“Matou te le manaʻo e manumalo i le palota ona o le itu tauagavale i Kuatemala ua matua lavea. O lenei mea e uiga i le faia o se laʻasaga i luma i le faʻaalia o le tetee i le soʻotaga fou i le va o fesoʻotaʻiga paramilitary/oligarchy tuai ma le tamaoaiga lata mai e faʻavae i luga o gaioiga solitulafono, "o le faʻamatalaga lea a Mario Godínez, polofesa i le iunivesite ma le sui o le MNR (New Republic Movement). O le MNR o se vaega o le Frente Amplio [Broad Front] o faʻalapotopotoga agavale na fausia mo le palota a le peresetene ia Setema.
E manatu Godínez e ono avea lona atunuu ma vaaiga o se osofa'iga a'o le'i faia le palota. O ia o se sui o le faalapotopotoga o le siosiomaga Ceiba, lea na lagolagoina le tetee a nuu i le felauaiga i fafo, aemaise lava le faagasologa o "faatalanoaga nuu" lea e sili atu i le miliona tagata ua faaalia lo latou tetee i le mining megaprojects i fonotaga i le matagaluega, communal ma canton. tulaga.
I se talanoaga talu ai nei, na ia faamatalaina ai le uiga o le "recolonization" o Amerika Tutotonu lea na amata mai i le sainia o le maliega tau fefaʻatauaʻiga saoloto ma le Iunaite Setete (CAFTA), lea, faatasi ai ma isi faʻafitauli, ua faʻaleagaina ai le puleʻaga o meaʻai ma "meaʻai faʻasolosolo" fesoasoani” i tulaga o tupe faasili o faatoaga mai Uosigitone.
Ua lipotia mai e le aufaasālalau le faʻatupulaia o le militeri o le sosaiete Kuatemala, ma le tele o sauaga e fesoʻotaʻi ma le faʻatauina o fualaau faasaina.
O le faʻalauteleina o le faʻataʻitaʻiga kapitalista o loʻo oʻo mai ia i tatou mai itu e lua: O le tuputupu aʻe o faʻatoʻaga, i luga atu o suka uma ma pama Aferika, ma le faʻalauteleina o le mining, ma le tuʻufaʻatasia o le vai e o faatasi ma ia. I le taimi lava e tasi, ua avea le atunuu ma alalaupapa faʻatau fualaau faasaina mai le itu i saute i le Iunaite Setete, ma le tele o feeseeseaiga i luga o le teritori i le tuaoi i le va o Kuatemala ma Mekisiko. O nei mea uma e tupu ai se fa'alavelave lavelave. O oligarchies tuai ua faia soʻotaga ma tagata faʻatau fualaau faʻatau ma faʻatasi ai ma isi atunuu. O lena mea e faaleaogaina ai se setete ua leva ona vaivai, e le gata i le tulaga o aia tatau a tagatanuu ma le saogalemu. O se vaega lelei o le vevesi o loʻo i ai nei o loʻo faʻaosoina e le "guardias blancas," ona o loʻo i ai a matou 60,000 leoleo tumaoti ma le 15,000 leoleo. O le mea moni, o lenei mea e taʻua o le puipuiga malu-le tulafono pe faasolitulafono-e puipuia ai mafias e ala i se faagasologa o le toe faʻamiliteli o le atunuu.
Pe na mafai e feagaiga filemu i le 1996 ona taofia le vevesi?
Na paʻu i le va o le 1996 ma le 2006, ae o se sone o militarism o loʻo toe faʻafouina i itulagi o loʻo tele ai punaoa faʻanatura ma o loʻo i ai galuega faʻatauga mega. O le mea lea e mafai ai ona tatou fai atu o le militarism lea i le tautua a kamupani tetele faʻavaomalo.
E fa'apefea ona e fa'amatalaina le fa'atupula'ia tele o sauaga e feso'ota'i ma le fefa'ataua'iga o fualaau fa'asaina?
Na ola Kuatemala i se faiga faavae o le fasioti tagata: 440 nuu na faaleagaina, faitau afe o tagata na mou atu, ma 200,000 maliu. E le'i fo'ia e le feagaiga o le filemu lena fa'atupu vevesi. O le taimi nei ua faʻamaonia le saogalemu ma se soʻotaga i totonu o vaega solitulafono na galulue i le 1980s, na fausia e fitafita tetee ma le au talavou na totogiina e faʻaumatia le taʻutaʻua. Matou te taʻua nei vaega faʻamiliteli "guardias blancas." E le'i mou ese atu i latou. Na latou mauaina lo latou lava malosi, lea e foliga mai o loʻo fesoʻotaʻi atu i kegi faavaomalo, le maras, o loʻo fesoʻotaʻi ma tagata faimalaga i le Iunaite Setete ma isi atunuu Amerika Tutotonu. O loʻo i ai le vaeluaga o galuega: o kegi sauā e fesoʻotaʻi atu i le faʻatau atu o fualaau faʻatau i le tulaga faʻatau a o le fefaʻatauaʻiga o loʻo faʻatulagaina e le au taʻavale tetele, e pei o le Sinaloa cartel i Mekisiko, lea na faʻatulagaina i Kuatemala. O fitafita Kuatemala, vaega fa'apitoa e pei o kaibiles, fa'atasi ai ma tagata Mekisiko o lo'o fausia ai le Zeta cartel. Na fa'akonekarate i latou e le kateli e tausia pisinisi.
O lo'o e fa'atatau i le fa'agasologa o maliega pe a mae'a le filemu.
Ioe. O le mea na tupu e talitutusa ma le mea na tatou ola ai i le 1970s: E leʻi faamalieina fitafita i le tausia o le faʻatonuga mo le oligarchy ma iʻu ai i pisinisi. O le mafuaaga lena na latou ave ai le pule a le malo. O le taimi nei o vaega e pei o le Zetas ua le toe manaʻo e tuʻuina atu puipuiga mo narcos, latou te mananaʻo e auai saʻo i le pisinisi. O le tele o fitafita na aʻoaʻoina e Isaraelu i le taimi o le taua a le malo o se vaega o nei kateli, aua ina ua faʻaitiitia le vaegaau, na latou malaga atu i nei pisinisi fou ma maua ai foi le saogalemu i pisinisi faʻapisinisi faʻavaomalo.
E fa'apefea ona e va'ai i le tete'e atu o nu'u i tua i galuega tetele eli?
-O loʻo i ai se faʻasalalauga malosi e faasaga i le laʻuina o lua ma le faʻalauteleina o le suauu. I le sone o San Marcos ua mafai ona latou maua 30 municipal e teena le maina. Na fa'akonekarate e le kamupani ni 'au tau le puipuiga e le'i natia le mea moni o i latou o Isaraelu e fa'alavelave i le gaioiga. E iai se mea faapena na tupu i le Union Fenosa [kamupani malosi faaSipaniolo], lea e iai sootaga i se kateli e fai a latou galuega palapala. O le kamupani sa i ai se feteenaiga tele ma tagata ua le toe totogiina a latou pili, le San Marcos Resistance Front against Transnationals, ma e oo atu i le faaiuga o le tausaga talu ai, e toalua tagata ua maliliu, fasiotia e vaega faaauupegaina e fesootai ma le kamupani.
E te fa'atuina se mafutaga i le va o le fa'ateleina o sauaga ma le mega-mining?
Ou te manatu ua tatou i ai i le amataga o se mea e sili atu ona ogaoga. O le Litaea General Otto Pérez Molina ma lana Patriot Party e iai le avanoa lelei e manumalo ai i le palota. O le tetee atu lea i le 1980s o lo o aafia i faiga faaupufai ma unai se tulafono fou o le faasoasoaina o vai, o lona uiga o se finauga faigata tele.
E faʻafefea ona e faʻamatalaina le lagolago lauiloa mo le ultra-right, lea na faʻaosoina ai le tele o maliu i le taimi o le taua?
O se taunuuga o se faagasologa ua silia ma le sefulu tausaga o faagasolo. I le lima tausaga talu ai sa i ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi o sauaga, faʻatasi ai ma osofaʻiga i luga o pasese pasi, mo se faʻataʻitaʻiga, e mafua ai ona faʻanoanoa tagata. O le setete e le o se mea itiiti e mafai ona taofia lenei mea ona o leoleo ma le militeri o loʻo i tua o nei faiga sauā. Ae o le mea e sili ona taua, o le tele o taulaga ma nuʻu i tua na tupu ai le fasioti tagata, e manumalo le saʻo aua o se fuafuaga e ola ai pe a latou le mafai ona motusia sootaga i sauaga e faavae i le fefe.
E fa'afefea ona iloa le poloketi a le US Southern Command e tusa ai ma le fa'alavelave a le militeri i luga o le tuaoi Mekisiko-Guatemala?
E le o se mea fou, na o se fesuiaiga i luga o le Plan Colombia ma le Plan Puebla-Panama, lea na faʻafeiloaʻi ma le malosi tetee ina ua faʻalauiloa e George W. Bush. O misiona a New Horizons [Nuevos Horizontes] faatasi ai ma sini o fesoasoaniga na faalauiloaina i le 2000, ma i le 2003 ina ua sainia le CAFTA. Mai lena taimi, sa i ai i Washington le auupega faaletulafono e puipuia ai ana tupe teufaafaigaluega. I le vaitaimi lava lea e tasi na sainia ai se maliega faamiliteli ma atunuu o le itulagi. Ae faatasi ai ma mea na tutupu i Honduras, na suia fuafuaga ma suia ai le vaegaau. O lea la ua fa'alavelave fa'aaliali le amepasa a Amerika i faiga fa'apolokiki i totonu. I Honduras na latou toe tatalaina ai le Palmerola base, faia se fou i la Mosquitia, ma filifili ai e tatau ona avea El Salvador ma ofisa faʻaitulagi o Interpol.
O le militeri e le o se mea lava ia.
O lo'o i ai le malosi o le tete'e atu i kamupani va'ava'ai maina, e le gata i totonu o nu'u fa'apea ma campesinos. O lo'o valoia o le a fa'atupula'ia tele fete'ena'iga i tausaga o lumana'i ona o lo'o aga'i atu i luma galuega eli. I Cabañas, i El Salvador, na mafai ai e tagata ona taofia le suʻesuʻeina o maina ma latou fefefe neʻi oʻo atu i isi vaega. I Kuatemala o loʻo i ai le 56 municipal ua faʻaalia i latou e saʻoloto mai le faʻaogaina o le maina ona o tagata o loʻo faia ni laasaga taua, o lea ua latou puipuia punaoa faʻanatura e pei o le vai. Ae e mafai foi ona latou fa'ai'u i le ta'utinoina o latou sa'oloto mai se Setete e le o fai ma sui.
O le a le mamao e mafai ona alu ai?
O lo'o tatou feagai ma se suiga i tua i le pule malosi, e ui lava o lo'o i ai palota. I Kuatemala o loʻo latou taumafai i auala e puipuia ai tupe teufaafaigaluega e ala i le faʻaleagaina o le setete. Ma e le na o kamupani US. E tele kamupani Kanata, Europa ma Saina ua faia ni osofa'iga i totonu o le sone o le gataifale mo le su'eina o titanium ma le fa'atulagaina o geopolitical i le Pasefika mo le viliina i fafo.
E mafai ona faʻalauteleina lenei auiliiliga o Kuatemala i Amerika Tutotonu?
O Amerika Tutotonu uma o loʻo fefinauai e le tele o tagata faʻaalia: kamupani tetele faʻa-malo, le malosi tele o le militeri i le lalolagi ma le malosi o loʻo tulaʻi mai, faʻatau oloa faʻasaina. O lo'o i ai se seti tele o auvae o lo'o siomia ai i tatou. Ae matou te lei iloa po o fea e sau ai le taofiofia, ae o lea ua sili atu ona maaleale ona e mafai ona avea ma se vaega o fualaau faasaina o loo osofaia oe e fai ma sui o se kamupani. Pe atonu foi o le kamupani lava lena ma ana leoleo tumaoti. Poo le Malo lava ia e mafai ona fai mai o oe o se solitulafono. E 250 ta'ita'i fa'aagafesootai, mai ta'ita'i o le atunu'u e o'o atu i tagata fa'atekonolosi i le si'osi'omaga, o lo'o i ai tusi saisai mo latou pu'eina ona o lo latou puipuia o latou fanua.
Pe na mafai e malo alualu i luma i Nicaragua ma El Salvador ona taofia lenei mea mai le tupu?
O le fa'afitauli o lo'o latou fa'afeagai ma malosiaga fa'ale-malo. Ina ua paʻu le faiga tau tupe i Kuatemala na faʻaaunoa atu e le au faʻatau fualaau faasaina ia latou tupe, ma a oʻo i se mataupu o le faʻafeiloaʻi o vaega taʻutaʻua, latou te lotogatasi uma. O lo'o iai le so'otaga moni i le va o oligarki tuai ua fa'aonaponei, fa'atasi ai ma le fa'aitumalo fa'aitumalo ma se fa'alapotopotoga tau tupe fa'aitulagi, ma kamupani tetele a le atunu'u. O lena mea e taofia ai soʻo se fesiligia o le [tamaoaiga] faʻataʻitaʻiga, ona o loʻo i ai so latou malosi tele e poloka ai faiga faʻapolokiki.
O le a le uiga o le tauva mo le palota i lea tulaga?
O se auala e luiina ai le malosi, e ui lava e le mafai e le agavale ona manumalo i Kuatemala. O se auala e toe faʻafouina ai fesoʻotaʻiga ma tagata na leiloloa i le 1990s. E tele nu'u ua leva ona talanoa e uiga i le toe fa'atupuina o le Malo, i le taimi lava e tasi o lo'o i ai vaega o le vaeluagalemu o lo'o tete'e fo'i i galuega fa'apisinisi fa'asalalau atoa. O fa'atalanoaga fa'alaua'itele e fa'asaga i le maina na fa'aalia ai se fa'agasologa o tete'e na lofituina ai i tatou, ma fa'alautele atu i le atunu'u atoa. O lo'o fausia se mea fou o lo'o tu'u ai le taofi i le galuega fa'ava-o-malo.
autafa
Ua Le usita'i le Malo i le CIDH
Teena e Pa'i Maina
Na faaleaogaina e le malo o Kuatemala le manatu o le tapunia o se maina a Kanata ua tuuaia i le mafua ai o le faaleagaina o le sone o San Marcos, e ui i le mea moni e faapea o le Inter-American Commission on Human Rights (CIDH) na tuuina atu se poloaiga mo le taofia o galuega.
Ae ui i lea, na taʻu atu e le Sui Minisita o le Malosiaga ma Mies, Ricardo Pennington, i le au lomitusi e leai ni mafuaaga mo le taofia o le Marlin I mine (o le lala o le kamupani Kanata Goldcorp). O lena faaiuga na faia e le matagaluega "ina ua uma ona feutagai [Guatemala] tulafono" e iloa ai pe i ai se mafuaaga e tauamiotonuina ai le taofia.
O le lipoti aloaia na faia i luma o le laulau o feutagaiga na faia i le tausaga talu ai ina ua maeʻa se iugafono a le CIDH ia Me 2010 na faʻatonuina le tapunia o le Marlin mine, o loʻo i San Miguel Ixtahuacán, San Marcos, e fai ma puipuiga. E sefuluvalu nuu na tuuaia e faapea na mafatia i latou i faafitauli tau le soifua maloloina ona o le filogia.
E tusa ai ma le faamatalaga a Magalí Rey Rosa, o se tasi o loo galulue i le siosiomaga ma le Saviaguate, le School of Ecological Thought, o le faaiuga a le matagaluega “o se faailoga lea o le le mautonu o le malo ona e te usitaia le poloaiga mai le CIDH, e te le finau ai.”
O faamatalaga mai Goldcorp o loo faailoa mai ai i le va o le 2005 ma le 2010, a o faagaoioia le maina i Kuatemala, na maua ai e le kamupani le 1.416 piliona tala mai le faatauina atu o auro ma siliva na maua mai i lea sone o le atunuu.
Raúl Zibechi o se tagata suʻesuʻe faʻavaomalo mo Brecha o Montevideo, Iurukuei, faiaoga ma tagata suʻesuʻe i gaioiga faʻaagafesootai i le Multiversidad Franciscana de América Latina, ma faufautua i le tele o vaega lautele. Na te tusia se koluma masina mo le Polokalama a Amerika (www.cipamericas.org).
Faaliliu e Barbara Belejack
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo