E pei o Khader Adnan, na manatu Isaraelu na fetuutuunai ma Hana Shalabi i le aso 43 o lana fiaaai e tetee ai i le taofia o le pulega ma ana faiga leaga. Ae o le manatu o Isaraelu e uiga i le "fetuutuunaʻi", pe a mafaufau i ai, o le a le mafai ona ese mai le tuʻuina atu o se isi "faʻasalaga", e lauiloa ona o lona tauimasui.
E faʻafefea ona faʻamatalaina le faʻatonuga faasolitulafono a Isaraelu e tuʻuina atu le faʻatagataotauaina i totonu (e le o le faʻapoloaiga faʻapitoa, aua o loʻo faʻafeiloaʻi faʻamalosi i se nofoaga i totonu o Palesitina o loʻo nofoia, e ui lava e taʻua o le aveʻesea i le aufaasālalau ma e itu) i Hana Shalabi e ala i le auina atu o ia i le Gaza Strip mo le tolu tausaga, mamao mai lona nuu o Burqin i le itu i matu o le Faletupe i Sisifo - ma sili atu ona taua, mamao mai lona aiga mafatia?
O lona uso matua o Zahra na taʻua i ni nai aso talu ai e faapea: "Ou te le manaʻo e faʻafouina o ia, ou te manaʻo ia ola o ia." Po'o le tu'u sili atu i le ofisa pule i se fa'amatalaga i Reuters saunia e Qadoura Fares o le Palestine Prisoners Society: "[Ua] tete'e atu i le tipoti, ae o lana filifiliga lea ma lona lava olaga."
E mafai ona tatou auai faatasi ma lona aiga ma le tele o isi i le salafa o le lalolagi i le faʻamafanafanaina o Hana Shalabi e leʻi maliu ma auai i le faʻailoga mamalu a Palesitina o maturo. Ae o Shalabi, i se tulaga ogaoga o le soifua maloloina, ua siitia atu i se falepuipui e sili atu ona tatala nai lo le falepuipui o Isaraelu - o le auala lea na faamatalaina ai Kasa i tausaga o le faaesea, loka ma poloka.
O le fa'aigoaina o lenei fa'asa'olotoga o le "sa'olotoga" o le faia lea o se tauemu i le upu, e o'o lava i le ta'ua o le "fa'asa'oloto" e fa'aseseina. Mai le va'aiga o aia tatau a tagata, o sea fa'asa'olotoga e fa'atusalia i se faiga fou o fa'asalaga sauā ma le fa'aleagaina, o lona uiga, fa'atiga, fa'afoliga o se fa'ailoga alofa.
Faatusatusaga ma Winnie Mandela
Ua faatusatusa nei Hana Shalabi e nisi ma Winnie Mandela, o le sa faaaunuua foi i le taulaga maotua o Branford i Aferika i Saute, e faasa ona alu, e avea o se faasalaga mo lona tetee malosi ma le tetee i le pulega apartheid lea na faafalepuipuiina ai o ia i lena taimi. tane, Nelson Mandela.
Ina ua ou maua le avanoa e feiloai ai ma faaalu se taimi ma ia i le 1968, i ni nai tausaga a o lei ave faapagota o ia, o ia o se uiga susulu matagofie ma maneta ma se tautinoga loloto faaupufai i le faamasinoga tonu ma le faasaolotoina mai le faailogalanu, ae o se auai fiafia, o ai, e ui lava ina ola i lalo o le apartheid, ae na faamautuina le olaga ma faaosofia ai i latou na lagona le lotogatasi ma lana tauiviga.
Ina ua toe foi mai o ia mai le faaaunuua, sa matua faalumaina o ia, ita, auai i nisi o faiga tetee tetee, e foliga mai o loo faaalia ai le aʻafiaga o le faʻasalaga o taumafaiga a le malo o Aferika i Saute e faʻaitiitia ma faʻaleagaina o ia.
O le vaega lenei o le tala a Winnie Mandela ina ua uma ona ave faapagota, e le tatau ona faagaloina, e le tatau foi ona le amanaiaina, e lei faaaunuua o ia i le feagai ai ma ituaiga o faafitauli faafomai e lamatia ai le soifua o Hana Shalabi, a o ia taumafai e toe malosi mai lenei fiaai umi. E le gata i lea, e le gata i lea, o le afafine laitiiti o Winnie Mandela, o Zinzi, na faʻatagaina e faʻatasi ma ia, lea e agavaʻa e avea ma se tasi tuusaunoaga i le vavaeeseina atoa mai e pele ia na faʻatonuina mo Hana Shalabi, o le i lona tulaga o loʻo i ai nei e le mafai - e oʻo lava i le sili ona le mautonu. O le mafaufau o Isaraelu – ia ta'ua o se taufaamata'u "fa'apolokiki", ae le o se fa'amata'u "saogalemu".
E ala i lenei "fefaʻatauaʻiga", ua faʻaopoopoina e Isaraelu le solitulafono o le taofia faʻatulafonoina ma se gaioiga faʻalumaina o le tauimasui lea e faʻaalia ai le inoino i mea moni faʻaletagata o olaga Palesitina ua matua faʻaitiitia i le tele o tausaga o galuega faʻamalosi. O lenei tatalaina i Kasa e faaluaina - pe a le faatoluina - o le faasalaga o le taofia o le pulega, o ia lava o le sauaina na afua mai na o faatasi ma le sauaina faaletino ma faalemafaufau o Hana Shalabi, e pei ona lipotia e ia, ma e pei ona molimauina e nisi o tagata o lona aiga.
O le Mataupu 49(1) o le Feagaiga Lona Fa o Sineva e faitauina faapea: "O le siitia atu o tagata taitoatasi po o le tele o le faamalosia, faapea foi ma le aveeseina o tagata puipuia mai le teritori o lo o nofoia i le teritori o le Malo Malosi po o se isi atunuu, nofoia pe leai, e faasaina, e tusa lava po o le a lo latou faamoemoega."
E manino lava le fa’amoemoe i i, e ui lava ina tu’u avanoa i le gagana e fai ai fa’ase’e a loia. O le Gaza Strip o se isi atunuu? O Isaraelu lava ia na fai mai o lona vavae ese mai Gaza i le 2005 ua aveesea ai le matafaioi uma i tagata o Kasa i lalo o tulafono faavaomalo. Po o le a lava le tulaga, o le a faamalosia le poloaiga a Isaraelu o le tuliesea i itu uma e lua, e le faatagaina ai Hana Shalabi e tuua Kasa pe ulufale atu i le itu i Sisifo o loʻo nonofo ai lona aiga.
E le gata i lea, ona o tapulaʻa feʻaveaʻi e le mafai e lona aiga ona asiasi ia te ia i Kasa tusa lava pe faʻatagaina e faia. Ma le mea mulimuli, e tatau ona talisapaia o lenei teteʻa faaumiumi o aiga o se ituaiga o "faʻasalaga tuʻufaʻatasia" e faʻateleina ai le tiga ma le faʻavauvau o le aiga o Hana Shalabi o le a le mafai ona maua le avanoa e tuʻuina atu ai le fesoasoani ma le alofa lea e mautinoa lava e manaʻomia i le taimi o le a i ai. sili ona lelei lona taimi umi ma faigata faaletino ma le mafaufau.
Solitulafono o tulafono faava o malo
I lenei tulaga, o le agaga ma le tusi o le Mataupu 27 o Geneva IV ua solia foi i lona pueina faapagota, taofia ma i le taimi nei i lenei tatalaina. "O tagata puipuia e agavaa, i tulaga uma lava, e faʻaaloalo mo o latou tagata, lo latou mamalu, o latou aia tatau faaleaiga, o latou talitonuga faʻalelotu ma tu ma aga, ma a latou amio ma aganuʻu. o faiga sauā po o faiga taufaamataʻu ma faasaga i le taufaifai ma le fia iloa lautele,” o le faitauga lea a le tauaofiaga.
O le faafitia o aia tatau a Hana Shalabi a o taofia i se falemai falepuipui a Isaraelu ao lei faia lana poloaiga o le "faateaina", faapea foi ma le faafitia o Fomaʻi mo Aia Tatau a Tagata-Isaraelu po o Addameer le avanoa e suʻesuʻe ai ma talanoa ma ia ua maeʻa ai lenei maa malulu i le vaega. o le pulega o falepuipui a Isaraelu.
E pule lava i le autasi Palesitina ina ia aua ne'i avea lenei aafiaga o le fia aai a Palesitina e le aoga. O le mea sili, o nei gaioiga lototoa ma le tuuatoatasi o le tetee a Palesitina e mafai ona faauigaina mulimuli ane o se tasi o faʻamatalaga muamua o le "Palestinian Spring" lea na iu ai ina faatoilaloina le pulega o galuega.
O le mea sili lava, o nei fiaaai e tatau ona avea ma taimi taua i se faʻamalosi malosi e tetee atu ai i le faiga o le taofia o pulega i Palesitina o loʻo nofoia, faʻapea foʻi ma le faʻasaga i faiga faʻaleagaina ma tulaga lautele o falepuipui lea e masani ona faʻalagolago i ai pulega a le militeri a Isaraelu. E faʻamalosia le faʻalauiloaina o fuafuaga mo galuega o Aperila na fuafuaina e faʻateleina le faʻaupuga na amata ma le faʻagaeetia e Khader Adnan ma Hana Shalabi.
Mulimuli ane, o lenei faʻasaʻolotoga faʻasalaina o Hana Shalabi na foliga mai na malilie i ai e le gata i le 43rd aso o lana tete fia 'ai, ae i le afiafi o le 36th faamanatuina o le. Aso Fanua e tagata fa'a Palesitina i totonu o Isaraelu ma Palesitina o lo'o nofoia. E taua mo i tatou uma ona manatua o le aso lea i le 1976 na fasiotia ai e Isaraelu ni tagatanuu Palesitina e toaono o Isaraelu na tetee, i le solia o le vavao i lena taimi, faasaga i le aveesea e Isaraelu o latou fanua.
O le tetee i le Land Day 2012, aemaise lava i tafatafa o le nofoaga e siaki ai Qalandiya na fetaui ma le kesi loimata, pulu paʻu ma vai, faatasi ai ma nisi o manuʻa Palesitina, ma le itiiti ifo. tasi le oti. E toʻalua tagata Palesitina, Sam Bahour ma Jafar Farah, o loʻo nonofo i le Faletupe i Sisifo, na aoteleina le tulaga i upu nei: "Ina ua uma le osofaʻiga a Arapi, o loʻo i ai le iloa o le taua o le auai taʻutaʻua. malo."
E foliga mai o nei tau fiaaai, ua faateleina i osofaiga alofa ma faatusa i totonu o falepuipui o Isaraelu, i Palesitina ma le lalolagi atoa, faapea foi ma tetee malosi i le Aso o le Eleele, ma le lalolagi atoa. BDS gaioiga, o faʻailoga uma ia o le toe fafagu Palesitina o le a faʻaputuina le malosi faʻapolokiki aʻo faʻatupulaia lona malosi. O lo’u faamoemoe lea mo le tausaga o i luma.
Richard Falk o Albert G Milbank Polofesa Emeritus o Tulafono Faava-o-malo i le Iunivesite o Princeton ma le Polofesa Tulaga Asiasi i le Global and International Studies i le Iunivesite o Kalefonia, Santa Barbara. Na ia tusia ma fa'asa'o le tele o fa'asalalauga i totonu o le limasefulu tausaga, talu ai nei na fa'asa'o ai le voluma. Tulafono Fa'ava-o-malo ma le Lalolagi Lona Tolu: Toe Fua'iga Fa'amasinoga (Routledge, 2008).
O lo'o tautua nei o ia i lona tolu tausaga o le ono-tausaga o le tofi o le UN Special Rapporteur on Palestinian human rights.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo