mai i le alu ese o Jorge Giordani mai le Matagaluega o Fuafuaga, ma faatasi ai ma ia le toeitiiti lava pa vave o le ex-minisita Navarro mai le Pulega a le Atunuu o le PSUV, faʻaulu tonu e Diosdado Cabello, mo le solitulafono o le talosagaina o le tulaga o Giordani e talanoaina, i se tusi faalauiloa e le upega tafaʻilagi rebelion.org ia Aokuso o 2014. I aso nei, ua aumai lana mataupu i le Faamasinoga o Amioga, lea e taofia ai o ia mai le auai i faiga faaupufai i tulaga o lana pati.
Na tusia e Navarro le tomua mo le tusi fou a Jorge Giordani, Encounters and Unencounters with Bolivarian Construction (e leʻi faʻatau atu). I le parakalafa lona lua na ia fai mai ai Giordani e mafai ona manatu i le tele o mea, ae le o se faalata.
O manatu o nei alii “leaga” ua aveesea mai le nofoaafi a le malo e foliga mai o loo taamilo i uiga taualoa, o se osofaʻiga na aumaia ai Giordani lava ia e taʻutino mai faapea o na filifiliga lē talafeagai ua “toetoe lava avea ai i matou ma mea e tauemu ai Amerika Latina.”
O le a le matafaioi a Hector Navarro i lenei taimi?
Na avea aʻu ma vaega o le fouvalega talu mai le 14 o oʻu tausaga, talu mai le 1963, a o oʻu aʻoga maualuga. Na matou fa'atulagaina se nofoaga mo tamaiti a'oga ina ua fa'atulafonoina e le Matagaluega o A'oga. O loʻo matou talanoa e uiga i le peresetene Romulo Betancourt. Mulimuli ane sa avea aʻu ma se tagata aʻoga i le Iunivesite Tutotonu, i le taimi o le au fitafita. Ona, i le avea ai ma se polofesa i le iunivesite, ma i le avea ai ma se sui o le pulega a le aoga, le aufono a le faiaoga ma le aufono a le iunivesite, na ou fesootai ai ia Hugo Chavez. Ou te le'i mana'omia se galuega faafaife'au e fai ai na mea. Sa ou faia la’u galuega faapolokiki i lena taimi ma o le a faaauau pea i le taimi nei. O le ā le auala? Ou te feiloaʻi ma nuʻu, faʻalapotopotoga, ma aʻa o le pati. Ou te fiafia i le fa'amaopoopo fa'atasi.
O le a le fe'au e te tu'uina atu i le au fa'afitafita chavista?
Ole faavae ole pati e tatau ona toe faʻaleleia le latou pulega o le pati. E oo lava i le peresitene o Chavez, i talanoaga ma lauga eseese, na valaauliaina le tuufaatasia ina ia iloiloina. Ma o le mea lena o loʻo ou faia, valaʻaulia le pito i lalo o se vaega fouvale ma agafesootai e avea ma faʻataʻitaʻiga faʻa-temokalasi i totonu o le leai o COOPTACION, lea e mafai ai e tagata ona faʻaalia i latou lava o le solitulafono o manatu e le o iai. O loʻo ou faʻamalosia se fouvalega o faʻavae o le pati, e faʻaauau pea le faia o le fouvalega, ina ia le leiloa.
O le a le tulaga o le PSUV i le taimi nei?
O se mea sese tele le le amanaiaina o manaoga o nisi o le au faatupu vevesi e pei o Ana Elisa Osorio ma aʻu e tatau ona feiloai le pulega o le pati. Ina ua mavae le maliu o le peresitene o Chavez, sa atili ai ona latou taumamao, ma e oo lava i masina e alu e aunoa ma le fono a taitai, ae sa masani ona matou feiloai i vaiaso taitasi. [O fonotaga faalevaiaso] o le mea lea na faatonuina ai e Chavez, ia aloese mai le faia o faaiuga e aunoa ma le feutagai ma le faaaogaina o tagata mo na o faiga palota.
E te manatu o le pati o loʻo vavae ese mai tagata?
Ua atili ai ona latou eseese. E le na o Hector Navarro na fai mai, na saunoa foi Hugo Chavez ia Ianuari o le 2011. Talu mai le 1994 sa matou feiloai ai ma le Comandante ma talanoa e uiga i le tatau ona manumalo i le palota. E tatau ona manumalo se pati i le palota, ae a na o le palota e manumalo ai se pati e le faapea o le a avea ai ma pati o le Revolution. O le Democratic Action [tetetete] na latou vaai ia i latou lava e sili, manumalo i palota uma, ae e le o se vaega tetee. O se pati e na o le taumafai lava e manumalo i faiga palota e aunoa ma le faia o le fouvalega, e pulepuletutū ia lava. Ma ou te manatu, i le tele o auala, o le mea lena o loʻo tupu i le PSUV.
E iai se mana'oga e iloa le eseesega o le malo ma le fouvalega?
I fa'amatalaga fa'apitoa, o le malo e le o se suiga. O se fouvalega e le tupu mai se malo, e aliaʻe mai i lalo, mai vaega faʻaagafesootai, oe mulimuli ane oʻo atu i le pule. O se mana e le atoatoa, o le mea moni. O le PDVSA i aso nei e le o se fouvalega pe leai foi. O nisi avanoa sa nofoia, ae o le PDVSA piʻopiʻo o loʻo tatou vaʻaia i aso nei, faʻatasi ai ma tagata faigaluega ua falepuipui, o ofisa sinia na auai i nei tausaga uumi, ou te le manatu e mafai ona taʻua o le fouvale.
O se tasi o mea na fai mai ai Jorge Giordani e tatau i le malo ona fesootai atu i tagata e ala i le upu moni. Afai ei ai ni o tatou faigata, e tatau ona tatou taʻu atu i tagata o loʻo i ai faafitauli. Afai e tatau ona faamau o tatou fusipa’u, e tatau ona lapataia e le malo tagata, aemaise lava le peresitene-e tatau ona faamau o tatou fusipa’u. E le mafai ona suamalie le piliki, leai se aoga e taumafai e nana faafitauli ogaoga.
Aisea ua latou faanenefu ai le faalavelave?
O se mea sese faapolokiki, o se mea sese.
Pe e te manatu ea latou te fefefe i se vaega o tagata?
E tatau ona tatou malamalama o loʻo i ai se faasologa o mea mai fafo e saofagā i le mea na e taʻua saʻo o se faʻalavelave. Ua tatou i ai i lalo o se ituaiga o osofaʻiga tau tamaoaiga, e le gata ina faʻaalia i mea tau tupe. O le fesili ou te fesili ai ia te au lava ia o le a le itu na tatou saofagā ai i le osofaʻiga o le tamaoaiga i fafo, faʻafetai i le tuʻufaʻatasia o mea sese, le lelei, le malamalama. Ua matou fesoasoani (ma ua ou tuʻuina aʻu i le tulaga o le fouvalega ma le malo iinei) e faʻavaeina lenei tulaga. Ou te fai atu ma le matafaioi, ma le tautinoga e puipuia la tatou fouvalega ma aloese mai lona pa'ū, aua ou te manaʻo e faʻaauau pea ona avea ma suiga i lenei atunuu.
Pe o le a muta le fouvalega pe a paʻu lenei malo?
E leai. E pei o le fesili pe na oti le Faa-Kerisiano faatasi ma Keriso. Na amata ona mate le Faa-Kerisiano ina ua tofia e Konesetatino le lotu, ina ua avea le faaKerisiano lava ia ma pule, ma lafoaia ona faavae; tagata.
Ma e le o le mea lena o loo tupu?
Ioe, sa'o. O le a ou le faitioina le faaaogaina o le ata o Chavez, aua o le laumua lena o le fouvalega. Ae ou te popole i le tele o lona faaaogaina, lea e mafai ona tatou taʻua o le talitane o le ata o Chavez. Ina ua faʻalauiloa le faʻasalalauga e faʻafesoʻotaʻi le talatuu o Chavez ma le tusi lanumoana, o se mea sese. O le tusi lanumoana e fetaui ma le tulaga o Chavez e alofa, fiafia, Bolivarian, tutoatasi, i le faiga faamiliteli a Nasser, Velasco, Alvarado poʻo Torrijos. Ae i lena taimi e leʻi tautala Chavez e uiga i le socialism poʻo le kapitalisme, o le tauiviga a vasega. O le uiga o la'u tala na tupu a'e Chavez. O le ā la lona tofi? O le tusi lanumoana poʻo le Strike at the Helm [lauga] ina ua ia fai mai e leʻi ausia le commune ma valaau atu Rafael Ramirez ma isi faifeau?
O le taimi lea na taʻutino ai Chavez na faʻaaoga e le malo le upu socialist i se auala taufaasese?
O lea ua iai se fa'afitauli tele atu o lo'o tupu. O le faafitauli e le gata o le faʻaaogaina o le ata o Chavez, ae o le faʻaaoga sese o ona mafaufauga.
I le Strike at the Helm speech, na taʻutino ai e Chavez e faapea o le fouvalega na na o ni vaega tuʻufua ma e leʻi faia ni mea moni. O lea. O le fa'afitauli o le fa'ata'ita'iga ua leva ona tupu pe o lenei fa'alavelave o se mea e maua mai i le faigamalo o lo'o iai nei?
Na faitioina e Chavez le faʻasesega i lena taimi, ae le o le faʻataʻitaʻiga lava ia.
Ou te toe fai atu: O lenei faʻalavelave faʻafitauli o le tatou [faʻaupufai] faʻataʻitaʻiga poʻo le leaga o le pulega o le malo i aso nei?
O le fefefe uma o loʻo ia i tatou, o le lamatiaga o loʻo vaʻaia e tagata o le tatou toe foʻi atu lea i le lona 4 [republic, pulega neoliberal muamua]. O le tasi mea o le faʻataʻitaʻiga, mea tatou te mananaʻo ai, ma le isi o mea ua tatou faʻatinoina. O le malo e pei o se taavale; afai e te tu'uina atu, e fa'amauina. Leai.
O le faʻataʻitaʻiga ua maua ai se auala e pulea ai tupe a le malo. I se taimi na maua ai e lena faʻataʻitaʻiga le mautu. Ma e tatau ona tatou maua le matafaioi e faʻaauau pea ona faʻamaonia. Ou te fai atu, o loʻo ia i matou le tulaga o le osofaʻiga i fafo, ae mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻasalalauga na faia e Giordani e uiga i le 22.5 piliona tala o loʻo misi. O le a le mea ua tupu? Ana le i ai se lisi o kamupani phantom, o le tele o loʻo natia pea, semanu e ese. E na o le lua pe tolu kamupani na aliali mai i lena lisi, lea e fai ma sui o le 2 pe 3 miliona tala leiloa. O isi, e leai se tasi na te iloa.
Aisea?
O e fesili mai ia te a'u? O se fesili lena e uiga i faiga piʻopiʻo, ae le o le socialism e fai ma faʻataʻitaʻiga. O le faʻafitauli o na tagata na o ese atu i le US ma o loʻo fiafia i tupe na latou gaoia ma i latou. O loʻo matou talanoa e uiga i faletupe, tagata faigaluega lautele, ma Rafael Isea, o le sa nofo i vaiaso uma mo le fa tausaga i lena tamai laulau lea matou te talanoa ai ma Chavez, Giordani, Aguilarte ma le auala e fausia ai le poloketi Bolivarian, ma o aso nei o loʻo i le Iunaite Setete. . Ma le Lutena Alejandro Andrade? O lo'o i ai fo'i o ia i Amerika ma fiafia i lona tamaoaiga. Ma e le o molia i latou iina [i luga o le White House lisi o pulega faʻatagaina], aisea e tupu ai?
E le o tuuaia foi i latou iinei o ni tagata faalata.
Ia ou te manatu o i latou o ni tagata faalata.
Ma Hector Navarro?
O a'u lenei. Na ou sau iinei i la'u lava taavale i lenei faatalanoaga. Ua ou i ai iinei, faʻaalia oʻu foliga, i luma o le fouvalega, puipuia le talatuu a Chavez.
O le solitulafono o manatu e le o se mataupu fou i totonu o le pati.
Ou te le'i va'aia lava a'u o talanoa e uiga i fa'afitauli fa'alotoifale i fafo atu o le pati. Ae na latou aveesea lena avanoa mai ia i matou. O lea ua leai so'u avanoa. E leai foi se tasi o Ana Elisa Osorio. Rodrigo Cabezas o le isi e leai se tasi. Ma o le a tatou le talanoa e uiga ia Giordani.
Ma Vanesa Davies [o se tusitala lagolago-Chavez ua vavae ese mai le PDVSA ina ua uma ona faaalia le tele o tetee i faiga faavae]?
Ia, o le mea moni, ua leva ona lē toe sau o ia i sauniga. Mario Silva foi. Ae e mafai ona ou taʻu atu ia te oe e leʻi alu atu Rafael Ramirez ia i latou ma ua uma ona faʻamaonia. E tatau ona faʻamatalaina e ia lava.
Ae na aveesea Ramirez mai le PDVSA ma sui peresitene eseese. Na aveesea foi o ia mai Venezuela, ma o loo i Niu Ioka nei.
Ou te manatu o se aga'i i luma taua ma o le a ou iloaina. E mafai faapefea ona ou faitioina lena mea? O le mea o le a ou faitioina o le tele o le taimi latou te faatagaina ai o ia e nofo.
PDVSA fa'aauau pea ona avea ma pusa uliuli mo chavismo?
O le mea na tupu ia Gladys Parada e matua leaga lava. I totonu o pusa uliuli o le PDVSA o loʻo i totonu o pisinisi faʻapisinisi. O va'a penisini na fai mai o la'u atu le 200 afe paelo ae o le mea moni e 300 afe. Ole fuainumera e fa'atatau i le taumafaina ma le fa'atauina o mea fa'amumu e le fetaui. O lo'o ou talanoa e uiga i le penisini ma le tiso. Fai mai David Paravisini o le 49% o le tatou penisini i totonu e tuua tuaoi o atunuu. O lena aofaiga e na o le vaa e mafai ona feaveai, ae le o le laueleele.
O le mea moni e le o toe pulea e Rafael Ramirez le PDVSA. O fea e fetaui ma Giordani i lenei tala?
Ou te le iloa, o loʻo i ai Giordani. O le faia o lana mea… O se tasi o faʻafitauli o le fouvalega o loʻo tatou ola i se taimi o le le pulea. Ua maea le faatinoga o le fesili i le va o le 200 ma le 300 tagata pe fia ni matagaluega. E leai se tasi na te iloa. E pei o 27. Rafael Ramirez, o le mea moni, na umia se lisi umi o isi mea ina ua maeʻa lona suafa.
E mafai ona e faatuatuaina se faigamalo faapenei?
E le o se fesili o le faatuatuaina. O le upu moni ou te le iloa tele le toatele o faifeau, ou te le iloa foi poo ai i latou. O ai o le a faitio i ai tagata? O ai o le a faamasinoina e talafaasolopito mo nei faaiuga? Na taʻua talu ai nei e Peresitene Maduro o le a ia pulea patino le tulaga tau tamaoaiga, o le mea sili o loʻo ia tuʻuina o ia i luma.
E fa'afefea ona e va'ai i le paleni i le va o le so'otaga fa'alemalo-militeri ma lenei malo?
Afai e te fesili mai ia te aʻu, e le afaina pe o ai e pule o se tagata lautele pe mai le militeri. O le a le mea ou te popole ai pe afai e te tuʻuina se tasi i se tulaga ona o latou mai le militeri. E le o se fa'amaoniga o se mea.
E te le manatu ea o le tauvaga mo le siitia o le tau o le penisini e apili i se auala e manatu ai e neoliberal? O le mataupu ua faaitiitia i se faafitauli o le tau o le gaosiga?
E tatau ona su'esu'e se tasi, a leai o le a lavelave lau kite. O le mea lena na faia e Chavez. Sa ia te ia se lima lelei mo fuafuaga. O le mafuaaga lena na faalogoina ai faitioga e uiga i le socialist areperas [tau maualalo arepa stands], mo se faataitaiga. Ina ia faʻamaonia tagata e manaʻomia le faʻatupuina o le penisini e tatau ona e mulimuli i se auala faʻapitoa o mafaufauga e fesoasoani e faʻaauau ai le fausiaina o le socialism. E le mafai ona na'o se fesili pe fia le tau, aua o nisi tulaga e mafai ona tuʻuina atu, e pei o le soifua maloloina ma aʻoaʻoga. O le mataupu o le faʻaauau pea o aʻoaʻoga agaʻi i le socialism.
Pe ua na'o se fa'afitauli o le fa'atupuina o [fa'aupufai] pe a fetaui la tatou finauga ma tala'iga a Cedice [se fa'alapotopotoga fa'a-neoliberal]?
Afai e te le tuʻuina le tausiga talafeagai i faʻamatalaga ... Fai mai Chavez o le tiapolo sa i ai i auiliiliga. E foliga mai e le taua, ae o na auiliiliga e amata ona maua ai le malamalama. I tua atu o lena, ina ua fai mai le peresitene o Maduro 'e ui i lea-tele-miliona mo soʻo se manaʻoga-faʻamaonia!' Ona i ai lea o le faigata mo le galuega faatino-o le a le feau iina? Po o latou saunia ea i tatou mo se tulaga e pei o lea ua tatou oo i ai nei? Pe o latou faapea mai, “o loo i ai a matou tupe sefe,” po o le, “E saunia e le Atua?”
E le mafai ona foia le tulaga e ala i le tuʻuina atu o punaoa e le o iai, pe le lava. E tatau ona e fa'afeso'ota'i le fa'avasegaina o tupe fa'aalu ma filifili mea e ave i ai le fa'amuamua ma le tele o le lagolago fa'aagafesootai, fa'atusa moni i fa'avae o le pati. Faatasi ai ma talanoaga manino ma manino.
Pe e te manatu ea e ma'ale'ale le tulaga?
E iai aʻu uo, ofisa maualuluga ma kovana, o loʻo popole tele i mea o loʻo tupu. Afai e sau le itu taumatau i totonu o le malo, o aʻu o le a avea ma ulu muamua e taʻavale. Ua ou iloa lena mea. Ou te le manaʻo i le aia tatau e pule ai, ae o le mea sili ou te manaʻo tatou te faʻaauau pea ona galulue agai i le faʻaagafesootai.
Ou te toe taʻu atu ia te oe le mea na taʻu mai e Aristobulo ia te aʻu: afai o le a tatou faia mea e pei ona latou faia e Adecos [sui o le neoliberal, "social democratic" Party Democratic Action], e sili ona latou faia e i latou lava. Matou te le fa'atusaina i latou. Pi'opi'o? E leai se auala tatou te tutusa ai i latou i lena mea, o le a sili atu ona latou faia. E le aoga le taumafaiga, po o le ositaulaga, e le aoga le ositaulagaina o Hugo Chavez, e iu ai i le faia o mea e pei ona faia e le au Adecos ma Copeyanos.
Pe e mafai pea le fouvalega?
E mafai ona fai le suiga, ae e manaʻomia ai ni osigataulaga. E le tatau ona tatou sailia na o le faamalieina faaletino o le fanau a tagata, aua e le gata. O le mea taua o le gauai atu, o le puupuu e faaleleia ai i tatou lava. O le mea lena na galue ai Chavez, o le mea lea na ia faʻaaogaina ai nisi o manatu.
O lo'o iai se galuega fa'aletulafono e fa'asaga i faiga pi'opi'o lea na matou tusia a'o avea a'u ma peresetene o le Komisi o Tupe Fa'aalu a le Malo. Na fa'amaonia i le ta'ua muamua ona tu'u lea i luga o le fata. E i ai se mataupu taua tele e uiga i feteenaiga o aia. E faasino i elemene e tolu, ma e oo lava ina matou aofia ai fautuaga mai Malo Aufaatasi i le mataupu. I le tulaga muamua, afai o oe o le faatonu, faifeau poo le peresitene, pe a e tuua lou tofiga e le mafai ona e foliga mai o se tagata fai pisinisi poo se tagata faigaluega o se kamupani e te faafaigaluegaina a o e i ai i le malo. O lo'o i ai fo'i le fesili o lafoga fa'apea ma le lona tolu, lea ou te manatu e taua tele i lenei taimi, o le nepotism. E faigata ona maua se mataupu o faiga pi’opi’o e leai se vaega o le nepotism; e i ai lava se atalii, se tuagane, se tuagane, se ava, se matua po o se uso faaletulafono. E leai se socialism e mafai pe afai e i ai le nepotism, aua e mafai ona i ai na o faiga piʻopiʻo.
***
Fa'aliliu e venezuelanalysis.com.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo