O le a fono le au faipolotiki taʻutaʻua o le lalolagi i le va o le aso 7 ma le 18 o Tesema mo le isi fonotaga a le UN o le tau. O faʻamaoniga uma e faʻapea o talanoaga o le a iʻu ai i le le lava o faiga e foia ai suiga o le tau o le lalolagi, e aofia ai le tele o tulafono i luga o laina o polokalame "cap-and-trade" o loʻo faʻatinoina nei i le lalolagi atoa. I le taimi nei, o loʻo faʻatulagaina e le au faʻamalosi e tau i tua i se fua e leʻi tupu muamua.
Le faafitauli
Brian Tokar, faatonu o le Vermont-based Institute for Social Ecology, fai mai "o le faaitiitia o le kasa oona i luga o le faasologa o le 20-40% e manaʻomia i le isi sefulu tausaga pe sili atu e taofia ai se solo agai atu i le le mafai ona taofiofia le vevesi o le tau o le lalolagi"
1. I le tusi "Heat"
2, George Monbiot setiina le sini o le 90% tipi i atunuu e pei o Peretania i le 2030, pe afai e tatau ona aloese mai le faateleina o le vevela o le lalolagi i le 2 °C. O taunuuga o le le ausia o lenei sini, e aunoa ma se masalosalo, e sili atu nai lo tupe a tagata i le faia o le tipi. O le si'itia o le vevela i le 2.1 °C o le a fa'aalia ai i le va o le 2.3 ma le 3 piliona tagata i tulaga lamatia o le le lava o le suavai.
3. O le siʻitia o le 2.3 tikeri o le a faʻaalia ai le isi 180-230 miliona tagata i le lamatiaga o le malaria.
2. Ole numera o tagata e lamatia ile fiaaai e faʻamoemoe e faʻateleina ile 50 miliona ile 2050 ona o suiga ole tau.
4. O le maualuga o le suasami i le 1 mita pe sili atu, o se taunuuga e foliga mai i lenei seneturi i le maualuga o le aasa, o le a tafiesea ai le tasi vaetolu o fanua totō o le lalolagi
5,aemaise lava le fa'aulufaleina o le 21% o Bangladesh ma fa'amalosia 15 miliona tagata mai o latou fale iina
2. O le mafanafana o le 2 tikeri o le a faʻaalia ai foi le isi 125 miliona i le lamatiaga o lologa o le masima, ma o lona uiga o le faʻaleagaina o le suavai o taulaga e pei o Shanghai, Jarkarta, Mumbai ma Buenos Aires e ala i le sami, atonu e oʻo atu ai i le aveeseina i nisi tulaga.
2. O le mea e sili ona popole ai, e sili atu i le 2 tikeri o le mafanafana e aumaia ai le faʻamoemoe o le
sola ese suiga o le tau ona o manatu faaalia lelei e aafia ai
6. O le si'itia uma o le vevela e fa'ateleina ai le avanoa e fa'aloloto ai Lonetona, Niu Ioka ma Tokyo e ala i le liusuavai o le West Antarctic Ice Sheet.
2. O malo o malo malolosi o le lalolagi o loo taaalo moni lava i le lumanai o tagata.
O lenei ata o loʻo lagolagoina e le faʻaputuina o faʻamaumauga o faʻamaoniga ma le maliliega malosi i le va o saienitisi o le tau. I se tusiga i le Saienisi, 928 pepa i luga o le mataupu o tagata-cased global warming na suʻesuʻeina e ala i suʻesuʻega faʻamaumauga. O le taunuuga e faapea "e leai se pepa na le ioe i le tulaga autasi" i le mataupu
7. E oo lava i le feagai ai ma lenei tulaga tulaga ese o le maliega faasaienisi, o vaega o le aufaasālalau faʻasalalau o loʻo faʻatau pea le manatu o feeseeseaiga.
8, ma e mumusu malo e gaoioi ma le maumauaʻi.
O faiga fa'a-pepa ma fefa'ataua'iga o lo'o taofia e le tele o malo e fai ma fofo i le fa'alavelave. Ae ui i lea, o tulafono faʻapolopolo-ma-fefaʻatauaʻiga i totonu o le US, mo se faʻataʻitaʻiga, o le a maua ai se faʻaitiitia o le 1% faʻaitiitia o faʻamaʻi i le 2020, e tusa ai ma le Center for Biological Diversity.
1. O mafuaʻaga o lenei toilalo ua leva ona iloa
1910 . O le tasi o le "carbon credit loophole". E fa'apea , o aitalafu fa'atau atu e fa'atusalia ai le fa'aiti'itia o fa'aleagaga na tutupu mai, ma e mafai e kamupani ona fa'atauina nei tupe e "fa'afesuia'i" ia latou lava filogia. Ae ui i lea, o le tele o aitalafu e tuʻuina atu pe a faʻaitiitia le faʻamalo, tusa lava pe aunoa ma le tuʻuina atu o le aitalafu taua. O lenei mea e mafai ai e faʻalapotopotoga ona faʻaleagaina atili, e ala i le faʻatauina o se aitalafu leai se uiga i luga o le taugofie. "O se suʻesuʻega Siamani o poloketi faʻapolopolo ua faʻamaonia e UN i le 2007 na lipotia mai ai e tusa ma le 86 pasene o poloketi faʻatupeina e ono mafai ona faʻatinoina" e tusa ai ma Tokar.
1.
O le a le malosi e ese mai molimau ma manatu lautele e mafai ona galue iinei? Ina ia maua le tagata solitulafono, e tatau ona tatou iloa i latou o loʻo i ai auala ma mafuaaga, ona suʻesuʻeina lea o faʻamaoniga e faasaga ia i latou. E manino lava, o kamupani suauʻu ma isi faʻalapotopotoga o loʻo tuʻu i tua ona o le faʻaogaina o faiga mo suiga o le tau. Atonu e masalosalo nisi i le malosi, po o le mana'o, o faalapotopotoga e fenumiai mataupu tipi ma mago i le igoa o tupe mama. Ina ia foia lenei mea, e tatau ona tatou manatua le felafolafoaiga i tulaga lamatia o le soifua maloloina o le ulaula tapaa ma le ulaula tapaa. E oo lava i faaputuga o faamaoniga faasaienisi o loo i lima, o le mea moni na alu i le tele o tausaga e manumalo ai faasaga i se taumafaiga tuufaatasi na faia e kamupani "manatu-tanks", faalauiloa pepelo a nuu, ma le tetele.
sao faapolokiki, o lo'o fa'atupeina uma e le pisinisi tapaa
1112. E mamao ese mai se manatu taupulepulega, o se faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga o amioga saili tupe i totonu o le tamaoaiga o maketi.
Ma o na uunaiga uma mai se vaega itiiti o le lalolagi pisinisi. I le tulaga o suiga o le tau, o le tetee e sau mai pisinisi tetele i luga o le paneta. O le Global Climate Coalition o se faʻapotopotoga e aofia ai ExxonMobil (faʻalapotopotoga sili ona aoga a le lalolagi), Ford, Texaco, BP, ma isi suauʻu ma taʻavale tetele. I a latou lava upu (e tusa ai ma se leaked
manatua), o lenei vaega o loʻo faʻatulagaina e faʻaosofia le manatu o tagata lautele i suiga o le tau ma le "toe faʻatulagaina le mafanafana o le lalolagi e pei o le talitonuga nai lo le mea moni" - e le o le aoina o faʻamatalaga ma suʻega faʻamatalaga e pei ona faia e se saienitisi.
13.
Greenpeace lipoti na o Exxon lava na faʻaalu le silia ma le 22 miliona tala e faʻatupeina ai faʻalapotopotoga faʻapitoa i le tau talu mai le 1998.
14. O a latou togafiti e amata mai i le faafitia tuusaʻo ma tagi o taupulepulega leaga, e oʻo atu i le faʻaseseina o le faasaienisi.
15. O le Competitive Enterprise Institute o loʻo faʻatupeina lelei foi e Exxon ma isi, i le tulaga e mafai ai ona latou faia ni tagi faʻaletulafono faasaga i le malo o Amerika e faʻatapulaʻa tulafono o suiga o le tau iina.
14.
O i latou o le a feiloaʻi i Copenhagen ua matuā uunaʻia malosi e nei manaoga malolosi; e to'atele o lo'o nofo aitalafu a latou palota ma fa'atupega a le pati ia i latou.
O tali
O le a se mea tatou te filifili e suitulaga i lenei tulaga? E mana'omia se gaioiga fa'anatinati i se taimi pu'upu'u. E tatau ona suia fuafuaga fa'apipi'i ma fefa'ataua'iga i se lafoga faigofie, palanikeke i luga o kasa kasa, fa'atasi ai ma le tulaga fa'atulaga e fa'aitiitia ai le fa'aoso i le 40% i le sefulu tausaga. Ole fa'amoemoe ole 90% fa'aitiitiga ile 2030 e tatau ona fa'atauaina. Fautuaga na faia e Monbiot
2, ma isi, e mafai ona fa'ato'a fa'ato'a fa'atupuina ma sina tiga itiiti mo tulaga o le soifuaga.
O nisi nei o tatou mana'oga a'o tatou aga'i atu i Copenhagen. Ae, e pei o le tele o isi ituaiga o tulafono ua fuafuaina e puipuia ai le toʻatele mai le toʻaitiiti e maua tupe mama, o ia suiga e maʻaleʻale. O le faʻafitauli o loʻo faʻatulagaina. O le mea e tasi, o le faiga tau tupe e faʻalagolago i le faʻaogaina o le tele o punaoa faanatura, poʻo le a lava le tau faʻaagafesootai (e pei ona faʻamatalaina i le auala avanoa i luga o le leitio faʻaaliga "
taulaitu o tupe"
16). E le gata i lea, o tau faʻaagafesootai poʻo le siosiomaga o le gaosiga e le amanaʻia e le maketi maketi i le taua mo tupe mama. O tau fa'apenei, e le o fa'atauina e le tagata fa'atau po'o le fa'atau atu o se oloa ae o isi tagata, e le afaina ai tau o maketi. O nei fa'aigoa fa'aigoaina o "mea i fafo atu o maketi" o lo'o sosolo, e amata mai i le fa'ato'aga e o'o atu i le fa'aleagaina o tagata e ala i suiga o le tau. E ui o loʻo i ai faʻapotopotoga malolosi ma faʻamalosi malosi e faʻaleagaina ai puipuiga o le siosiomaga, o le a le saogalemu le tau. Pau lava le auala e manumalo ai i se manumalo tumau o le suia lea o lenei faiga vevesi o tauvaga i se faiga faatemokalasi o le galulue faatasi tutusa: o se faiga e pei o
tamaoaiga auai17. I lana tusi "tamaoaiga amiotonu ma le faatemokalasi: mai le tauvaga i le galulue faatasi", Robin Hahnel o loo faamatala mai ai le auala e mafai ai e lenei faiga fou ona lagolagoina se tamaoaiga mautu ma lelei i totonu o se tau mautu. O le tauiviga mo le toe fuata'iga e le tatau ona gasetoto, ae tatau ona na o se vaega o le tauiviga mo lenei sini.
O tatou gaioiga ia Tesema
A uma ona fai atu se upu i sini, e fa'afefea ona tatou galulue i lenei Tesema o se vaega o le taumafaiga tele e fa'ataunu'uina nei sini? O le mafuaaga ua mumusu ai palemia ma peresitene o le lalolagi e gaoioi, e mautinoa lava e le ona o le leai o se malamalama. E le ona o lo latou faatalitali mo le faaalia mai o manatu o tagata masani. I lenei mataupu, e pei o isi, o le manatu o loʻo latou galulue faʻapitoa mo le manuia o le tagata palota masani o se faʻatauvalea. E faigofie lava, latou te iloa po'o fea le itu o lo'o pata ai a latou falaoa. E leai se aofa'iga o fa'amaoniga po'o ni talosaga e fa'atatau e suia ai lena mea.
Faatusatusa o tatou aafiaga i le taua e puipuia ai taua i Iraq. E silia ma le miliona tagata na o atu i magaala o Lonetona "e taʻu atu ia Tony o tatou manatu i lana taua". E tele a'afiaga lelei i fa'asalalauga fa'asalalau ma isi vaega. Ae o i latou na faʻamoemoe o se faʻaaliga tele o lagona lautele o le a faʻafefeina ai Blair na vave ona le fiafia. O le lotovaivai i lenei mea, ma le vaai atu i le leai o se auala e aafia ai le tulaga, o nai miliona na atili aafia i galuega tetee i taua. O tetee ina ua uma le amataga o le taua na faaitiitia.
E ese mai i le tetee i taua, o le
Tolauapiga o le Tau ua laiti, ae sili atu ona tumau. Ua mafai e le kulupu ona fa'atupuina le fiafia fa'apitonu'u ma fa'asalalauga fa'asalalau, ma maua ai se avanoa mo tagata fa'agaioiga e fesuia'i ai le poto ma fa'atupu feso'otaiga. O se faiga faʻavae o gaioiga tuusaʻo ua faʻamalosia e le toʻatele o tagata i totonu o tolauapiga, ua avea ai i latou ma mea e sili atu nai lo se faleoloa tautala. Ae o le faʻasalalauga taʻutaʻua, i luga o le tele tele na faʻaosoina e le osofaʻiga i Iraq, ua faigata ona faʻatulagaina.
Ae afai o le manatu e le na o le "taʻu atu ia Brown mea tatou te mafaufau i ai", o le a le mea? I le taimi nei, o faipule o loʻo vaʻavaʻai i faʻalapotopotoga o loʻo faʻavae manino i luga o le tasi mataupu faavae: tupe mama. Ua ta'u mai e le tala faasolopito ma le mafaufau masani o le faaitiitia ma le faamata'uina o lena polofiti o le auala sili lea e aveese ai suiga mai le faiga. O le mana'omia mo gaioiga tuusa'o e mafua mai i lenei mea. E tatau ona tatou faʻatupu saʻo le tau o le faʻaauauina o le faʻaleagaina o le siosiomaga, pe a tatou manaʻo e manumalo i suiga.
O le taimi lenei, e tatau ona tatou fa'aaofia tagata popole i le fa'atupulaia o gaioiga. E tatau i tagata fa'amalositino ona fa'amautinoa e leai se tagata tetee o lo'o i lalo o so'o se fa'afoliga i le auala e manumalo ai i suiga. O le fe'au e tatau ona leotele ma manino i tetee, i tusitusiga ma upu tautala: o le manumalo o le a sili atu nai lo le taʻuina atu i taʻitaʻi o tatou manatu. Ose manatu lelei le fa'atupuina o so'otaga fa'atasi ma vaega fa'aalofa i le fa'agaioiga o tagata faigaluega ma isi au fa'agaioiga. O le a totogi foi le aapa atu i tagata e le o iloa i tu ma aga faʻatupu faʻamalosi, e aunoa ma ni faʻasalalauga i totonu poʻo ni uiga faʻamasino, tuʻuina atu se ata matagofie o le auala e aʻafia ai tagata fou. E mafai fo'i ona fa'aoga auala fa'apena e fa'atupuina ai le alofa ma le lagolago mo fa'atinoga sa'o. E faʻapea foʻi ma nei mea uma, e tatau i tagata faʻapolofesa faʻapitoa ona laʻa a latou lava taumafaiga i lenei taimi taua.
O le a le uiga o nei mea uma ia Tesema? O fa'ailoga uma o lona uiga o le le usita'ia o tagata lautele, ma i luga o se fua sa le'i va'aia muamua i fa'asalalauga tau si'osi'omaga.
Faiga Fa'amasinoga ole Tau, o se fesoʻotaʻiga fou tele o faʻalapotopotoga faʻapitoa o le siosiomaga, ua manaʻomia le fausiaina o galuega i Copenhagen, ma o la latou feʻau na faʻamaonia e le Climate Camp. Talosia, o le a fa'atulaga e tagata ia gaioiga i so'o se mea latou te i ai, i le taimi lava e tasi i le fonotaga, aemaise lava i le "aso o fa'atinoga", Aso Lulu, Tesema 16.
th. O vaega ua uma ona faʻatulagaina latou lava, ma faʻatasi ma le CJA ma le Tolauapiga. Afai e iai le feʻau tuusaʻo, o le a latou faia a latou lava auala eseese, fatufatuaʻi ma le faʻamoemoeina e faʻanofo ai faʻapotopotoga ma malo ma amata ona popole.
E ui ina le mafai ona iloa le aafiaga o aso taitasi o le tetee, tetee, faatulagaina ma faatinoga tuusao e fai ma sui o se aafiaga moni i faiga faavae. O le mea pito sili ona taua o le fa'amata'u o le fa'ateleina o numera, fa'amaoni ma le fa'atupu fa'alavelave. O malosiaga o loʻo i ai o le a faʻafefeteina pe a latou vaʻaia se luʻitau tele i lo latou malosi o loʻo sau, e oʻo lava i mataupu tetele. O lenei fe'au o lo'o fa'amaonia i tauiviga talu ai i tulaga faigaluega, mataupu tau le va o tagata, ma le tele o isi mataupu.
Tatou auai faatasi ma le CJA ma isi faalapotopotoga. Sei o tatou foai atu sina taimi, ma tupe, i le fuafuaina o tetee. Sei o tatou fautua mo faatinoga tuusao i nei vaega. O le masina nei o Tesema, tu'u se koluma le lelei e fa'aopoopo i le tusi fa'asalalau.
Auai i
[1] Brian Tokar, "I le Faʻamasinoga o le Tau: E mafai ona tatou toe foʻi i tua mai le lua?" Z Magazine, Setema 2009,
[2] George Monbiot, "Heat: auala e taofi ai le paneta mai le mu", South End Press 2008.
[3] Martin Perry et al., "Millions at risk: defining critical clmate change Threats and targets", Global Environmental Change, Vol. 11 (2001), itulau 181-3. I luga o faʻamatalaga o loʻo i ai nei, ua lipotia mai e le IPCC o le aofaʻi o tagata o loʻo nonofo i totonu o atunuu "vaivai" o le a siitia i le 3.3 piliona i le taimi lava e 2025:
[4] Matini Parry, ofisa o le tau i Peretania, sii mai i le [5].
[5] "O le taʻiala e leai se aoga i suiga o le tau", Dinyar Godrej, New Internationalist Press.
[7] Naomi Oreskes, "O le maliega faasaienisi i suiga o le tau",
Science, Vol 306 (3 Tesema 204), p.1686
[8] George Monbiot, "O se faʻamatalaga mataʻina lea o le faʻasaienisi suiga o le tau. E matuaʻi sese foi", le Guardian, 14.
th o Novema 2006,
[9] Oscar Reyes, "Carbon Trading: o se folasaga puupuu",
[10] Vandana Shiva, "O le le tonu o le Carbon Offsets",
ma isi pepa i luga o lenei saite. O lenei fa'amanatu o lo'o fa'atalanoaina i le fa'asinomaga [2], mataupu 2, lea o lo'o talanoaina ai feso'ota'iga tu'usa'o i le lobby fa'afiti suiga o le tau.
[12] Kirsten B. Mitchell, "O le tapaa e fa'aalu le sili atu i le $100,000 i aso ta'itasi mo le fa'aoso i DC"
[13] Faamanatu na sii mai ia Mark Hertsgaard, "A o moe Washington."
Fair faafiasili, Me 2006.
[14] Exxon Secrets, o se poloketi faʻamatalaga Greenpeace,
[15] Va'ai e.g. Indur Goklany, "Faʻafefea ona faʻaalia e le IPCC se aʻafiaga lelei o le Suiga o le Tau o se Leaga", mo le Cato Institute,
O se tasi o tuuaiga faigata e faapea, i se lipoti a le IPCC, "O le Ata SPM.2 ua sese ona faailoaina se tasi o punaoa e pei o le Table 3.3 o le IPCC WG 2 lipoti. E tatau ona avea ma Table 3.2." O lea ua faaalia ai le taupulepulega leaga a le lalolagi. O le vaega o totoe o le tusiga o loʻo tauivi ma le faʻamatalaga o le lipoti a le IPCC, lea e faʻapea o loʻo taumafai e faʻasesē tagata lautele, mo mafuaaga e le o taʻua. Mo se fa'ata'ita'iga, o le fa'afitiga o le fa'atuputeleina o le fa'amamafa o le vai e fa'ate'aina ona o le tasi le laulau e le fa'atatauina le aofa'i o tagata o lo'o fa'aitiitia le mamafa o le vai (e ui lava o le - o lo'o tele pea - o le aofa'i atoa o lo'o ta'ua i le uliuli ma le pa'epa'e i isi nofoaga e le IPCC. , ma e ogatusa ma isi fuainumera [3]). O isi lipoti a Cato e fai mai e faapaleni tau ma aoga o tulafono o le tau, e filifili ai pe aoga tulafono faatonutonu e ala i le fuafuaina o ona aafiaga i luga o le GDP (faʻavae i luga o fua faatatau o suiga o le tau, ioe). A tu se tasi e mafaufau pe o le a se aafiaga o le oti o se Bangladeshi i lenei fua, pe a faatusatusa i, fai mai, o le le mafai ona gaosia se taavale i Peretania, o le manatu ua faaalia e le na o le sese, ae o se faiga taufaaleaga leaga.
[16] Wizards of Money, vaega 7, "Ta'amilosaga tupe, ta'amilosaga vai":
[17] Michael Albert, "Parecon: olaga pe a uma le kapitalisme", Verso Press; vaai foi
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo