I le Aso Sa 12 Fepuari 2012 tagata o Eleni, i faʻataʻitaʻiga ma taua i luga o le auala i le atunuʻu atoa na faʻaalia i se auala tele, faʻatasi ma le lototoa lo latou ita i tuutuuga o le maliega nonogatupe fou na faʻatonuina e le EU-ECB-IMF 'troika' (Iuni a Europa, Europa Faletupe Tutotonu, Faaputugatupe Tupe Faava o Malo). O tagata faigaluega, talavou, tamaiti aʻoga na faʻatumuina auala i le ita, tetee i le osofaʻiga ogaoga a leoleo, faia se isi faʻataʻitaʻiga o tauiviga ma le lotogatasi.
Ua avea Eleni ma nofoaga o su'ega mo se tulaga ogaoga o le neoliberal social engineering. O tu'utu'uga o le pusa fa'aola fou mai le Iuni a Europa, le Faletupe Tutotonu a Europa ma le International Monetary Fund, o le mea ua ta'ua o le 'troika', e tutusa ma le pomu kapeta o so'o se mea o totoe o aia tatau fa'ale-agafesootai ma fa'atusalia se taumafaiga malosi e aumai totogi. tulaga ma tulaga fale faigaluega i tua i le 1960s.
I lalo o aiaiga o le maliega fou o suiga tetele nei o le a faia mo le palota:
· O le totogi maualalo, lea e oo mai i le taimi nei na faʻamautuina i lalo o aiaiga o le National Collective Contract ua sainia e le Trade Union Confederation ma Asosi a le Aufaigaluega, o le a faʻaititia i le 22%. Mo tagata faigaluega fou i lalo o le 25 o le faʻaititia o le a oʻo i le 32%. O lenei mea o le a vave ona aafia ai le 25% o le aofaʻi o tagata faigaluega i Eleni. E le gata i lea, o totogi matua (o le siitaga o totogi e tusa ai ma tausaga o le poto masani i fale faigaluega) o le a fa'aaisa.
· O lenei fa'aitiitiga o le a a'afia ai fo'i isi tagata faigaluega tumaoti uma o lo'o aofia i konekarate tu'ufa'atasi ma maliliega. Faatasi ai ma le tele o konekarate ua oʻo pe oʻo i latou iʻuga, ma se faiga fou o fefaʻatauaʻiga tuʻufaʻatasia ma soalaupulega ua faʻatulagaina e faʻaalia manino ai le fiafia i tagata e ona galuega, o aiaiga o le maliega fou e manaʻomia ai foi tulaga faigaluega taʻitoʻatasi o le a suia e taʻitaʻia ai le tele o vaega i le faʻaititia o totogi. e o'o atu i le 50% (seia o'o mai i le taimi nei e tusa lava pe ua muta le mae'a o se maliliega tu'ufa'atasia konekarate ta'ito'atasi sa sainia i lalo o ona aiaiga e le mafai ona toe suia). O nei faʻaitiitiga o totogi o le a matua faʻaleagaina, pe a manatu ua maeʻa ona tuʻuina atu le faʻaitiitiga tele o totogi a tagata lautele ma o le tau o tagata faigaluega i Eleni ua uma ona paʻu i le 25%, fesoasoani i le leai o se galuega na oʻo atu i le tulaga e leʻi vaʻaia aʻo leʻi oʻo i tulaga (o le leai o se galuega ia Novema). sili atu i le 20%).
· O penisione uma o le a fa'aitiitia i le sili atu i le 15%, o se fa'aitiitiga lea e mulimulita'i i isi fa'aitiitiga sa tu'uina atu muamua. E le gata i lea, o aiaiga o le maliliega e manaʻomia ai se toe faʻaleleia fou o le penisione e faʻapipiʻi ai le auala mo le faʻaititia atili ma le siitia o tausaga faʻatapulaʻa. O fa'aitiitiga o penisione e le gata o le a a'afia ai le soifuaga o tagata matutua ae fa'atapula'aina fo'i le felagolagoma'i o augatupulaga, o se itu taua o le felagolagoma'i i Eleni.
· O ituaiga uma o tupe faaalu lautele o le a matua faaitiitia e aofia ai tupe mo falemai ma le soifua maloloina ma faamanuiaga lautele. Talu ai o falemaʻi ua i ai i tulaga ogaoga ona o le tipi muamua, o lenei galu fou o tipi e faʻamoemoe e taʻitaʻia ai se faʻaleagaina tele o auaunaga faʻalesoifua maloloina i totonu o se atunuʻu o loʻo feagai ma faʻafitauli o le soifua maloloina.
· O lo'o mana'omia se fou fou o fa'atama'ita'i, e aofia ai le fa'atauina atu o atina'e taua e pei o malae va'alele ma uafu ma fa'ama'oti atoatoa o mea faigaluega a le malo.
· O le a faʻatinoina se galu fou o le faʻateʻaina o tagata faigaluega a le malo, e fesoasoani i le tapunia o faʻalapotopotoga a le malo, e aofia ai aʻoga tulagalua ma aʻoga maualuga, matagaluega a le iunivesite ma lala sooupu e pei o le nafa ma fale a le malo. E le gata i lea, o le a suia tulaga o le faigaluega i Public Utilities (se vaega e umia e le Setete) ma Faletupe, faatasi ai ma aiaiga uma mo le saogalemu o galuega, ma oo atu ai i le isi galu o le tele o le faatea.
O le tau fa'aagafesootai o lenei suiga o le a matua tele lava. Mo le taimi muamua talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o loʻo feagai le tele o sosaiete Eleni ma le lamatiaga o le faʻaleagaina tele. Ma o faʻailoga muamua o loʻo i ai iinei: faʻateleina le leai o se fale, supa umukuka ma se galu fou o tagata malaga mai Eleni e suʻe galuega. Ma o mea o le a sili atu ona leaga ona o tu ma aga masani o le lotogatasi, aemaise lava i sootaga faaleaiga, ua le toe mafai ona taulimaina le tulaga.
E manino lava o le tele o nei faiga e itiiti pe leai foi se mea e fai i le taulimaina o aitalafu faateleina. O le mea moni, o le fa'aitiitiga o totogi a le aufaipisinisi tuma'oti o lo'o fa'aitiitia ai saofaga a penisione, ma mafua ai le tele o pa'u. O le mea o loʻo lamatia o se taumafaiga mai le vaega o le EU-IMF-ECB troika ma vaega taʻutaʻua o le au Eleni bourgeoisie e faʻamalosi faʻamalosi se 'suiga pulega' agafesootai i Eleni.
Tu'uga i le Lalo
E tusa ai ma le tala iloga o le faʻafitauli ma Eleni o le le lava o le faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa lea e manaʻomia ai se auala fou e faʻavae i luga o galuega taugofie ma faʻaumatia soʻo se faʻatapulaʻaina o le siosiomaga, tulafono faʻatulagaina o taulaga ma puipuiga faʻasolopito e ono faʻavaivaia ai le aufaipisinisi. O lo'o fa'amoemoe e fa'aliliu Eleni e avea ma Sone Fa'apitoa Fa'atamaoaiga mo le aufaipisinisi. O le mea e le o taʻua i lenei faʻamatalaga e le gata o le a matua tele le tau o tagata faigaluega ae faʻapea foʻi ma le maualalo o le tau o tagata faigaluega e faʻatauvaʻa o le a taʻitaʻia ai le leai o se faamoemoe 'tuuga i lalo,' talu ai o loʻo i ai pea atunuu, e oʻo lava i totonu. le pito lata ane e pei o Bulgaria, e maualalo totogi. E le gata i lea, o se mea moni lauiloa o le faʻatauvaʻa e le faʻalagolago i le tau o tagata faigaluega ae faʻapea foʻi i le gaosiga ma e faʻatatau i atinaʻe, poto, poto masani ma gafatia, o le mea tonu lava o loʻo matua faʻaleagaina e le tulaga tau tamaoaiga ma agafesootai i le taimi nei. Greece.
O le mea o loʻo misi mai lenei tala o le faʻalavelave o le Eurozone ma le atoa Samoa Integration galuega faatino. Ua amata ona manino o le faafitauli o le euro, o se tupe masani i totonu o se itulagi ua faailogaina i le tele o eseesega i le gaosiga ma le tauvaga. O le Euro i se vaitaimi talu ai na galue o se faʻalavelave faifaipea mo le toe faʻatulagaina o tupe faavae e ala i le faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa, ae i le taimi lava e tasi na mafua ai le faʻatupulaia o le le paleni, aemaise lava i le manuia o atunuu autu a Europa e pei o Siamani. I se vaitaimi o fa'alavelave fa'a-Kapitalis, na'o le fa'aletonu o le Euro, fa'ateleina le le paleni ma fa'aleagaina ai le fa'afitauli o aitalafu a le malo. O le mafuaʻaga lea o le faʻalavelave o le Eurozone o se vaega taua o le faʻalavelave faʻa-lalolagi o loʻo iai nei ma o se tasi o faʻaletonu autu o le neoliberalism.
Europa: Reactionary and Authoritarian Mutation
I le taimi lava e tasi, o le Iuni a Europa o loʻo feagai ma se suiga faʻaalia ma pule. O le fa'atatau lea o le European Economic Governance, e pei ona tusia i totonu o le Eurotreaty fou ua fuafuaina. E tusa ai ma lenei sui-setete o le a aofia ai faiga faʻatauvaʻa e pei o paleni paleni i totonu o latou faʻavae a le atunuʻu ma faiga a le Iuni a Europa o le a iai le malosi e faʻalavelave ai ma faʻatupu sala tupe tetele ma faʻaitiitiga tupe i soʻo se taimi latou te manatu ai o se sui-setete e le lava le faautauta ma ana tupe. Ma o le mea lea o loʻo faʻaaogaina ai le 'poto' o le IMF i le faʻamalosia o le austerity ma le privatization. O le fa'atonuga o lo'o i ai o se tasi e fa'atapula'aina le pule silisili ese ma i lea itu o Eleni o se nofoaga e fa'ata'ita'i ai. Ua uma ona i lalo o tuutuuga o le bailout packages e le EU-ECB-IMF troika, o loʻo i ai faiga faʻatonutonu o loʻo faʻatulagaina i totonu o matagaluega uma a le malo o Eleni e faʻatonuina faiga faʻavae i se auala toetoe lava neocolonial. O le a avea lea ma tulaga masani pe a faʻatatau le faʻatonuga o le European Economic Governance. O le mafuaaga lena e ui o le malo Eleni o loʻo i ai nei o loʻo galue i se auala toetoe lava a faʻatauvaʻa agai i le EU, ae naʻo le mauaina o tuʻi faʻalumaina.
O le Iuni a Europa ua vave ona avea ma faʻalapotopotoga sili ona faʻaalia ma le le faʻatemokarasi i le konetineta o Europa talu mai le Nazism. E le lava le talanoa e uiga i se 'tupe fa'atemokarasi. O le mea o loʻo tatou feagai ai o se taumafaiga malosi agai i se tulaga faʻa-temokalasi, faʻatapulaʻaina le pule ma le tali atu ma itiiti pe leai foi se avanoa mo felafolafoaiga faʻapolokiki ma fefinauaʻiga e uiga i filifiliga faiga faʻavae tau tamaoaiga, talu ai o nei mea e tatau ona faʻatonuina e maketi e ala i faiga o le vaavaaiga a le EU. . O le va'aia o le au faletupe tutotonu a le ECB ua avea ma palemia, e pei o Mário Monti ma Lucas Papademos, e sili atu nai lo na o se faatusa.
Ae o le tu'ua'ia na'o luga o le fa'aletonu o lo'o i ai nei ma toetoe lava a neocolonial fa'atulagaina o le EU e le lava. O vaega sili ona malosi o le laumua Eleni (faletupe, faufale, tagata tafafao maimoa, pisinisi felauaiga, malosi), o loʻo lagolagoina faʻaalia lenei taʻiala. E ui lava o vaega o tupe faavae na mafatia i le faaumiumi o le tamaoaiga, ma e ui lava i le mea moni o le faalavelave na taofia ai fuafuaga mo se tulaga taʻutaʻua i totonu o le Balkans, o vaega pito sili ona taua o loʻo teu faʻafaigaluega i luga o le austerity, faʻaleagaina i fale faigaluega ma faʻaumatia uma ituaiga o aia tatau a tagata faigaluega. o se auala e toe maua ai tupe mama. Ae ui i lea, o le faʻafitauli i lenei taʻiala o le faʻateleina o oloa auina atu i fafo e le mafai ona toe totogia le faʻaitiitia o manaʻoga i totonu o le atunuʻu, lea e mafai ona aʻafia ai vaega iloga o tupe faavae.
Ua taumafai le malo o Papademos e pasia tuutuuga o lenei afifi austerity faataumaoi e ala i le taufaaleaga o le sosaiete Eleni e ala i le taufaamatau o le faaletonu ma alu ese mai le Eurozone. Ae o le fesili e le o le a faaletonu Eleni ae pe faapefea. O faiga ua fa'atulafonoina ua na'o le ta'ita'iina atu i se tulaga o le tagata o lo'o nofo aitalafu ai ua fa'aletonu - ua mae'a ona latou uia la'asaga o le toe fa'atulagaina o aitalafu ma le 'oti lauulu' o aitalafu talu ai-ma ua ave uma e le sosaiete le tau atoa.
Su'ega Fa'alavelave
O le mafua'aga lea o le fa'aletonu o Eleni i ana lava tu'utu'uga fa'aletulafono, o le filifilia lea o le taofi vave o le totogiina o aitalafu ma le fa'aleaogaina o aitalafu, na'o le pau lea o le auala talafeagai e aloese ai mai le fa'aletonu lautele. I le taimi lava e tasi e tatau foi ona vave alu ese mai le Eurozone. O le taofia o le totogiina o aitalafu ma le toe maua mai o le pule tau tupe o le a fesoasoani i tupe faʻaalu a le malo mo manaoga faʻaagafesootai vave ma o le a fesoasoani e taofia le tafia o le faʻavae o oloa gaosi mai fafo. E le o se filifiliga a le atunuu, e pei ona finauina e nisi o le Greek ma European Left, ae na o le pau lea o le auala e tetee atu ai i faiga sauā o faiga faavae a le EU. E le gata i lea, o le mea moni faʻava-o-malo i le uiga o le laasaga muamua i le faʻaumatiaina o le neoliberal monetary ma faiga faʻapolokiki a le EU, o se mea e manino lava i le fiafia o vasega pito i lalo i Europa atoa.
Taofi o totogi i le aitalafu ma alu ese mai le Euro e le o ni fofo faʻapitoa faigofie. E tatau ona avea i latou ma vaega o se seti lautele o faiga faʻapitoa e tatau ona aofia ai le faʻa-atunuu o faletupe ma atinaʻe taua, faʻatonuga o tupe faavae ma le toe tufatufaina atu o tupe maua. Ae e oʻo lava i nei faiga e le lava, o le mea e manaʻomia o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o le tamaoaiga i se itu e le o ni faʻauluuluga, e tatau ona faʻavae i luga o le pule a tagata lautele, faiga fou o fuafuaga faʻatemokalasi ma le pule a tagata faigaluega, isi fesoʻotaʻiga tufatufaina e le o faʻatau, ma se taumafaiga tu'ufa'atasi e toe maua ai le fa'atonuga o agava'a fa'ale-agafesootai.
O le toe mafaufauina o le avanoa o ia ituaiga filifiliga e le o se faamalositino faigofie. O se tulaga fa'anatinati fa'apolokiki. I le tetee atu i le taufaaleaga manatu o loo i ai nei ma le taumafaiga a le malo, o le au faipule ma le EU e tuuina atu le tele o le austerity e na o le pau lea o le vaifofo, o le mea e manaomia e le na o le fai atu leai i austerity ae ia toe aumaia le mautinoa i le avanoa o isi auala. O le pule malosi i le tulaga mulimuli e uiga i le tagata e iai le tomai e faʻamatalaina ai se lauga faʻapitoa e uiga i le auala o le a gaosia ai e se atunuʻu ma se sosaiete, faʻafeiloaʻi manaʻoga lautele, faʻatulagaina ma pulea. O le fa'alavelave o le pule fa'a-neoliberal o lo'o tatalaina ai se avanoa fa'apolokiki ma manatu mo le tula'i mai o sea faiga fa'afeagai, ae o le a le tumau e fa'avavau. E le gata i lea, i le leai o se va'aiga lelei o lo'o tulimata'i e vasega fa'atonu le fa'anoanoa o tagata ta'ito'atasi ma le lagona o le fa'ato'ilalo e avea ma auala e fa'atumauina ai le pule. O le toe fa'aleleia o le talitonuga o tagata i le avanoa e fai ai isi mea e mana'omia ai le galulue fa'atasi mo se polokalame mata'utia e fa'atatau i aafiaga o lo'o tula'i mai i le laufanua o tauiviga. O se tasi lea o lu'itau fa'anatinati o lo'o feagai ma le agavale Eleni.
E ui lava i le mea moni e faapea o le malo o le 'autasi a le atunuu' i lalo o Papademos na toetoe lava a tuuina atu ia Novema ae leʻi maeʻa le faʻalavelave faʻapolokiki. PASOK, o le Socialist Party o loʻo feagai ma lona faʻalavelave sili, le conservative Temokalasi Fou o loʻo feagai ma le faʻateleina o faʻamalosi mai lona faavae e aua le taliaina faiga, ae o le itu taumatau ua o ese mai le malo faʻatasi. E 22 sui faipule mai le PASOK ma le 21 mai le New Democracy na palota tetee i le maliliega o nonogatupe ma mulimuli ane tuliesea mai a latou vaega, ma faailogaina ai se vaega fou i se faʻalavelave faʻapolokiki matala.
O le mamafa o le mamafa mai le troika, faatasi ai ma tagata faigaluega a le IMF e pei o Pool Thomsen o loʻo avea ma Kovana colonial naʻo mea e sili atu ona leaga. E ui lava ina pasia le maliliega i le palemene, talu ai o le PASOK ma le New Democracy sa i ai le toatele o tagata e mafai ona totogi mo faipule tetee, o faiga faʻapolokiki o loʻo faʻamalosia i ona tapulaʻa. O lo'o fa'agasolo nei taumafaiga e fa'atu ni vaega fa'aupufai fou, e aofia ai ma se taumafaiga e aga'i atu i se pati “Papademos” e mafai ona fa'apotopotoina uma i latou e lagolagoina le 'suiga o pulega,' ae e le'o maua se malosi.
I sea fa'atasiga o lo'o fa'ateleina le lagolago a le Itu agavale, ae i le taimi lava e tasi o lo'o fa'aalia tapula'a o ana fuafuaga ma polokalame. SYRIZA (Coalition of the Radical Left) o loʻo faʻamalosi pea i mafaufauga o se EU faatemokalasi ma mumusu e aumai i luma manaoga e pei o le alu ese mai le euro. KKE, o le Communist Party, e ui lava i ona tulaga mataʻutia e tetee atu i le laumua ma le tetee i le EU, o loʻo i ai faiga faʻalotu ma faʻatauvaʻa le manaʻomia o se polokalame faʻasolosolo vave. ANTERSYA le Anti-capitalist Left, ua faia se sao taua i tauiviga ma i le faʻamatalaina o sini faʻapolokiki e pei o le faʻaleaogaina o aitalafu ma le alu ese mai le euro, ae e le o iai le avanoa talafeagai i le tele o laulau o vasega i lalo. O le mea e manaʻomia o le toe faʻafouina o le Greek Left, e le gata i le uiga o le tuʻufaʻatasia o le tuʻufaʻatasia o se mea faʻapitoa e mafai ona faʻatupuina ai le avanoa e tetee atu ai i le pule ma le agavale agavale e mafai ona fai ma sui o le faʻatupuina o le autasi fou o loʻo faʻaalia i le tele o faʻataʻitaʻiga. ma ta'i, i faiga o le fa'alapotopotoga a le tagata lava ia, i feso'ota'iga o le felagolagoma'i, i aafiaga fa'atasi o tauiviga.
I le taimi nei o loʻo ulufale atu Eleni i se vaega fou o le faʻaumiumi o taua a tagata faasaga i faiga faʻavae a le EU-ECB-IMF troika. O le 48 itula le tele o solo i le aso 10 ma le 11 Fepuari ma le tele o faʻataʻitaʻiga ma fetauaiga i auala i le aso 12 Fepuari ua avea ma suiga fou i le tauiviga. O le 'taua a tagata' e leʻi maeʻa. O le feagai ai ma le mata'utia o se matua'i tua fa'asolopito, tatou te mumusu e fa'avaivai. Matou te tausisi i 'faamalama o avanoa' mo suiga faʻaagafesootai o loʻo tatalaina le tulaga o loʻo iai nei. O le a tatou tau e oo i le iuga.
O Panagiotis Sotiris o se tagata aʻoga ma tagata faʻamalosi e nofo i le motu o Kereta, Eleni.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo