Afai e le talitonuina oe e ata o na afi tetele i Colorado, poʻo le tele o lau pili AC i lenei taumafanafana, o nisi nei o numera faigata e uiga i suiga o le tau: Iuni na gau pe saisai 3,215 faʻamaumauga maualuga o le vevela i le Iunaite Setete. Na sosoo ai ma Me sili ona mafanafana i faamaumauga mo le Itulagi i Matu - o le 327th masina sosoo lea na sili atu ai le vevela o le kelope atoa i luga o le 20th-century averesi, o le faigata na tupu i se avanoa faigofie e 3.7 x 10-99, o se numera e sili atu le tele. nai lo le numera o fetu i le atulaulau.
Na lipotia mai e le au suʻesuʻe tau e faapea o lenei tautotogo o le tau mafanafana sili lea na faamaumauina mo lo tatou atunuu - o le mea moni, na matua nutimomoia le faamaumauga tuai i le tele o mea na fai ma sui o le "sili atu le vevela o le alu ese mai le averesi o soo se vaitau i faamaumauga." O le vaiaso lava lea, na lipotia ai e le pulega a Saudi le timu i Mecca e ui lava i le vevela o le 109 tikeri, o le timuga sili ona vevela i le talafaasolopito o le paneta.
E le faapea na foliga mai na matauina e o tatou taitai. O le masina na tea nei na fono ai malo o le lalolagi i Rio mo le 20 tausaga o le toe faia o se fono tele o le siosiomaga i le 1992, e leai se mea na ausia. E le pei o George HW Bush, o le na lele i totonu mo le fono muamua, e leʻi auai Barack Obama. "O se agaga o le fiafia, ma le mautinoa o le fonotaga i le 20 tausaga talu ai," na tusia ai e le tusitala Peretania o George Monbiot; e leai se tasi na gauai tele i ai, o tulagavae o loʻo faʻalogoina i totonu o le potu tele "na lolofi i le motu o tagata." Talu ai na ou tusia se tasi o tusi muamua mo le aofia lautele e uiga i le vevela o le lalolagi i tua i le 1989, ma talu ai na ou faʻaaluina le tele o tausaga o loʻo galue ma le le lelei e faʻagesegese lena mafanafana, e mafai ona ou fai atu ma le mautinoa o loʻo tatou faiaina le taua, leaga ma vave - leiloa aua, o le mea sili, tatou te tumau i le faafitia e uiga i le lamatiaga o loʻo i ai tagata.
A tatou mafaufau e uiga i le mafanafana o le lalolagi, o finauga e masani ona avea ma talitonuga, talitonuga ma le tamaoaiga. Ae ina ia malamalama i le ogaoga o lo tatou tulaga faigata, e tatau lava ona e faia sina numera. Mo le tausaga talu ai, o se vaega faigofie ma mamana o suʻesuʻega numera muamua na lomia e tagata suʻesuʻe tupe i Peretania o loʻo faia taʻamilosaga o konafesi faʻalesiosiomaga ma api talaaga, ae e leʻi oʻo atu i tagata lautele. O lenei au'ili'iliga e fa'ae'e ai le tele o manatu fa'apolokiki masani e uiga i suiga o le tau. Ma e mafai ai ona tatou malamalama i lo tatou tulaga lamatia - o lo tatou tulaga toetoe lava-ae-e-le-i'u lava leai se faamoemoe - i ni numera faigofie se tolu.
Le Numera Muamua: 2° Celsius
Ana fa'ai'u le ata i le ata o Hollywood, o le fonotaga o le tau i Copenhagen i le 2009 semanu e fa'ailo ai le fa'ai'uga o le fusu'aga a le lalolagi e fa'agesegese le suiga o le tau. Na potopoto malo o le lalolagi i le pogisa o Tesema o le laumua o Tenimaka mo le mea na taʻua e se tagata taʻutaʻua i le tamaoaiga o le tau, Sir Nicholas Stern o Peretania, o le "faapotopotoga sili ona taua talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ona o le mea o loʻo lamatia." E pei ona tautino mai e le minisita malosi o Danimaka o Connie Hedegaard, o le sa pulefaamalumalu i le konafesi, i lena taimi: "O lo tatou avanoa lenei.
I le mea na tupu, ioe, na matou misia. Na matua le manuia Copenhagen. E le o Saina po o le Iunaite Setete, lea i le va oi latou e nafa ma le 40 pasene o le gaosiga o le carbon i le lalolagi, na saunia e ofoina atu ni faʻasalaga mataʻutia, ma o lea na tafetafea ai le konafesi mo le lua vaiaso seʻia oʻo mai taʻitaʻi o le lalolagi mo le aso mulimuli. I le lotolotoi o le tele o le vevesi, na taulamua ai Peresitene Obama i le tusiaina o se "Copenhagen Accord" e faasaoina ai foliga na faavalea ai ni nai tagata. O ana maliega ofo fua e leai se tasi i se mea, ma e tusa lava pe faʻailoa e atunuʻu o latou faʻamoemoe e tipi le carbon emissions, e leai se faiga faʻamalosia. "O Copenhagen o se vaaiga solitulafono i le po nei," o le tala lea a se ofisa ita Greenpeace, "faatasi ai ma alii ma tamaitai solitulafono ua sosola i le malaevaalele." Sa tutusa le sauā o tusitala ulutala: COPENHAGEN: THE MUNICH OF OUR TIMES? o le fesili lea a se tasi.
Ae ui i lea, o le maliliega na i ai se numera taua. I le Parakalafa 1, na aloaia aloaia ai "le vaaiga faasaienisi o le siitia o le vevela o le lalolagi e tatau ona i lalo ole lua tikeri Celsius." Ma i le parakalafa o loʻo sosoʻo ai, na faʻaalia ai e faapea "matou te ioe e manaʻomia le faʻaitiitia o faʻamaʻi o le lalolagi ... ina ia taofia ai le siʻitia o le vevela o le lalolagi i lalo ole lua tikeri Celsius." E ala i le faʻamalosia o tikeri e lua - e tusa ma le 3.6 tikeri Fahrenheit - o le maliliega na faʻamaonia tulaga na faia muamua i le 2009 e le G8, ma le mea e taʻua o le Major Economies Forum. Sa masani e pei ona maua e le poto masani. O le numera na muamua maua le taʻutaʻua, o le mea moni, i le 1995 climate conference na taʻitaʻia e Angela Merkel, ona avea ai lea ma minisita Siamani o le siosiomaga ma o le taimi nei o le pule tutotonu-taumatau o le malo.
O nisi fa'amatalaga: E o'o mai i le taimi nei, ua matou si'itia le averesi o le vevela o le paneta i lalo ifo o le 0.8 tikeri Celsius, ma ua mafua ai le tele o fa'aleagaina nai lo le tele o saienitisi na fa'amoemoeina. (O le tasi vaetolu o le aisa o le taumafanafana i le Arctic ua leai, o le sami e 30 pasene le sili atu oona, ma talu ai ona o le ea mafanafana e sili atu le ausa vai nai lo le malulu, o le atemosifia i luga o le vasa e sili atu le lima pasene e sili atu le susu, utaina le dice mo lologa matautia. .) Ona o na aʻafiaga, o le mea moni, e toʻatele saienitisi ua latou manatu e lua tikeri e sili atu le mama o se sini. "Soʻo se numera e sili atu i luga aʻe o le tasi tikeri e aofia ai se taaloga faitupe," o le tusi lea a Kerry Emanuel o le MIT, o se taʻitaʻi taʻutaʻua i afā, "ma o faigata e faʻaitiitia ma faʻaitiitia pe a alu i luga le vevela." O Thomas Lovejoy, o se tasi na avea ma faufautua sili o meaola eseese a le Faletupe a le Lalolagi, fai mai e faapea: "Afai tatou te vaʻai i mea o loʻo tatou vaʻaia i aso nei i le 0.8 tikeri Celsius, e lua tikeri e matua tele." O le saienitisi NASA James Hansen, o le paneta sili ona lauiloa o le climatologist, e oʻo lava i le faʻalavelave: "O le sini na talanoa i ai i feutagaiga faavaomalo mo tikeri e lua o le mafanafana o le mea moni lava o se talavai mo mala umi." I le fono a Copenhagen, na lapataia ai e se failauga mo motu laiti e toatele o le a le ola i le maualuga o le lua tikeri: "O nisi atunuu o le a mou atu." Ina ua lapataia sui usufono mai atunuu tau atia'e e faapea, e lua tikeri o le a fai ma sui o le "pule i le ola" mo Aferika na afaina i le lamala, o le toatele o i latou na amata ona pepese, "One degree, one Africa."
E ui lava i ia masalosaloga mautu, ae o mea moni faapolokiki na sili atu ai faamaumauga faasaienisi, ma ua faamautu le lalolagi i le sini lua-tikeri - e moni, e saʻo le faapea atu ua na o le pau lea o le mea e uiga i suiga o le tau ua faamautu i ai le lalolagi. Na taʻua uma, 167 atunuu e nafa ma le sili atu ma le 87 pasene o le kaponi a le lalolagi ua sainia i le Copenhagen Accord, ma faʻamaonia le sini lua-tikeri. Na o ni nai atunuu na teena, e aofia ai Kuwait, Nicaragua ma Venesuela. E oo lava i le United Arab Emirates, lea e maua ai le tele o ana tupe e auina atu ai le suauu ma le kesi, sa sainia. O le tulaga aloa'ia o le paneta o le Lalolagi i le taimi nei e le mafai ona tatou siitia le vevela i luga atu o le lua tikeri Celsius - ua avea ma pito i lalo o laina pito i lalo. Lua tikeri.
Le Numera Lona Lua: 565 Gigatons
Ua fuafuaina e saienitisi e mafai e tagata ona sasaa pe tusa ma le 565 sili atu gigatons o le carbon dioxide i totonu o le ea i le ogatotonu o le seneturi ma o loʻo i ai pea se faʻamoemoe talafeagai e tumau i lalo ole lua tikeri. ("Malamalama," i lenei tulaga, o lona uiga e fa avanoa i le lima, pe sili atu le leaga nai lo le taʻalo Rusia roulette ma le ono-fana.)
O lenei manatu o le "carbon budget" na aliaʻe mai pe a ma le sefulu tausaga talu ai, ina ua amata ona fuafua e saienitisi pe fia le suauʻu, koale ma le kesi e mafai ona mu saogalemu. Talu ai ua tatou siitia le vevela o le lalolagi i le 0.8 tikeri i le taimi nei, ua tatou i lalo ifo o le afa i le taimi nei. Ae, o le mea moni, o faʻataʻitaʻiga komepiuta e faʻatatau e tusa lava pe tatou te le toe faʻateleina le CO2 i le taimi nei, e foliga mai o le a siitia pea le vevela i le isi 0.8 tikeri, ona o le kaponi na tuʻuina muamua o loʻo faʻaauau pea ona vevela le siosiomaga. O lona uiga ua uma ona tatou tolu-kuata o le auala i le sini lua-tikeri.
O le a le lelei o nei fuainumera? E leai se tasi e finau mai e sa'o, ae e toaitiiti e finau e faapea e sa'o i latou. O le fuainumera 565-gigaton na maua mai i se tasi o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga komepiuta sili ona faʻapitoa na fausia e saienitisi o le tau i le salafa o le lalolagi i nai tausaga talu ai. Ma o le numera o loʻo faʻamaonia atili e ala fou faʻataʻitaʻiga o le tau o loʻo faʻamaeʻaina nei aʻo leʻi oʻo i le isi lipoti a le Intergovernmental Panel on Climate Change. "A vaʻavaʻai atu ia i latou aʻo latou ulufale mai, e tau leai se eseesega," o le tala lea a Tom Wigley, o se tagata suʻesuʻe i le Climatologist a Ausetalia i le National Center for Atmospheric Research. "Atonu o loʻo i ai 40 faʻataʻitaʻiga i faʻamaumauga faʻamaumauga i le taimi nei, faʻatusatusa i le 20 muamua. Ae o le taimi nei o fuainumera e matua tutusa lava. Ua naʻo le faʻaogaina lelei o mea. Ou te manatu e le tele se suiga i le sefulu tausaga talu ai. " E ioeina e William Collins, o se saienitisi sinia o le tau i le Lawrence Berkeley National Laboratory. "Ou te manatu o taunuuga o lenei taamilosaga o faʻataʻitaʻiga o le a tutusa lelei," o lana tala lea. "Matou te le maua fua se taumafataga o le aoauli mai le malamalama faaopoopo o le tau."
Matou te le maua fua se taumafataga o le aoauli mai le tamaoaiga o le lalolagi, pe. Faatasi ai ma le na o le tasi le tausaga malolo i le 2009 i le maualuga o le faʻafitauli tau tupe, o loʻo faʻaauau pea ona matou sasaa faʻamaumauga o le kaponi i le siosiomaga, i lea tausaga ma lea tausaga. I le faaiuga o Me, na lomia ai e le International Energy Agency ana fuainumera lata mai - CO2 fa'aoso i le tausaga talu ai na siitia i le 31.6 gigatons, i luga 3.2 pasene mai le tausaga na muamua atu. Sa i ai se taumalulu mafanafana o Amerika ma faaliliu ai le tele o fale eletise e gaosia ai le koale i le kesi masani, o lea na paʻu ai i lalo ona afu; Na faʻaauau pea ona faʻateleina Saina, o lona uiga o lona gaosiga o le carbon (lea talu ai nei na sili atu i le US) na siitia i le 9.3 pasene; na tapunia e Iapani a latou vaʻa faʻatau faʻatau ina ua maeʻa Fukushima, o lea na oʻo ai i luga le 2.4 pasene a latou faʻamalama. "Sa i ai taumafaiga e faʻaaogaina le tele o malosiaga faʻafouina ma faʻaleleia atili le malosi o le malosi," o le tala lea a Corinne Le Quéré, o loʻo faʻatautaia le Nofoaga Autu mo Suʻesuʻega o Suiga o le Tau i Egelani. "Ae o le a le mea o loʻo faʻaalia ai e oʻo mai i le taimi nei o aʻafiaga o loʻo paʻu." O le mea moni, o suʻesuʻega ma suʻesuʻega o loʻo valoia ai o le a faʻatupulaia pea le kaponi e tusa ma le tolu pasene i le tausaga - ma i le tulaga lena, o le a tatou faʻaogaina le matou alauni 565-gigaton i le 16 tausaga, i le taimi o le a faʻauʻu ai tamaiti aʻoga i aso nei mai le aoga maualuga. . "O faʻamaumauga fou o loʻo tuʻuina atu ai isi faʻamaoniga o le faitotoʻa i le lua-tikeri o le a tapunia," o le tala lea a Fatih Birol, le tamaʻitaʻi sili o le tamaoaiga o le IEA. O le mea moni, na ia faʻaauau, "Pe a ou vaʻavaʻai i nei faʻamaumauga, o le tulaga e fetaui lelei ma le maualuga o le vevela e tusa ma le ono tikeri." E toetoe lava 11 tikeri Fahrenheit, lea o le a fausia ai se paneta saʻo mai tala faʻasaienisi.
O lea la, o faʻamatalaga fou i lima, o tagata uma i le Rio conference na faʻafouina a latou valaʻau masani mo gaioiga faʻavaomalo faʻavaomalo e toe faʻafoʻi ai i matou i se ala e lua-tikeri. O le a faʻaauau pea le faʻataʻitaʻiga ia Novema, pe a fono le isi Fonotaga a Pati (COP) o le UN Framework Convention on Climate Change i Qatar. O le COP 18 lea - COP 1 na faia i Perelini i le 1995, ma talu mai lena taimi e leai se mea na ausia e le faagasologa. E oʻo lava i saienitisi, o loʻo taʻutaʻua le mumusu e tautala, o loʻo faʻasolosolo malie ona faʻatoʻilaloina o latou manaʻoga masani e naʻo le tuʻuina atu o faʻamatalaga. "O le feʻau na tumau mo le lata i le 30 tausaga i le taimi nei," o le tala lea a Collins ma le 'ata faʻafefe, "ma o loʻo ia i matou le meafaigaluega ma le mana komepiuta e manaʻomia e tuʻuina atu ai faʻamaoniga auiliili. , e tatau ona faia ma se iloiloga atoatoa o faʻamaoniga na tuʻuina atu e le sosaiete faʻasaienisi." Ua tu o ia, ua faafuasei ona ia iloa ua i ai i luga o faamaumauga. “E tatau ona ou faapea atu, a iloiloga atoatoa o faʻamaoniga."
Peitaʻi, e oo mai i le taimi nei, e itiiti lava se aogā o na valaʻau. O lo'o tatou i ai i le tulaga lava e tasi na tatou i ai mo le kuata-seneturi: lapataiga fa'asaienisi soso'o ai ma le leai o ni faiga fa'apolokiki. Faatasi ai ma saienitisi e tautala ese mai le faamaumauga, o le tautala faamaoni o le tulafono lea. Na fai mai se tasi o saienitisi sinia ia te au, "E te iloa na pusa sikaleti fou, lea e fai ai e malo latou te tuu se ata o se tagata o loʻo pu o latou faai? E tatau ona i ai se mea faapena i pamu kesi."
O le Numera Lona Tolu: 2,795 Gigatons
Ole numera lea e pito sili ona taufaafefe i mea uma - o se tasi lea, mo le taimi muamua, faʻafesoʻotaʻi tulaga faʻapolokiki ma faʻasaienisi o lo tatou faʻalavelave. Na faʻaalia i le taumafanafana talu ai e le Carbon Tracker Initiative, o se 'au a Lonetona suʻesuʻega tupe ma tagata siosiomaga na faʻasalalau se lipoti i se taumafaiga e aʻoaʻoina ai le aufaipisinisi e uiga i aʻafiaga e ono tulaʻi mai i suiga o le tau ia latou faʻasoa. O le numera o loʻo faʻamatalaina ai le aofaʻi o le kaponi ua uma ona iai i totonu o le koale ma le suauʻu ma le kesi faʻasao a kamupani suauʻu, ma atunuu (mafaufau Venesuela poʻo Kuwait) o loʻo galulue e pei o kamupani suauʻu. I se faapuupuuga, o le suauu lea o loʻo matou fuafua nei e susunuina. Ma o le autu autu o lenei numera fou - 2,795 - e maualuga atu nai lo le 565. E lima taimi maualuga.
O le Carbon Tracker Initiative – ta’ita’ia e James Leaton, o se tagata su’esu’e i le si’osi’omaga sa avea o se faufautua i le kamupani fa’atausitusi sili o PricewaterhouseCoopers – sa su’esu’e i fa’amaumauga fa’apitoa e iloa ai le tele o le suau’u, kesi ma le koale o lo’o fa’aagaaga ai kamupani malosi a le lalolagi. E le'o atoatoa le fuainumera – e le'o atagia atoa mai ai le si'itia talu ai nei i puna malosi e le masani ai e pei o le kesi shale, ma e le o sa'o ona atagia mai ai le koale fa'aagaaga, ia e fa'atumauina i lalo ole mana'oga tau lipoti nai lo le suauu ma le kesi. Ae mo kamupani tetele, o fuainumera e matua sa'o lava: Afai na e susunuina mea uma i totonu o suʻesuʻega a Lukoil a Rusia ma Amerika ExxonMobil, mo se faʻataʻitaʻiga, lea e taʻitaʻia le lisi o kamupani suauʻu ma kesi, o le a tuʻuina atu e le tasi le sili atu ma le 40 gigatons o carbon dioxide i totonu. le siosiomaga.
O le a tonu lava le mafuaaga o lenei numera fou, 2,795 gigatons, ua matua tele. Mafaufau i le lua tikeri Celsius o le tapulaa faʻatulafonoina o le inu - e tutusa ma le 0.08 toto-ava malosi lalo ifo lea e te alu ese ai ma le ave taavale ile fale. O le 565 gigatons o le tele o mea inu e mafai ona e inu ma tumau pea i lalo o lena tapulaa - o pia e ono, fai mai, e mafai ona e 'ai i se afiafi. Ma le 2,795 gigatons? O pusa 12 lea e tolu o loʻo i luga o le laulau o loʻo i ai i luga o le laulau, ua uma ona tatala ma sauni e sasaa.
E faalima ona sili atu le tele o le suauu ma le koale ma le kesi i luga o tusi e pei ona manatu saienitisi o le tau e saogalemu pe a mu. E tatau ona tatou taofia le 80 pasene o na faʻaagaaga o loʻo loka i lalo o le eleele e aloese ai mai lena faʻalavelave. Ae matou te lei iloaina na fuainumera, sa foliga mai o lo matou taunuuga. Ia, se'i vagana ai se fa'alavelave tele, e foliga mai e mautinoa.
Ioe, o le koale ma le kesi ma le suauʻu o loʻo iai pea i le eleele. Ae o lea ua sili atu le tamaoaiga i luga o le eleele - ua fuafuaina i tau o sea, o kamupani o loʻo nono tupe e faasaga i ai, o malo o loʻo faʻavae a latou paketi i luga o le faʻamoemoe o tupe maua mai o latou tuaa. O loʻo faʻamatalaina ai le mafuaʻaga na tauivi malosi ai kamupani tetele suauʻu e puipuia le faʻatonutonuina o le carbon dioxide - o na faʻaagaaga o latou aseta muamua, o le umiaina e maua ai a latou kamupani lo latou tau. O le mea lea na latou galulue malosi ai i nei tausaga ua mavae e saili pe faapefea ona tatala le suauu i oneone ta a Kanata, pe faʻafefea ona vili maila i lalo o le sami, pe faʻafefea foi le faʻafefe o Appalachian.
Afai na e taʻu atu ia Exxon poʻo Lukoil, ina ia aloese mai le faʻaleagaina o le tau, e le mafai ona latou pamuina a latou tupe faʻaagaga, o le a pa'ū le tau o a latou kamupani. O John Fullerton, o le sa avea muamua ma pule faatonu i le JP Morgan o loʻo faʻatautaia nei le Capital Institute, e faʻatatau i le tau o maketi i aso nei, o na 2,795 kikiona o le carbon emissions e tusa ma le $ 27 trillion. O lona uiga, afai e te gauai atu i saienitisi ma tausia le 80 pasene i lalo o le eleele, o le ae aveesea le $ 20 trillion i aseta. E le sa'o le fuainumera, ae o lena pulumu kaponi e foliga la'ititi ai le pa'u fale pe a fa'atusatusa. E le mafai ona pa - atonu tatou te susunuina uma na kaponi, lea o le a manuia ai le aufaipisinisi. Ae afai tatou te faia, o le a malepe le paneta. E mafai ona maua sau pepa paleni suau'u suau'u soifua maloloina, po'o se paneta soifua maloloina lelei - ae o lea ua tatou iloa numera, e foliga mai e le mafai ona e maua uma. Fai le numera: 2,795 e faalima ona 565. O le ala lena na muta ai le tala.
I le taimi nei, e pei ona ou fai atu i le amataga, o taumafaiga tau le siosiomaga e foia ai le vevela o le lalolagi ua le manuia. O lo'o fa'aauau pea ona si'itia le fa'aosoina o le carbon dioxide a le paneta, ae maise o atunu'u tau atia'e e fa'ata'ita'i (ma suitulaga) i alamanuia a Sisifo. E o'o lava i atunu'u mau'oloa, o fa'aitiitiga la'ititi o le fa'aalumaina e leai se fa'ailoga o le motusia moni ma le tulaga quo e mana'omia e fa'asili i luga le manatu u'amea o nei numera e tolu. O Siamani o se tasi lea o atunuu tetele na taumafai malosi e sui lana fefiloi malosi; i se tasi Aso Toonai la i le faaiuga o Me, o lena atunuu i le itu i matu o le latitu na gaosia le toeitiiti atoa le afa o lona malosiaga mai paneta sola i totonu o ona tuaoi. O se vavega itiiti lena - ma e faʻaalia ai o loʻo ia i tatou tekinolosi e foia ai o tatou faafitauli. Ae ua leai so tatou loto. E o'o mai i le taimi nei, e le o Siamani; o le tulafono e sili atu carbon.
O lenei fa'amaumauga o le toilalo o lona uiga e tele mea tatou te iloa e uiga i ta'iala leai galuega. O vaega lanu meamata, mo se faʻataʻitaʻiga, ua faʻaalu le tele o le taimi e taumafai ai e suia le olaga o tagata taʻitoʻatasi: o le matauila mimilo mataʻutia ua faʻapipiʻiina e le faitau miliona, ae o loʻo iai foʻi se augatupulaga fou o TV mafolafola e suʻe le malosi. O le to'atele oi tatou e matua le mautonu e uiga i le alu i le lanu meamata: Matou te fiafia i vaalele taugofie i nofoaga mafanafana, ma e mautinoa lava o le a le tuʻuina atu i latou pe a ave pea e isi tagata. Talu ai o i tatou uma lava o loʻo i ai i se isi itu o loʻo faʻamanuiaina i suauʻu taugofie, o le faʻafefeina o suiga o le tau e pei o le taumafai e fausia se gaioiga e teteʻe atu ia te oe - e pei o le gay-rights movement e tatau ona fausia atoa mai le au faievagelia, poʻo le faʻaumatiaga. mai tagata pologa.
E iloa e tagata - saʻo - oa latou gaioiga taʻitasi o le a le faia ai se eseesega taua i le maualuga o le CO2 i le ea; e oo atu i le 2010, na maua ai e se palota e faapea "a o salalau le toe faʻaaogaina i Amerika ma o le 73 pasene o i latou na suʻesuʻeina o loʻo totogiina pili i luga ole laiga ina ia mafai ai ona faʻasaoina pepa," naʻo le fa pasene na faʻaitiitia ai lo latou faʻaaogaina ma e na o le tolu pasene na faʻatauina taʻavale hybrid. A tuʻuina atu le selau tausaga, e mafai ona e suia le olaga e taua tele - ae o le taimi tonu lava tatou te le maua.
O se auala sili atu ona lelei, o le mea moni, o le galue i faiga faʻapolokiki, ma sa taumafai foi le au siosiomaga, faʻatasi ai ma le faʻatapulaʻaina o le manuia. Ua latou tetee ma le onosai i taʻitaʻi, ma taumafai e faatalitonu i latou i lo tatou tulaga lamatia ma manatu o le a utagia e le au faipule ia lapataiga. O nisi taimi e foliga mai e aoga. O Barack Obama, mo se faʻataʻitaʻiga, sa sili atu lona malosi e uiga i suiga o le tau nai lo se isi lava peresitene na muamua atu ia te ia - o le po na manumalo ai o ia i le filifiliga, na ia taʻu atu i le au lagolago o lana filifiliga o le a faailogaina le taimi "ua amata ona faifai malie le siʻitia o le sami ma amata ona malolo le paneta. ." Ma ua ia ausia se suiga taua e tasi: o se faʻatupulaia faifaipea i le faʻaogaina o suauu faʻatonuina mo taavale. O le ituaiga fua, na faʻaaogaina i le kuata seneturi talu ai, semanu e fesoasoani tele. Ae e tusa ai ma fuainumera na ou faʻamatalaina, e manino lava o se amataga laʻititi lava.
I le taimi lea, e mana'omia ai le fa'atumauina lelei o le tele o le kaponi e mana'o le fale suau'u suau'u e mu saogalemu i le palapala, ae le na'o le suia teisi o le saoasaoa e mu ai. Ma o iina o le peresitene, e foliga mai ua le fiafia i le alaga o le "Drill, baby, drill," ua alu ese atu i lana auala e fai ma au. O lana failautusi o totonu, mo se faʻataʻitaʻiga, na tatalaina se vaega tele o le Powder River Basin i Wyoming mo le suʻeina o koale: O le pesini atoa o loʻo i ai pe tusa ma le 67.5 gigatons le aoga o le kaponi (pe sili atu i le 10 pasene o avanoa avanoa o le ea). O lo'o ia faia fo'i le mea lava e tasi i le viliina o Arctic ma fafo; o le mea moni, e pei ona ia faamatalaina i luga o le tagutugutu ia Mati, "O loo ia te oe laʻu upu o le a matou viliina i soo se mea matou te mafaia… O se tautinoga lena ou te faia." O le aso na sosoo ai, i totonu o se lotoa e tumu i paipa suauu i Cushing, Oklahoma, na folafola atu ai e le peresitene e galue i le matagi ma le malosi o le la, ae, i le taimi lava e tasi, ia faatelevaveina le atinaeina o suauu: ua avea, ma o le a faʻaauau pea, o se vaega taua o se fuafuaga faʻale-malosi uma." O lona uiga, ua ia naunau e su'e nisi fa'asoa e fa'aopoopo i le su'esu'ega 2,795-gigaton o kaponi e le'i mu.
O nisi taimi o le fa'alavelave e toetoe lava a manino Borat-scale: I le amataga o Iuni, na malaga ai le Failautusi o le Setete o Hillary Clinton i luga o se va'a su'esu'e a Nouei e va'ai toto'a i le fa'atupulaia o le fa'aleagaina mai suiga o le tau. "O le tele o valoʻaga e uiga i le mafanafana i le Arctic o loʻo sili atu i faʻamatalaga moni," o lana tala lea, ma faʻamatalaina le vaaiga o le "faʻaeteete." Ae o talanoaga na ia malaga ai i Scandinavia e faia ma isi faifeau mai fafo e tele lava i le auala e mautinoa ai o malo i Sisifo e maua a latou vaega o le $9 trillion i le suauu (e sili atu i le 90 piliona paelo, po o le 37 kigatons o le kaponi) o le a mafai ona maua. a o liusuavai le aisa Arctic. I le masina na teʻa nei, na faʻaalia ai e le pulega a Obama o le a tuʻuina atu le faatagaga a Shell e amata ai le viliina i vaega o le Arctic.
Toeitiiti lava o malo uma o loʻo i ai le teuina o hydrocarbons o loʻo i ai le vaeluaga tutusa. O Kanata, mo se faʻataʻitaʻiga, o se faʻatemokalasi faʻasaosaʻo lauiloa i lona faʻava-o-malo - e leitioa la, na ia sainia le feagaiga a Kyoto, ma folafola atu e faʻaitiitia le tele o ana kasa i le 2012. Alberta e matagofie le tamaoaiga - ma talu ai, e pei ona taʻua e le NASA Climatologist James Hansen ia Me, o loʻo i ai le tele o le 240 gigatons o le carbon (pe toeitiiti atoa le afa o le avanoa avanoa pe afai tatou te manatu mamafa i le tapulaa 565), o lona uiga o le tautinoga a Kanata i Kyoto sa. fa'avalevalea. Ia Tesema, na faamavae ai le malo o Kanata mai le feagaiga a o lei feagai ma sala tupe mo le le ausia o ana tautinoga.
O le ituaiga pepelo lava lea e tasi e faʻaaogaina i luga o le komiti faʻavae: I lana tautalaga i le Copenhagen conference, na taʻua ai e Hugo Chavez Venesuela Rosa Luxemburg, Jean-Jacques Rousseau ma "Keriso le Togiola," ma fai mai "o suiga o le tau e le masalomia o le faafitauli sili ona leaga o le siosiomaga o lenei seneturi.” Ae o le tautotogo na sosoo ai, i le Simona Bolivar Hall o le kamupani suauʻu a le setete, na ia sainia ai se maliliega ma se consortium o tagata taaalo faavaomalo e atiina ae le tele o oneone Orinoco tar o "le afi sili ona taua mo se atinaʻe atoatoa o le teritori atoa ma tagata Venezuelan." O tupe teu a Orinoco e sili atu nai lo Alberta - tu'u fa'atasi, latou te fa'atumu uma le avanoa o le ea.
O le mea lea: o auala na matou taumafai e foia ai le vevela o le lalolagi e oʻo mai i le taimi nei na oʻo mai ai na o suiga faasolosolo malie. O se suiga vave, suiga e manaʻomia ai le fausiaina o se gaioiga, ma o gaioiga e manaʻomia ai fili. E pei ona ta'ua e John F. Kennedy, "E tatau ona faafetaia e le vaega o aia tatau a le malo le Atua mo Bull Connor. Sa ia fesoasoani i ai e pei o Aperaamo Lincoln." Ma o fili o mea ia ua le maua i suiga o le tau.
Ae o le mea o loʻo faʻaalia e nei numera uma o le tau ma le tiga, ma le manino o le paneta e moni lava e i ai se fili - o se tasi e sili atu ona tuuto i gaioiga nai lo malo poʻo tagata taʻitoʻatasi. Ona o lenei numera faigata, e tatau ona tatou vaʻai i le alamanuia suauʻu fossil i se malamalama fou. Ua avea ma pisinisi leaga, fa'atamala e pei o le leai o se isi malosi i le lalolagi. O le Public Enemy Numera Muamua i le ola o lo tatou lalolagi paneta. "O le tele o kamupani e faia mea leaga i le faagasologa o a latou pisinisi - totogi totogi leaga, faʻa faigaluega tagata i fale afu - ma matou faʻamalosia i latou e sui na faiga," o le tala lea a Naomi Klein, o loʻo galue i se tusi. e uiga i le fa'alavelave tau. "Ae o nei fuainumera o loʻo faʻamalamalama manino ai faʻatasi ai ma le gaosiga o suauʻu faʻasolosolo, o le talepeina o le paneta o la latou pisinisi faʻataʻitaʻiga. O mea latou te faia."
E tusa ai ma le lipoti a le Carbon Tracker, afai e susunuina e Exxon ana faʻaagaaga o loʻo i ai nei, o le a faʻaaogaina le sili atu ma le fitu pasene o le avanoa avanoa i le va o tatou ma le lamatiaga o le lua tikeri. O le BP o loʻo i tua, sosoo ai ma le kamupani Rusia Gazprom, sosoo ai ma Chevron, ConocoPhillips ma Shell, e tofu ma le tolu ma le fa pasene. A tu'ufa'atasia, na'o nei kamupani e ono, o le 200 o lo'o lisiina i le lipoti a le Carbon Tracker, o le a fa'aaogaina le sili atu ma le kuata o le tala o le tupe o lo'o totoe. O Severstal, le sauai eli a Rusia, e taitaia le lisi o kamupani koale, sosoo ai ma kamupani e pei o BHP Billiton ma Peabody. O fuainumera e matua maofa lava - o lenei pisinisi, ma na o lenei pisinisi, o loʻo umia le malosi e suia ai le fisiki ma le kemisi o lo tatou paneta, ma o loʻo latou fuafua e faʻaaogaina.
Latou te iloa lelei le vevela o le lalolagi - latou te faʻafaigaluegaina nisi o saienitisi sili ona lelei o le lalolagi, i le uma, ma o loʻo latou faʻatau atu i na lisi suauʻu uma na mafai ona maua e ala i le liusua mataʻutia o le aisa Arctic. Ae o loʻo latou suʻesuʻeina le tele o hydrocarbons - i le amataga o Mati, na taʻu atu ai e le Pule Sili o Exxon Rex Tillerson i le au suʻesuʻe Wall Street e fuafua le kamupani e faʻaalu le $ 37 piliona i le tausaga e oʻo atu i le 2016 (e tusa ma le $ 100 miliona i le aso) e suʻe ai nisi suauʻu ma kesi.
E leai se tagata e sili atu le fa'atamala i luga o le paneta nai lo Tillerson. I le faaiuga o le masina na teʻa nei, i le aso lava lea na oʻo ai le afi a Colorado i lo latou maualuga, na ia taʻu atu ai i le au maimoa i Niu Ioka e moni le vevela o le lalolagi, ae na ia faʻateʻaina o se "faʻafitauli faʻainisinia" o loʻo i ai "fofo faʻainisinia." Pei o le? "Suiga i faʻasologa o le tau o loʻo faʻagasolo ai nofoaga e gaosia ai fualaʻau - o le a matou faʻafetaui i lena mea." O le vaiaso lea na lipotia ai e le au faifaatoʻaga Kentucky o fatu sana ua "faauuina" i le vevela vevela, ma lamatia ai le siʻitia o tau o taumafa i le lalolagi. "O le mea o le fefe e mananao tagata e lafo i fafo e fai mai, 'E tatau lava ona tatou taofi lenei mea,' ou te le taliaina," o le tala lea a Tillerson. Ioe e leai - afai na te taliaina, e tatau ona ia teuina ana tupe faaagaga i le eleele. Le mea e alu ai tupe. E le o se fa'afitauli fa'ainisinia, i se isi faaupuga - o se fa'afitauli matape'ape'a.
E mafai ona e finau e faapea o le natura lava lea o nei kamupani - o le mauaina o se vein aoga, ua faamalosia i latou e faʻatauina, e pei o masini e sili atu nai lo tagata e iai le saolotoga. Ae pei ona faamanino mai e le Faamasinoga Maualuga, o i latou o ni tagata. O le mea moni, faʻafetai i le tele o lana faletupe, o le gaosiga o suauʻu faʻasolosolo e sili atu le filifiliga saoloto nai lo isi o tatou. O nei kamupani e le na'o le i ai i se lalolagi o latou fia'ai latou te faataunuuina - latou te fesoasoani i le fausiaina o tuaoi o lena lalolagi.
A tuu i a tatou lava masini, e ono filifili tagatanuu e faatonutonu le kaponi ma taofi i luga o le auvai; e tusa ai ma se palota talu ai nei, toeitiiti atoa le lua vaetolu o tagata Amerika o le a lagolagoina se maliega faavaomalo e tipiina le carbon emissions 90 pasene i le 2050. Ae e le o tuua i tatou i a tatou lava masini. O uso Koch, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo i ai se tamaoaiga tuʻufaʻatasia o le $ 50 piliona, o lona uiga latou te mulimuli naʻo Bill Gates i le lisi o tagata Amerika sili ona mauoa. Ua latou maua le tele o a latou tupe i le hydrocarbons, latou te iloa o soʻo se faiga e faʻatonutonu ai le kaponi o le a faʻaitiitia ai na tupe mama, ma o loʻo lipotia mai latou te fuafua e faʻaalu le tusa ma le $ 200 miliona i le palota o lenei tausaga. I le 2009, mo le taimi muamua, na sili atu ai le US Chamber of Commerce i le Republican ma Democratic National Committees i tupe faʻapolokiki; o le tausaga na sosoo ai, e sili atu i le 90 pasene o tinoitupe a le Chamber na alu i sui tauva o le GOP, o le toatele oi latou e teena le i ai o le vevela o le lalolagi. E leʻi leva atu, na faila ai e le Chamber se puʻupuʻu i le EPA e unaʻia ai le lala sooupu e aua neʻi faʻatonutonu le kaponi - pe a fai e saʻo saienitisi a le lalolagi ma vevela le paneta, na fautua mai ai le Chamber, "e mafai e tagata ona faʻafeiloaʻi i tau mafanafana e ala i le tele. o fetuunaiga o amioga, physiological ma tekinolosi." E pei o le faʻalavelave, o le manaʻomia e suia o tatou physiology e foliga mai i luga.
O tagata siosiomaga, e malamalama lelei, ua le fiafia e avea le gaosiga o suauʻu suauʻu mo latou fili, faʻaaloalo i lona malosi faʻapolokiki ma faʻamoemoe nai lo le faʻamaonia o nei tagata sauai e tatau ona latou liliu ese mai le koale, suauʻu ma le kesi ma suia atili i latou i "kamupani malosi." O nisi taimi na foliga mai o loʻo aoga lena taʻiala - faʻamamafa i luga na aliali mai. I le vaitau o le seneturi, mo se faʻataʻitaʻiga, na faia ai e le BP se taumafaiga puʻupuʻu e toe faʻaleleia o ia lava e pei o le "Beyond Petroleum," faʻafetaui se logo e pei o le la ma faʻapipiʻi paneta sola i luga o nisi o ana kesi. Ae o ana tupe teufaafaigaluega i isi malosiaga e le sili atu nai lo se vaega itiiti o lana paketi mo le suʻesuʻeina o le hydrocarbon, ma ina ua mavae ni nai tausaga, o le tele o na mea na faʻaumatia ona o le faʻamalosia o CEO fou e toe foʻi i le "pisinisi autu" a le kamupani. Ia Tesema, na tapunia mulimuli ane ai e le BP lana vaeluaga o le la. Na tapunia e Shell ana taumafaiga a le la ma le matagi i le 2009. O kamupani suau'u tetele e lima ua sili atu i le $1 trillion tupe maua talu mai le meleniuma - e matua tele naua tupe e maua i le suauu ma le kesi ma le koale e tulituliloa ai zephyrs ma sunbeams.
O le tele o lena polofiti e mafua mai i se faʻalavelave faʻasolopito e tasi: Naʻo pisinisi, o le alamanuia suauʻu fossil ua faʻatagaina e lafoai ana otaota autu, carbon dioxide, e aunoa ma se totogi. E leai se isi e maua lena malologa – afai e iai sau fale’aiga, e tatau ona e totogia se tasi e ta’avale lau lapisi, talu ai o le fa’aputuina i luga o le auala e tupu ai isumu. Ae o le gaosiga o suauʻu suauʻu e ese, ma mo mafuaaga lelei faʻasolopito: Seʻia oʻo i le kuata seneturi talu ai, toetoe lava a leai se tasi na iloa o le CO2 e matautia. Ae o lea ua tatou malamalama o le carbon o loʻo faʻamafanafanaina le paneta ma faʻafefeteina le sami, o lona tau ua avea ma mataupu tutotonu.
Afai e te tuʻuina se tau i luga o le carbon, e ala i se lafoga tuusaʻo poʻo isi metotia, o le a faʻauluina maketi i le tau faasaga i le vevela o le lalolagi. O le taimi lava e totogi ai e Exxon le faʻaleagaina o loʻo faia e lana kaponi i le ea, o le a siitia le tau o ana oloa. O le a maua e tagata fa'atau se fa'ailo malosi e fa'aitiitia ai le fa'aogaina o suau'u fa'ato'aga - so'o se taimi lava latou te tu ai i le pamu, e fa'amanatu ia i latou e te le mana'omia se ta'avale semimilita e alu i le faleoloa. O le malae ta'aloga o le tamaoaiga o le a avea nei ma tulaga muamua mo puna'oa e le fa'aleagaina. Ma e mafai ona e faia uma e aunoa ma le gaumativa o tagatanuu - o se faiga e taʻua o le "fee-and-dividend" o le a tuʻuina atu ai se lafoga maualuga i luga o le koale ma le kesi ma le suauʻu, ona naʻo le vaevaeina o tupe maua, lafo i tagata uma o le atunuʻu se siaki i masina taʻitasi. mo le latou vaega o tau faaopoopo o le kaponi. O le fesuia'i i puna'oa mama mama, o le to'atele o tagata o le a o'o mai i luma.
E tasi lava le fa'afitauli: O le tu'uina atu o se tau i luga o le kaponi e fa'aitiitia ai tupe maua a le fale gaosi oloa. A uma, o le tali i le fesili "O le a le maualuga e tatau ona i ai le tau o le carbon?" "E lava le maualuga e taofia ai na kaponi faʻaagaaga e mafai ona pasia ai le lua tikeri ma le saogalemu i le eleele." O le maualuga o le tau i luga o le carbon, o le tele o na tupe faʻaagaga o le a leai se aoga. O le fusuaga, i le faaiuga, e uiga pe o le a manuia le alamanuia i lana tauiviga e faʻatumauina lona faʻalavelave faʻapitoa faʻaleagaina i tua atu o le mataʻutia o le tau, pe, i le gagana a le tamaoaiga, o le a tatou faia i latou i totonu o na mea i fafo.
E le o manino, ioe, e mafai ona motusia le malosi o le gaosiga o suauʻu. O le au suʻesuʻe a Peretania na tusia le lipoti a le Carbon Tracker ma taulaʻi atu i nei fuainumera sa i ai se sini faʻapitoa - na latou manaʻo e faʻamanatu i le aufaipisinisi o suiga o le tau e matua lamatia ai tau o faʻatauga a kamupani malosi. Fai mai se mea e matua tele na tupu mulimuli ane (o se afā tele na tafe ai Manhattan, o se magalagala e tafiesea ai faʻatoʻaga Midwest) e oʻo lava i le malosi faʻapolokiki o le alamanuia e le lava e taofia ai le au fai tulafono, o loʻo pulea le faʻatonutonuina o le carbon. E te'i lava ua tau leai se taua o na tupe faaagaga a Chevron, ma o le a pa'u le oloa. Ona o lena tulaga lamatia, o le lipoti a le Carbon Tracker na lapataia ai le aufaipisinisi e faaitiitia lo latou faʻaalia, puipui i ni taʻaloga tetele i isi malosiaga.
"O le faʻagasologa masani o le faʻaleleia o le tamaoaiga o pisinisi o loʻo tuʻu pea i aseta i taimi uma," o le tala lea a Nick Robins, o loʻo faʻatautaia le HSBC's Climate Change Centre. "Mafaufau i mea pueata ata, po o masini lomitusi. O le fesili e le o le mea o le a tupu, o le a tupu. Pension system ua lavea i le dot-com ma credit crunch. O le a latou lavea i lenei." Ae ui i lea, e leʻi faigofie ona faʻamaonia le aufaipisinisi, o loʻo faʻasoa i le faʻamaumau o tupe mama a le kamupani suauʻu. "O le mafuaʻaga e te maua ai le mataʻutia," o le tala lea a Leaton, "ona o tagata uma e manatu o latou o le au suʻesuʻe sili ona lelei - o le a latou o atu i le pito o le mato ma toe oso i tua pe a o atu tagata uma."
O le mana'o lelei o le tagata lava ia atonu o le a le fa'aosofia ai se lu'itau e suia ai le suau'u. Ae o le ita o le amio e ono mafai lava - ma o le uiga moni lena o lenei numera fou. E mafai, e mautinoa, e fa'atupu ai se gaioiga moni.
I se tasi taimi, i tala faasolopito o kamupani talu ai nei, na faamalosia ai e le ita se pisinisi e faia ni suiga faavae. O le faʻasalalauga lena i le 1980s e manaʻomia ai le faʻateʻaina mai kamupani o loʻo faia pisinisi i Aferika i Saute. Na muamua aʻe i luga o lotoa a kolisi ona sosolo atu ai lea i malo faʻapitonuʻu ma setete; 155 lotoa na iu lava ina lafoai, ma e oo atu i le faaiuga o le sefulu tausaga, e sili atu i le 80 aai, 25 setete ma 19 itumalo na faia se faiga o le saisaitia o gaioiga tau tamaoaiga faasaga i kamupani e fesootai i le pulega apartheid. "O le iʻuga o le apartheid e tu o se tasi o mea sili ona ausia i le seneturi talu ai," e pei ona taʻua e le Archbishop Desmond Tutu, "ae semanu tatou te le manuia pe ana leai se fesoasoani a le lalolagi," aemaise lava mai "le faʻamamafa o le 1980s. "
O le alamanuia suau'u fa'ato'aga o lo'o manino lava ose fili malosi, ma e tusa lava pe mafai ona e fa'amalosia lima o kamupani fa'apitoa, e tatau lava ona e fa'ata'ita'iina se fuafuaga mo le feagai ai ma malo fa'atupu uma ia, o lona uiga, o lo'o galue e pei o suau'u. kamupani. Ae o le sootaga mo tamaiti aʻoga kolisi e sili atu ona manino i lenei tulaga. Afai o lo'o iai suau'u suau'u i totonu o le latou kolisi, o lona uiga o lo'o fa'atupea a latou a'oa'oga e ala i tupe fa'afaigaluega e mautinoa ai e le tele se paneta e fa'aoga ai o latou tikeri. (O le manatu lava lea e tasi e faatatau i le tele o le aufaipisinisi a le lalolagi, penisione, lea e fiafia foi i le lumanaʻi - o le taimi lena o le a "fiafia ai o latou sui i lo latou litaea.") "Ona o le ogaoga o faʻafitauli o le tau, o se manaʻoga faʻatusa e tatau i a tatou faʻalapotopotoga. lafoai oloa mai kamupani o loʻo faʻaumatia le paneta o le a le gata ina talafeagai ae aoga, "o le tala lea a Bob Massie, o se tasi sa avea muamua ma anti-apartheid activist na fesoasoani i le mauaina o le Investor Network on Climate Risk. "E faigofie le feʻau: Ua lava a tatou mea. E tatau ona tatou motusia sootaga ma i latou o loʻo manuia mai suiga o le tau - i le taimi nei."
O gaioiga e seasea maua ni taunuuga mautinoa. Ae o so'o se fa'asalalauga e fa'avaivaia ai le tulaga fa'apolokiki a le alamanuia suau'u fa'ato'aga e manino lava le fa'ateleina o avanoa e fa'amuta ai ana malologa fa'apitoa. Se'i manatu i le fa'ailoga mata'ina a Peresitene Obama i le tau o le tau, o le si'itia tele lea na ia manumalo ai i maila e mana'omia mo ta'avale. Sa lagolagoina e saienitisi, tagata siosiomaga ma inisinia ia faiga faavae mo le tele o tausaga, ae sei vagana ua oo mai Detroit i lalo o le malosi tau tupe, sa lava le malosi faaupufai e taofia ai. Afai e malamalama tagata i le mata'utia o le mea moni o le matematika - o le alamanuia suau'u fa'ato'aga o lo'o fa'aleaga fa'aleaogaina faiga fa'aletino o le paneta - e ono fa'avaivaia ai ma fa'apolokiki. E mafai e Exxon ma a latou fa'atusa ona fa'ate'aina lo latou tete'e i se fofo-ma-dividend solution; atonu latou te filifili foi e avea ma kamupani malosi moni, o le taimi lenei mo le moni.
E tusa lava pe mafai se faʻasalalauga faʻapea, peitaʻi, atonu ua leva ona tatou faʻatali e amata. Ina ia faia se ese'esega moni - ia fa'atumauina i matou i lalo o le si'itia o le vevela e lua tikeri - e mana'omia le suia o le tau o le kaponi i Uosigitone, ona fa'aaoga lea o lena manumalo e fa'aoga ai suiga tutusa i le lalolagi. I le taimi nei, o le mea e tupu i le US e sili ona taua mo le faʻafefea ona aʻafia ai Saina ma Initia, lea o loʻo faʻatupulaia vave ai le faʻaosoina. (I le amataga o Iuni, na fa'ai'u ai e le au su'esu'e, masalo e le'i lipotia e Saina ana fa'apogai e o'o atu i le 20 pasene.) O numera e tolu na ou fa'amatalaina e mata'utia - e ono fa'amatalaina ai se lumana'i le mafai. Ae o le mea sili latou te maua ai le malamalama faalemafaufau e uiga i le luitau sili ua feagai ma tagata. Matou te iloa le tele o mea e mafai ona matou mu, ma matou te iloa po o ai o loʻo fuafua e susunuina atili. O suiga o le tau e galue i luga o se fua fa'afanua ma taimi fa'atulagaina, ae e le o se malosi fa'alenatura; o le sili atu ona e faia ma le faaeteete le numera, o le sili atu foi lea ona e iloa o lenei, i le pito i lalo, o se mataupu tau amio; ua tatou feiloai ma le fili ma o latou o Shell.
I le taimi nei o loʻo faʻaauau pea le galu o numera. O le vaiaso talu ona fa'ai'u le fono a Rio, na pa'u ai le aisa o le sami Arctic i le tulaga aupito maualalo na fa'amauina mo lea aso. O le masina na tea nei, i le faaiuga o le vaiaso e tasi, na lafo ai e le Tropical Storm Debby le silia ma le 20 inisi o timuga i Florida – o le afa muamua lea ua oo mai i le vaitau lona fa. I le taimi lava e tasi, o le afi sili ona tele i le talafaasolopito o Niu Mekisiko na mu, ma o le afi sili ona leaga i faamaumauga a Colorado na taʻua ai 346 fale i Colorado Springs - na talepeina se faamaumauga na setiina i le vaiaso na muamua atu i Fort Collins. O le masina lenei, na tuʻuina atu ai e saienitisi se suʻesuʻega fou e faʻamaonia ai o le vevela o le lalolagi ua matua faʻateleina ai le ono oʻo i le vevela vevela ma le lamala - aso talu ona maeʻa le galu vevela i luga o le Plains ma Midwest na malepelepe faʻamaumauga na tu talu mai le Dust Bowl, ma lamatia ai le seleselega o lenei tausaga. E te mana'o i se numera tele? I le gasologa o le masina nei, e mana'omia e le fa'afaina o fatu sana e fa'asolo i luga o le fusi saito, o se mea e le mafai ona latou faia pe a tumau le vevela i luga o siata. E pei lava oi tatou, o a tatou mea totō e faʻafetaui i le Holocene, le 11,000-tausaga o le mautu o le tau o loʻo tatou tuʻua nei ... i le pefu.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo