Talu ai nei sa ou talanoa ai i se uo agalelei e uiga i se tusitala sa ou manatu atonu o se tagata iloilo lelei mo se tusi na ou lomia talu ai nei i luga o le Barack Obama phenomenon.
"E foliga mai e matua itiiti lava lona totoe nai lo le taimi muamua," o laʻu tala lea e uiga i lenei tusitala.
“Ou te manatu,” na tali atu ai la’u uo, “na tonu ia te ia e manao e fai mea.”
Ose trope tuai Amerika: tagata agavale e le ola i le lalolagi moni; latou te le mananao pe iloa pe faapefea ona "faia mea." E leai ni a latou filifiliga mautu ma aoga. Na ona latou fia faitio. E faaletonu.
I se tusiga e uiga i le amataga faaupufai o Obama i Chicago, o se tasi o ana tagata faigaluega muamua na ia manatua ma le faʻamaonia le auala na faʻafefe ai e le talavou o Obama fulu o "tagata uliuli" ma "tagata o le nuʻu" ma le foliga mai o le le fiafia i le "tauga" ma le "gaioiga" i lana faatinoga. sailiga "faia le galuega." (Ryan Lizza, "Faia: Faʻafefea ona Faia e Chicago Obama," The New Yorker, Iulai 21, 2008).
O le vaeluaga i le va o le "manatu" ma le "faia mea" o se autu taua i le tauvaga ma galuega a Obama. Na ia faʻaalia pea lava pea ana filifiliga a le kapeneta ma manatu faʻavae faʻatasi ai ma apoapoaiga mamafa e uiga i le manaʻoga e faʻatautaia se auala aoga "faia mea" i le va o "manatu" o le itu taumatau ma le agavale, e pei o soʻo se ofisa autu a le malo o Amerika poʻo faiga faʻavae talu ai nei. pa'u i lalo o le taitaiga a Marxists.
O le tala "faia mea" o se vaega tele lea o le tala a le aufaipisinisi "tele" (puleaina) e lagolagoina ai le Peresetene Filifilia. Obama, o le laina e alu, e le o se "ideologue," o ia o se "pragmatist." Na te oso aʻe i luga aʻe o le malo le aoga o le "manatu" e faʻaalia ai le aoga, ma le mafai ona fai le agaga o loʻo nofoia e "le tele o tagata Amerika." E manaʻo o ia e "faia mea."
O Obama ma lana 'au o le "sili ona lelei ma le malamalama" e foliga mai e leai ni o latou lava talitonuga. Ua na o ni tagata e "mafai ona fai" e fiafia i le faʻaaogaina o tomai faʻapitoa e fai ai faiga faʻavae e tusa ai ma tagata Amerika e le faʻavalevalea, e teena le "manatu."
Skirting "Le Mataupu Moni e Faafeagai"
Ae o ai e le manaʻo e "faia mea," moni? Ma o le a le tele o se uiga lelei o le manao e "faia mea"? Na viia e le aufaipisinisi i Sisifo le pule malosi fascist Benito Mussolini ona o lona manuia i le faia o nofoaafi i le taimi. O Adolf Hitila ma Josef Stalin e mautinoa lava na "faia mea." E faapena foi Richard Nixon ma George W. Bush ma isi.
O se Peresitene Obama atonu e foliga mai e le solia i luga o le tulaga o nei tagata solitulafono, ioe. E lelei lena ae o loʻo i ai i le alualu i luma ni mafuaaga lelei e popole ai i lana faʻamatalaga o le "faia mea." E tusa ai ma Larissa MacFarquhar i se suʻesuʻega ma le totoa i luga o le Peresetene Filifilia i le tausaga talu ai, o fofo o loʻo ofoina atu i tusitusiga a Obama, tautalaga, ma fonotaga a le taulaga e "tamaʻi ma faʻapitonuʻu nai lo le loloto ma le faʻaogaina." O le teena o le faʻalauteleina o suiga - faʻataʻitaʻiga inisiua soifua maloloina tagata toʻatasi i luga o le ata Kanata - e atagia mai ai le mea na maua e MacFarquhar o le "matua le mautonu" a Obama i le talafaasolopito, sosaiete ma faiga faʻapolokiki: "I lana vaaiga i le talafaasolopito, i lona faʻaaloalo i tu ma aga, i lona masalosalo e mafai ona suia le lalolagi i soo se auala ae matua lemu lava, o Obama e loloto le le mautonu. E i ai taimi e foliga mai e toetoe lava a Burkean. Na te le talitonuina mea e le talitonuina, faʻasalalauga, faʻaopoopoga, faʻaaliga. : na te faʻatauaina le faʻaauau ma le mautu mo i latou lava, o nisi taimi e sili atu nai lo le faʻatauaina o suiga mo le lelei."
Na iloa e MacFarquhar o le "deep conservatism" a Obama na mafua ai ona "faaauau pea ona maua e le Republicans o ia e fiafia, aemaise lava i latou na tetee i le taua i luga o le tele o mafuaaga faasao na ia faia." (Larissa MacFarquhar, The Conciliator: O fea e sau ai Barack Obama ?," The New Yorker, (Me 7, 2007)
"Masalo o se manatu sese sili e uiga ia Barack Obama," o le tala lea a Ryan Lizza i le New Yorker ia Iulai talu ai. "O lona uiga o ia o se ituaiga o tagata tetee tetee. Ae, o laasaga uma o lana galuega faaupufai ua faailogaina e se naunautaiga e faʻafeiloaʻi o ia lava i faʻalapotopotoga o loʻo i ai nai lo le talepeina pe suia i latou "(Lizza, "Making It")
O le faʻafitauli iinei o loʻo feagai Amerika ma tagatanuu o le lalolagi ma faʻafitauli e sili atu nai lo fofo laiti ma tua atu o faʻalapotopotoga faʻapitoa. E pei ona taʻua talu ai nei e John Bellamy Foster, o loʻo tatou nonofo nei i se vaitau e "ola i luga o le paneta e pei ona tatou iloa e mafai ona faʻaumatia i le taimi lava lena e ala i le faʻalavelave faaniukilia i le lalolagi atoa, poʻo se mataupu o ni nai augatupulaga e ala i suiga o le tau ma isi faʻaaliga o le faʻaleagaina o le siosiomaga. ." E pei ona finauina talu ai nei e Foster, Hannah Holleman, ma Robert W. McChesney i le Monthly Review, "O se sosaiete e lagolagoina lona tulaga i le lalolagi atoa ma le faatulagaga lautele e ui lava e $1 trillion i le tausaga i tupe faaalu a le militeri, e foliga mai e sili mamao atu nai lo isi atunuu uma o le lalolagi. tuʻufaʻatasia - faʻaalia le faʻaumatiaga le mafaamatalaina i luga o le lalolagi, aʻo feagai ma faʻafitauli faigata o le le tutusa, faʻaletonu o le tamaoaiga, faʻafitauli tau tupe, mativa, otaota, ma le paʻu o le siosiomaga i totonu o aiga - o se sosaiete ua matua mo suiga." (John Bellamy Foster, Hannah Holleman, ma Robert W. McChesney, "The US Imperial Triangle and Military Spending," Monthly Review, Oketopa 2008).
Pe a fa'amanino, o se sosaiete ua tuai mo suiga - ona o le mea na ta'ua e le socialist fa'atemokalasi Dr. Martin Luther King Jr. King o le "mataupu moni e tatau ona feagai" i tua atu o faafitauli "papa'u": "toe faʻafouina o le sosaiete lava ia." (Martin Luther King Jr, “A Testament of Hope” [1968], toe lomia i le Martin Luther King, Jr.., A Testament of Hope: The Essential Writings and Speeches of Martin Luther King, Jr., ed. by James M. Uosigitone [San Francisco, CA: Harper Collins, 1991]).
Na teena e King taumafaiga ina ia avea o ia ma sui o le au peresitene o le Iunaite Setete ona o lona le fiafia i le tipiina o le amio ma le talitonuga e tusa ai ma le malosi o le le tutusa o le malosi o le tamaoaiga ma le militeri i luga o faiga palota ma faiga faavae a Amerika. Ou te fia vaai atu ua faate'a e Obama Dr. King o se "manatu" le aoga.
O'o'o mai i luga ole tausiga ole soifua maloloina ma le tamaoaiga
E sili atu nai lo se augatupulaga talu ona fasiotia le Tupu ona o le aofia ai o suiga tetele i lana lisi e mafai ma e tatau ona fai mo Amerika, O le fuafuaga o le tausiga o le soifua maloloina a Obama o le "Filifiliga Faamaonia" e foliga mai e le mafai ona aoga "fofo o le afa" lea e le atoatoa i le manaoga umi o tagata lautele mo inisiua soifua maloloina lautele. E faʻasaoina ai le malosi ma tupe mama a faʻalapotopotoga e sili ona nafa ma le faʻafitauli o le soifua maloloina - inisiua tumaoti ma faʻalapotopotoga faʻafomaʻi. "E ui lava i le faʻamoemoe o Barack Obama mo suiga," o le tala lea a Roger Bybee, o le toe fuataʻiga a le Peresetene Filifilia, "e faʻatautaia i kamupani inisiua tumaoti, e ono faʻalolotoina ai le le mautonu o tagata lautele i le avanoa e toe fuataʻi ai." (Z Magazine, Tesema 2008).
I se tulaga talitutusa, o le "Obamanomics" e sili atu ona le atoatoa i le malosi o le alualu i luma o taumafaiga ma luitau i mea tau tupe ma pisinisi e manaʻomia e faʻaosoina ai atinaʻe tutusa. E pei ona fetuutuunai i le tali atu i le faaletonu o teugatupe ma le faalolotoina o le tamaoaiga, e le gata i lea, o le polokalama o le tamaoaiga a Obama e mafai ona tutusa ma "se mea e pei o se polokalame austerity a le atunuu ..." Nai lo le agai i luma i galuega, aʻoga, litaea, ma le tausiga o le soifua maloloina, ua maua e Jack Rasmus, “O le mea e ono mafai ona ou maua o le ‘Tatou faamausali uma o tatou fusipa’u ina ia tatou manumalo ai i lenei faalavelave.’” (Z Magazine, Tesema 2008).[1]
Ae pei o le toatele o le aufaipisinisi filifilia a le atunuu, e lagolagoina e Obama le tele o tupe e faatupeina e le au totogi lafoga o le taʻitaʻia o kamupani tau tupe ma inisiua a Wall Street ua manatu e "tele tele [ma malosi] e toilalo" - o se totogi fiailoa a le malo mo pisinisi faʻamaʻi ua faʻaosoina le tamaoaiga o le atunuu ma le lalolagi i le eleele. O le kamupani ta'uta'ua Wall Street Morgan Stanley na'o le a maua le fiasefulu piliona o tala feterale - o se tufatufaga tetele a le setete na fa'amaonia e Obama e tusa lava pe fa'amaonia e le au su'esu'e a le kamupani le "maliega" a Obama ma le poto fa'avae masani. - ma talitonuga - taofi e faapea "e leai se tufatufaga filemu" (silasila i le Paul Street, " 'E leai se Filemu Vaeluaga': Mafaufauga i le Malo, Le tutusa, ma le 'Brand Obama,'" Z Magazine [Ianuari 2009 - o le a oʻo mai]).
O se "Toefuata'iga Maualuga" mo tagata solitulafono sa iai muamua
Na ou aoaoina se mea pe lua e uiga i le faauigaga a Obama o le "faia mea" i tua a o avea Obama ma senatoa o le setete. I le tautoulu o le 2002, na ou lolomiina ai se suesuega e faamaumauina ai le tulaga maoae o le pulega o le aai, itumalo, ma le setete i totonu ma faataamilo i Chicago na faateteleina le faaletonu o le agafesootai ma le tamaoaiga o tagata uliuli e ala i le faanofoina o se numera ofoofogia o tagata Aferika Amerika ma talafaasolopito o falepuipui ma le faailoga o le olaga atoa o se faamaumauga tau solitulafono. Faatasi ai ma aʻu mea na maua: (1) e toeitiiti atoa le 20,000 sili atu o alii uli i le falepuipui a le setete o Ilinoi nai lo le lesitalaina i iunivesite a le malo i le tausaga aoga 2001-2002; (2) E tutusa ma le 42 pasene o le au faigaluega alii uli o le itulagi i Chicago; (3) sefulu pito sili ona uliuli Chicago zip code na maua le 25 pasene o Ilinoi pagota na tatalaina i tausaga 2000, 2001, ma le 2002; (4) o le avanoa e fa'amauina ai galuega fa'aletulafono e fa'aitiitia tele i le taimi o le falepuipui ma o lo'o fa'amauina pagota i le olaga atoa o le "fa'asalaga totogi" (fa'aititia o tupe maua) e o'o atu i le 30 pasene.
O le suʻesuʻega, ua faaulutalaina The Vicious Circle: Race, Prison, Community and Jobs (Chicago Urban League, 2002) na tatalaina i le aso atoa o le konafesi ia Oketopa o le 2002 i le itu i Saute o Chicago - o se mea taua tele i luga o le faʻamasinoga faʻavae ma le tamaoaiga. mataupu tau atina'e ua leva ona sola ese mai i ai. O le afioga i le ali’i senatoa ia Barack Obama sa avea ma failauga iloga i lea fa’atasiga.
O le Vicious Circle na avea ma vaega o le auupega na faʻaaogaina e le au faʻamalosi e tuleia mo pili e lua a le setete e faʻafaigofie ai pa puipui o galuega i Ilinoi. O le pili muamua, na lagolagoina e le sui o le setete o Chicago o Constance Howard (le 2003 Ex-offender Expungement and Sealing Act ) fa'ataga le fa'amauina (mai le iloiloga a tagata e ana galuega ma tagata lautele) o fa'amaumauga tau solitulafono mo pagota tuai o Ilinoi - i le fa tausaga talu ona tatala i latou - o ē na fa'asalaina i solitulafono e aunoa ma le fa'atupu vevesi ma nisi solitulafono maualalo Vasega 4 (o le umiaina o fualaau fa'asaina laiti ma le talitane). O le tulafono na faʻatagaina ai foi le faʻaumatia (le faʻaumatia moni) o faʻamaumauga uma - faatasi ai ma le 2 i le 3 tausaga faʻatali e faʻatatau i le solitulafono - mo se numera itiiti o solitulafono laiti, e aofia ai le puʻeina e leʻi iʻu i se faʻasalaga ma le umia muamua. o mariuana.
O le pili lona lua, na lagolagoina e le faipule o le setete o Obama, na faʻatulafonoina le tuʻuina atu o "Certificates of Relief from Disability" [CRDs] e le Illinois Department of Correction's Prisoner Review Board i nisi o tagata solitulafono. Fa'ata'ita'i vaivai i se tulafono e sili atu le malosi i Niu Ioka, na fa'atagaina muamua e le tulafono se "tagata solitulafono" muamua na ta'usala i se solitulafono e le sili atu ma le tasi le solitulafono e talosaga i le fa'amasinoga po'o le Komiti o Iloiloga o Pagota e maua se Tusi Fa'amaonia e fa'apea e agavaa ai. ia aua ne'i fa'ate'aina se laisene faigaluega po'o se laisene fa'apolofesa i totonu o le sefululima (mulimuli ane fa'alautele i le luasefulu-valu) ma'oti ma le tele o galuega fa'apitoa ona o se fa'asalaga muamua.
O nei pili fa'asolo fa'asolo atu e matua itiiti lava lona uiga moni. I la'u fua faatatau sili i a 2006 su'esu'ega polokalame na fa'atautaia mo le fa'alapotopotoga fa'apolopolo e fa'avae i Chicago Protestants for the Common Good (PCG), o tagata uma ae na'o se vaega to'aitiiti o pagota i le falepuipui o Ilinoi - masalo e le sili atu i le 5 pasene - sa le'i agavaa mo fa'amaufa'ailoga fa'amaumauga, fa'aitiitia le tapeina, i lalo o le Rep. tulafono a Howard. (E leʻi fesoasoani i lena mea, e pei ona lipotia e le New York Times i le tautoulu o le 2006, o tagata e ana galuega e fiafia tele i le avanoa lautele i faʻamaumauga faʻamaumauga o tala faʻasolopito o solitulafono e masani ona le faʻaaogaina).
O le tulafono taufaaofi a Obama – na faalautele mulimuli ane e aofia ai tagata solitulafono lē saua i le taimi lona lua-na lafo atu ai se upega lapopoa i luga o le nuu o pagota ma tagata solitulafono. Ona o le mata'ina o le toe fa'afo'i mai e fa'aalia ai le faitau aofa'i o pagota ma le tele o le pasene o pagota o lo'o tuli taimi mo soligatulafono fa'atekinisi, peita'i, e le'i tele le eseesega o le eseesega. I le taimi lava e tasi, e leai se mea na faia e le pili a Obama e uiga i le maualuga pea o pa puipui i le galuega a le tagata solitulafono i Ilinoi. E le'i i ai se malosi e fa'amalosia laisene faigaluega, fa'aitiitia le fa'afaigaluegaina moni, o tagata agava'a sa talosaga muamua i solitulafono.
Na aofia ai na'o se pasene la'ititi o le tele o galuega fa'apitoa sa iai ma tumau pea i tua atu o tagata ta'ito'atasi o le faitau aofa'i o tagata solitulafono tusa lava po'o le a le manino ma/po'o le moni o pa puipui i le a'oa'oga ma/po'o le fa'afaigaluegaina o tagata o lo'o iai fa'amaumauga tau solitulafono. [2]
O fa'ai'uga a le 2006 PCG su'ega-poloketi o lo'o taumafai e iloilo le taunu'uga o le pili o Obama ma le talafeagai e itiiti ifo nai lo le ofo. Na maua e le PCG o le tulafono, "e ui ina lelei le faʻamoemoe," na "matua faatapulaaina le faʻaaogaina e pei ona tusia i le taimi nei. O le numera o tagata solitulafono muamua" na fesoasoani i soʻo se auala anoa, sa "itiiti lava."
O le tulafono a Obama na faatalitalia se lapataiga autu na faia i le lua tausaga mulimuli ane e ala i le taʻitaʻia o le tagata poto i le toe ulufale mai o pagota a le atunuu Jeremy Travis i lana suʻesuʻega manumalo i le 2006 But They Come All: Facing the Challenges of Prisoner Reentr. "O le lamatiaga i lenei taimi," na lapatai mai ai Travis e uiga i le siʻitia talu ai nei i faiga faʻavae mo le toe faʻafouina o tagata solitulafono, "o le faatosina o le manuia ... E le tatau ona tatou faʻafememeaʻi suiga papaʻu ma suiga loloto." O suiga laiti fa'asalalau maualuga e mafai ona fa'asagatau i suiga moni ma taua.
E ala i "le faatosina o le manuia," o le uiga o Travis i se vaega o le galala o le au fai tulafono e faʻapipiʻi a latou faʻamatalaga i le alualu i luma o faiga faʻavae-suiga e matua itiiti lava se mea na faia mo le autau a le malo tele ma le le tutusa o pagota ma tagata solitulafono.
O le a le aoga, ou te le o talitonuina o le tulafono a Obama sa "matua lelei." Na taʻu mai e tagata totonu ia te aʻu na "faʻasusu" ma le loto i ai i lalo o le faatosinaga a le au taʻaalo malolosi (e aofia ai le taʻutaʻua o kamupani-neoliberal i le taulaga o Chicago Metropolis 2020 ma le Safer Foundation e fesoʻotaʻi i falepuipui-falepuipui) ma ina ia mafai e Obama ona aloese mai se mea le fiafia. "taua i luga ole laiga" ma le au fai tulafono "i lalo ifo o le setete" o lo'o fiafia i matai fa'aletupe ma fa'aletulafono-fa'asoasoaina na fa'atupuina i o latou itumalo mai le fa'afalepuipuiina fa'a-va'aiga fa'a-tagata.
Na mana'o Obama e "faia se mea" tele mo lana faiga fa'apolokiki ma faiga fa'avae, tusa lava po'o le a le taunu'uga o lana pili mo le faitau aofa'i (o le tagata solitulafono) o lo'o fesiligia.
"Fa'apotopotoina Tagata e Fa'ataunu'uina Mea" E ala i le Fesoasoani e Fasia Tausiga Soifua Maloloina
Iloiloga O le tulafono a le tagata solitulafono muamua a Obama, Sa faamanatu mai ia te au le taua tele o le matafaioi a Obama na faia i le faaiuga o lana Fonotaga i Ilinoi i le fesoasoani i le pisinisi inisiua e fasiotia taumafaiga a le tulafono agai i le soifua maloloina lautele i Ilinoi. O le galulue faatasi ma le au Republicans ma kamupani inisiua na mulimuli ane viia o ia mo le faamamaluina o mea latou te fiafia i ai, na ia faauilavea e (toe) "faapai lalo" le setete o le "Health Care Justice Act" o lona uiga e sili atu nai lo le faatuina o se laulau e suʻesuʻe le mea lilo. fesili pe fa'afefea ona tu'uina atu fa'asalalauga lautele - o se laulau na tu'uina atu i le pisinisi inisiua tumaoti se aafiaga taua i le auala o le a faia ai le mataupu.
I le amataga o le 2004, o loʻo faʻamoemoeina le alualu i luma o le tausiga o le soifua maloloina a le setete mo le pasia o se pili fou na tuʻuina atu e avea ma faiga faʻavae aloaia a le setete e faʻamautinoa ai e mafai e tagata uma o Ilinoi ona maua le "soifua maloloina lelei i tau e talafeagai." O le ofisa o le kovana o le setete, fono faitulafono, ma faamasinoga sa pulea uma e Democrats mo le taimi muamua i se taimi umi. Na foliga mai o se taimi talafeagai mo tagata faʻagaioiga alualu i luma faʻatasi i le Illinois Campaign for Better Health Care.
Na fa'aalia e le au inisiua lo latou popolega ina ne'i avea le gagana o le tulafono taufaaofi o le a ta'ita'i atu ai i le "pulea e le malo o le soifua maloloina." E oo atu i le taimi na avea ai le tulafono ma tulafono, e tolu teuteuga na tusia e Obama, e itiiti se mea latou te popole ai. I le taimi mulimuli na pasia ai, o le tulafono na na o le faʻavaeina o le soifua maloloina lautele e fai ma sini faʻavae. Na fa'atūina se vaega fa'atino e na'o le su'esu'eina pe fa'apefea ona fa'alautele avanoa mo le soifua maloloina - o se laulau na tu'uina atu (fa'afetai i se tasi o teuteuga a Obama) se leo tele i le au fai inisiua i le fa'atupuina o lana fuafuaga. Ma e pei ona taʻua e le Boston Globe's Scott Helman i se ata o Setema 2007, o inisiua "na viia e le au fai pisinisi ia Obama mo le amanaia o popolega o pisinisi inisiua. 'O Barack o se tagata e sili ona talafeagai ma na ia iloa lelei le tele o matafaioi o loʻo aʻafia i le faiga o le soifua maloloina,' o le tala lea a Phil. Lackman, o se lobbyist mo inisiua ma tagata fai pisinisi. Obama 'malamalama i lo matou popolega matou te le mananao i se taunuuga na muai fuafuaina.
"I se tasi taumafaiga i se fefaʻatauaʻiga, na faʻafeiloaʻi ai e Obama le Campaign for Better Health Care ma popolega a le au inisiua, ma fesili pe o le a mafaufau le vaega i se faʻatonuga e sili atu le mamafa nai lo le manaʻomia o le setete e faia se fuafuaga faʻalesoifua maloloina lautele. , o le tala lea a Jim Duffett, le faatonu sili o le vaega."
"' O le manatu o le Health Care Justice Act o le aumaia lea o itu - o vaaiga eseese ma paaga - i luga o le laulau,' o le tala lea a Duffett. 'I lenei tulaga, o Obama sa avea ma ala mai le pisinisi inisiua ia i matou.'"
"Na mulimuli ane faʻafefeteina e Obama le pili ina ua maeʻa ona faʻalogo mai le au inisiua ma ina ua maeʻa se faʻataʻitaʻiga faaletulafono na tulaʻi mai i le taimi o felafolafoaiga e faʻaalia ai e le tusa ai ma le faʻavae mo se tasi fono fai tulafono e pasia se tulafono e manaʻomia ai se fono faitulafono i le lumanaʻi e fausia ai se fuafuaga tau soifua maloloina."
"I le taimi o felafolafoaiga i luga o le pili i le aso 19 o Me, 2004, na faʻaalia ai e Obama o ia o se tagata faʻaleleia. na faia se 'toe faʻatulagaina atoatoa' ina ua uma ona faʻatupuina e sui o pisinisi 'faʻatonuina' popolega o le a iʻu ai i se faiga e tasi-totogi."
"' O le uluai tuʻuina atu o le pili o le House version lea na matou matua suia - na matou matua suia - ma na matou suia i le tali atu i popolega na laga e le pisinisi inisiua, "o le tala lea a Obama, e tusa ai ma le tusitusiga o le sauniga."
E tusa ai ma le failauga a Obama Jen Psaki i le taumafanafana o le 2007, o le aafiaga o Obama i le Health Care Justice "na faaalia ai ia te ia e faapea. e oo mai suiga moni e le o le vaevaeina a o le faʻapotopotoina tagata e faʻataunuʻu mea" (Scott Helman, "I Ilinoi, Na feagai Obama ma Lobbyists," Boston Globe, 23 Setema 2007).
“Mafaufau i Luma”
I le taimi o le moni o le auala na ia fesoasoani ai e faʻaleagaina taumafaiga faʻalesoifua maloloina lautele i Ilinoi na maua e tagata lautele, ua siitia atu Obama i le US Senate, lea o lona naunau mo le "faia mea" e aofia ai le faʻafaigata mo tagata masani ona toe faʻaleleia lelei. fa'aleagaina mai fa'apotopotoga i totonu o le fa'amasinoga, palota fa'alua e fa'atupe e aunoa ma se fa'atagaga le galuega fa'asolitulafono a Iraki, ma palota fa'alua mo le Tulafono Lotu Lotitarian - o le taimi lona lua (tautotogo mulimuli) fa'atasi ai ma le fa'ateleina. malosi fa'apipi'i ma fa'agata fa'aletonu mo fa'alapotopotoga o feso'ota'iga.
Mai le taimi na ia ulufale ai i le US Senate, o le filifilia i se ofisa maualuga - pe o le Kovana o Ilinoi poʻo le au peresitene o le US - ua uma ona i luga o lana lisi o mea e fai. "I se tasi afiafi ia Fepuari 2005, i se fonotaga e fa itula na faaosofia e le pepperoni pizza ma le naunau tele." le Chicago Tribune lipotia i le tautotogo o le 2007, "Sen. Barack Obama ma ana faufautua sinia na faia se fuafuaga e fetaui ma le Obama 'brand.'" O le fonotaga na faia i ni nai vaiaso talu ona tauto Obama i le sui filifilia o le feterale. Malo o le Iunaite Setete. E tusa ai ma le au tusitala a le Tribune Washington Bureau Mike Dorning ma Christi Parsons:
"O le au taʻutaʻua taʻutaʻua-faipolokiki na osofaʻi mai le setete o Illinois i le Senate a le US, ma faaosofia ai le fiafia o le atunuu. O le luitau o le faatumauina o le maualuga e ui i le utiuti o meafaigaluega e avanoa mo se senatoa fou o lana pati e toalaiti."
"Ae e oo lava i na uluai aso, o Obama ma ana faufautua sa mafaufau i luma. O nisi na taua o le '2010-2012-2016' fuafuaga: o se tauofoga mo le kovana poʻo le toe filifilia i le Senate i le 2010, sosoo ai ma le ofo mo le White House i le 2012, ae le o le 2016. O le auala e oʻo ai iina, na latou filifili ai, o le fausiaina ma le faʻaeteete o se faʻamaumauga e fetaui ma le igoa faʻailoga: Obama o se tuʻufaʻatasia ma tuʻufaʻatasiga, ma toetoe lava a taʻitaʻi faʻapolokiki."
"O le aufaigaluega i lena sauniga pe a uma itula. Na taloina e le aufaigaluega a le Senate a Obama ma e aofia ai ma le faufautua faaupufai a Chicago David Axlerod, na fuafuaina se taʻiala maualalo e faʻamalosia ai taunuuga o galuega i luga o ulutala. O Obama o le a teufaafaigaluega i le talaaga umi e ala i le le foliga mai e naunau tele mo moli susulu."
O le ulutala o le tusiga lea na aliali mai ai lenei tala o le "Fa'ata'ita'i ma le Fa'aeteete le Fa'ailoga Obama." (Chicago Tribune, 12 Iuni, 2007, sec.1. p.1).
"Fa'ataunu'uina o mea" ("i'uga o le solofanua galue") o se vaega taua o le "fa'ailoga."
Dichotomies Sese
O tagata matau e saoloto e taʻua le lisi o faiga faʻavae a Obama ma le 'au o se faʻaaliga o le "le-ideological" "pragmatism." O le mea moni e sili atu ona loloto o loʻo latou atagia ai le agaga faʻatuputeleina o pseudo-progressive "ala lona tolu" faʻalapotopotoga faʻapitoa i tulagavae o Bill Clinton ma Tony Blair. O laʻu suʻesuʻega talu ai nei Barack Obama ma le Lumanaʻi o Amerika Politics (Boulder, CO: Paradigm, 2008) o loʻo faʻaalia ai e mafai e Obama i le mea moni (faʻatasi ai ma se suʻesuʻega taua tele) e maua i luga o le fusi o manatu. E pei o le John F. Kennedy (JFK) o loʻo faʻaalia i le suʻesuʻega ofoofogia ma faʻagaloina a Bruce Miroff New Left Study Pragmatic Illusions: The Presidential Politics of John Fitzgerald Kennedy ma i le a'oa'oga a Noam Chomsky's Rethinking Camelot: JFK, the Vietnam War, ma le US Political Culture, o Obama o se "agai i luma" o se kamupani faapitoa, malo, ma le faaituau. Faatasi ai ma Obama, e pei o le neoliberal icon JFK, o le mea moni pogisa lea i tua atu o faʻamatalaga taufaasese o le post-ideological ma le le faʻaituau tautinoga i tomai faʻapitoa.
I le taimi lava e tasi, e leai se aoga o laʻu uo faʻapitoa ma isi o loʻo faʻatusatusa manatu mataʻutia ma faiga faʻapolokiki "faia mea" o loʻo faʻalauteleina se mea o se dichotomy sese. I le tele o taimi i le tala faasolopito o Amerika, ua tatou vaʻaia ai o loʻo faʻamalo e Democrats le latou faʻapipiʻi i le tamaoaiga ma le malosi naʻo le taimi latou te feagai ai ma faʻamataʻu mataʻutia o le fouvale lauiloa ma suiga ogaoga mai lalo. Toefuata'iga tetele ma anoa - ma tatou te mana'omia ni suiga ogaoga (fa'ata'ita'iga o inisiua soifua maloloina a le atunu'u e to'atasi totogi, polokalame tetele o galuega lautele, ma le toe fa'aleleia o aia tatau fa'amaopoopo i totonu o lenei atunu'u), tusa lava pe le'o lava i latou - e na'o le mauaina pe a ua talitonu tagata maualuluga o le tau o le suiga e itiiti ifo nai lo le tau o le le suia. O le suiga e oʻo mai pe a talitonu le vasega pule o malo taʻutaʻua ua sauni, naunau, ma mafai ona faʻatupu faʻalavelave matuia ma faʻagasolo le sosaiete i le agavale. O se mafuaaga "faʻapitoa" lea e le tatau ai i tagata alualu i luma ona aloese mai le valaau mo le fouvale [3].
"Se Fa'aliliuga Sa'o"
Ae mo le taimi ua leva ona fai mai e faapea o tagata agavale agaʻi i luma moni e na o le leai o se mea "antis," e masani ona vavae ese tagata e leai se fiafia i le faʻalauteleina o isi auala, o le mea lea e masani ona fai mai ai vasega pule ma a latou apologisi e uiga ia i latou e faʻamalosi e agai i luma. ma mana'omia vave suiga alualu i luma. "E masani ona faalogo se tasi," na tusia ai e Chomsky, "o le au faitio e faitio i le mea sese, ae le tuuina atu ni fofo. O loʻo i ai se faʻaliliuga saʻo mo lena moliaga: 'latou te tuʻuina atu fofo ma ou te le fiafia i ai.'" (Noam Chomsky, Failed States: The Abuse of Power and the Assault on Democracy (New York, NY: Metropolitan, 2006, p. .262).
O tusi a Paul Street e aofia ai le Empire and Inequality: America and the World Since 9/11 (Boulder, CO: Paradigm, 2004); A'oga Tu'ufa'atasi: Educational Apartheid in the post-Civil Rights Era (New York: Routledge, 2005); Faʻasalaga Faʻailoga i le Global Metropolis (Niu Ioka, 2007), ma, talu ai nei Barack Obama ma le Lumanai o Amerika Politics (Boulder, CO: Paradigm, 2008), oka i www.paradigmpublishers.com/Books/BookDetail.aspx?productID=186987
E mafai ona maua Paulo i [imeli puipuia].
FAAMATALAGA
1. O fete'ena'iga fa'avae e feso'ota'i ma le fa'alolotoina o fa'afitauli tau le tamaoaiga e ono fa'aoso ai Obama e fa'alauiloa nisi o faiga e foliga mai e fa'atusatusa le alualu i luma e tusa ai ma le tolusefululima tausaga talu ai o faiga fa'avae tau tamaoaiga a Amerika. Mo le toe faʻaleleia moni ma le alualu i luma moni e tupu, peitaʻi, o le lala sooupu lauiloa i le faʻataʻitaʻiga o le falegaosimea talu ai nei i le Chicago's Republic Door and Window plant o le a manaʻomia, e pei o taimi muamua o le toe fuataʻiga. E pei ona taʻua e Howard Zinn i le The Progressive Mati talu ai: o le Democrats "e le ofoina atu se suiga ogaoga mai le tulaga quo. Latou te le tuʻuina atu le mea o loʻo alalaga ai le atuatuvale o tagata i le taimi nei: o se faʻamautinoaga a le malo o galuega i tagata uma e manaʻomia se tasi, o se tupe maua maualalo. mo aiga uma, fesoasoani fale mo tagata uma o loʻo feagai ma le faʻateʻaina poʻo le faoa faamalosi. E leai se mea o nei mea e tatau ona faateia ai i tatou, o le Democratic Party ua malepelepe i lona faʻasao faʻasolopito, o lona faʻafefe i tagata mauʻoa, o lona fiafia i taua, naʻo le taimi na latou fetaiaʻi ai ma le fouvale mai lalo, e pei o le tolusefulu ma le onosefulu.
2. E tusa ai ma tala fa'atatau sili ona lelei, toeitiiti atoa le tasi vaetolu o pagota i le US e le o faigaluega pe a pu'eina - o se fua faatatau e leai ni galuega e sili mamao atu nai lo le faitau aofa'i atoa. Toeitiiti atoa le afa (46 pasene) o pagota e le'i umia lava se galuega e sili atu i le lua tausaga. O pagota e sili atu i le faaluaina e sili atu nai lo tagata faigaluega maualalo totogi e faʻauʻu aʻoga maualuga: toeitiiti 60 pasene faʻatusatusa i le 30 pasene. O le tasi vaetolu o alii faigaluega maualalo totogi e iai a latou faailoga i le kolisi po o nisi o kolisi poo a‘oa‘oga i matata eseese, ae na o le 7 pasene o pagota e iai ia agavaa.
3. O le isi mafuaaga e sili atu ona i ai. E le mafai ona tatou maua ma le anoa le faatemokalasi, filemu, amiotonu faʻaagafesootai poʻo le faʻaleleia o le siʻosiʻomaga (e fesoʻotaʻi uma) i lalo o le faʻamuamua faʻasesega a le setete-capitalist Profit System ma lona malo vavalalata i le lalolagi atoa. O le "toefausiaina faʻapitoa o sosaiete lava ia" a Dr. King o se mea e tatau ona tatou tuʻuina i luga o la tatou lisi "faia mea" pe a tatou mananaʻo ia ola le ituaiga i le isi 20 tausaga i soʻo se tulaga lelei ma iloagofie ma faʻatemokalasi.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo