O le mamao i le va o Cairo's Tahrir Square ma Istanbul's Taksim Square e matua'i umi lava. E le mafai ona lava le fa'afanua auala e fa'aoga ai le poto masani o le muamua ina ia fa'amalamalama ai tulaga e tau atu i le isi. 

E to'atele ua taumafai e fa'amaualuga mea e tutusa ai ia mea e lua talu ai ua masani i aso nei le feso'ota'iina o tala fou, po'o le a lava le va o lalolagi, i isi mea. I le mae'a ai o le fouvalega ta'uta'ua na osofa'ia Aikupito i le amataga o le 2011, na fa'atatauina i le fa'aigoa fa'auluuluga 'le Arab Spring', na amata ai loa ona manatu le au fa'atauva'a popoto 'puna'puna e oso a'e i le itulagi atoa ma tala atu. I vaiaso talu ai nei, ina ua o atu le au tetee i auala o le tele o aai o Turki, na toe faia ai foi ni faatusatusaga. 

Ae ui i lea, o avanoa faʻapitoa e le o se faʻaaliga manino, ae o se ata o se manatu lautele i sisifo o avanoa faʻapolokiki. O le taimi lava na iloa ai le 'Arap Spring' o se avanoa, o le US, Peretania ma Farani na vave ona faʻaaogaina, a le o le toe faʻapolokiki o le itulagi i Sasaʻe Tutotonu poʻo le faʻamautinoaina o le taunuuga o le fouvalega e tusa ma lo latou fiafia. 

A'o fa'asaunoa e ta'ita'i Arapi le tele o tagata tetee to'afilemu, o taua, i le uiga atoa o le upu, e le'i fa'ataunu'uina se'ia o'o ina amata fa'alavelave le North Atlantic Treaty Organization (NATO). I Libya, na latou taʻitaʻia se fouvalega ma se vaega faʻaauupegaina faʻatapulaʻaina i se taua atoa na mafua ai le oti, manuʻa ma le leiloloa o le afe ma afe. O le taua i Libya na suia ai le tulaga o tagata lautele o vaega o le atunuu. O nu'u uma ua fa'amama fa'alenu'u. Benghazi, o lona iʻuga o le Palemia Peretania o David Cameron na foliga mai na popole tele i ai, ua faʻasaoina nei e le tele o militia o loʻo tauva mo faatosinaga. I le maeʻa ai o feteʻenaʻiga talu ai nei i totonu o le taulaga, o le taʻitaʻi le tumau o le autau a Libyan, Salem Konidi, na lapataia i luga o le Televise a le setete ia Iuni 15, e uiga i se 'taʻeleʻele'. Ae o le taimi lenei, o se lapataiga e tau le mafai ona resitalaina i luga o le radar a NATO. 

E ui o le filifilia o 'fesoasoani agaalofa' o se faiga faʻapolokiki lauiloa i sisifo, o le tetee talu ai nei i Turkey ua faʻaalia ai o le tuʻinanau o atunuu i sisifo e faʻaaogaina soʻo se atunuʻu i lona manuia e le mafai ona faamalieina. Ae ui i lea, o le malo o Turki e tuʻuaia mo le tuʻuina atu o sea avanoa i le mea muamua. 

Ina ua feagai ma le itu i Sasaʻe Tutotonu maualuga-siteki taʻaloga faʻapolokiki e mafua mai i le vevesi vevesi i le lua tausaga talu ai, o le Palemia Turki Tayyip Erdogan, i le taimi muamua na le mautonu, na ia faʻaaogaina se faiga faʻapolokiki e ogatasi ma le NATO, lea o Turkey o se sui auai. . Toeitiiti atoa le sefulu tausaga, na taumafai Turkey mo se matafaioi ese i le lalolagi Arapi ma Mosalemi, o se filifiliga na faamalosia e le teena e le Iuni a Europa le tuuina atu o Turkey e avea ma sui auai. O Siamani ma Farani na taʻitaʻia le osofaʻiga faasaga i taumafaiga maumauaʻi a Turkey e auai i le faʻatupulaia o le iuni. 

A'o o'o atu le fa'amaligi toto i Suria, o le mea ua ta'ua o le Arab Spring na avea ma se fa'amata'u i le itu i saute o Turkey ma fa'amalosia ai le toe fa'anatinatiina o faiga fa'avae a Turki, toe fo'i atu i le tolauapiga i sisifo lea na taofia ai Turkey mo se taimi umi. 

O se tulaga uiga ese lea na tuʻu ai e Turkey ia lava, e avea o se siamupini o tagata 'fafagu' Arapi, ae o loʻo faʻagaoioia ma le masani a le NATO, o ia lava e faʻavaeina i mataupu faʻalavelave. O le fete'ena'iga o faiga fa'avae a Turki e matua'i iloa ma fa'atupula'ia: a'o fo'ia lana fe'ese'esea'iga ma Isaraelu e uiga i le fasiotiga a le au ta'ita'i e to'aiva a Turki i lo latou aga'i atu i Kasa ia Me 2010, sa talimalo ai i ta'ita'i maualuluga o Hamas mo talanoaga maualuga. O loʻo faʻafaigofieina le galuega a le itu teteʻe a Suria o loʻo faʻagaioia faʻapolokiki ma militeri mai teritori o Turki, aʻo lapatai mai i soʻo se taupulepulega e faʻalavelave ai Turkey. I le taimi lava e tasi e le amanaia le pule a le itu i matu o Iraq, a o tulituliloa ana lava tetee faaauupegaina i le taua o Arapi mo le tele o tausaga. 

O amioga a Turki na le amanaiaina, faʻamaonia pe faʻatagaina e malosiaga i sisifo pe a fai e Ankara e tusa ai ma faiga faʻavae a NATO. Ae ui i lea, o atunuu Europa e sili ona molia pe afai e laa e Turkey ona tuaoi, e pei ona i ai i le taimi o le feeseeseaiga a Turki-Isaraelu. Ma e foliga mai e tusa lava po o le a le faigata o taʻitaʻi Turkish e taumafai e faʻaalia, o le a latou le manuia i taimi uma mai le faʻataunuʻuina o le faʻauiga filifilia a Europa o le faatemokalasi, aia tatau a tagata ma isi manatu aoga. 

O le pepelo a NATO e oo lava i ona lava tagata e matua manino lava. Fa'atusatusa mo se fa'ata'ita'iga tali a Europa i le fa'atosina a leoleo i luga o le Occupy Wall Street (OWS) fa'asagaga fa'asaga ia Setema 17, 2011 ma le osofa'iga tele o le saisai, sasa ma le fa'alumaina o tagata tetee. Na aliali mai na mataituina uma e le FBI ma le Matagaluega o le Puipuiga o le Lotoifale le gaioiga faʻatasi e ala ia latou vaega faʻatupu faʻalavelave. O le mea lea na faaalia e Naomi Wolf i le nusipepa a le Guardian i le aso 29 o Tesema o le tausaga talu ai. 

O fea na i ai le alaga a le US Europa i luga o ia faiga le talafeagai e aofia ai ma le taufaaleaga lata mai a le US National Security Agency (NSA) e mataituina le faitau miliona o tagata o loʻo faʻaogaina ala o fesoʻotaʻiga lautele ma le initaneti i le igoa o le taumafai e puʻeina tagata faatupu faalavelave? O ia faiga ua avea ma masani ma e seasea ona faamalosia le ita po o le ogaoga o valaau mo le tali atu, e ese mai i popolega le mautonu e pei o le Bloomberg Business Week ulutala: "E Leaga le Sipai mo le NSA mo US Business." (Iuni 18) 

E ui o malo Arapi o vaega sili ona afaina i taua ma vevesi na faʻaleagaina ai le itulagi, faʻaumatia Suria ma faʻamataʻu ai le lumanaʻi o augatupulaga uma, e foliga mai latou te tutu o ni tagata faʻafiafia i luga o laina e pei o David Cameron, François Hollande o Farani ma Barack Obama, faatasi ai ma isi, o loo faaalia ai le ala e fuafua ai le lumanai o Suria, i auala e ogatusa ma mea latou te fiafia i ai, ma ioe, o le 'saogalemu' o Isaraelu. 

Ae o le tali atu a nisi o taʻitaʻi o le EU i le tetee i le malo i Istanbul, Ankara ma Izmir i vaiaso talu ai na sili ona faʻanoanoa. E oo lava i taumafaiga sili a le Palemia Tayyip Erdogan e le lava e faʻafefe ai Europa mai le faʻaogaina o mea leaga a Turkey. Na vave ona faia e le Chancellor Siamani Angela Merkel se tulaga e poloka ai "gaoioiga e tatala ai se mataupu fou i Ankara's EU sui auai lauga", lipotia Reuters i Iuni 20, e faapea ona o lona popolega e uiga i le faʻamalosi a leoleo Turki i tagata tetee. O le mea moni e masani ona faʻamagalo e le Pule Sili pe a faʻaaogaina e Isaraelu sauaga faʻasaga ia Palesitina, talu ai e leai se laumua faʻapolokiki e mafai ona maua mai ia gaioiga le atamai. 

I le taimi nei, o le a faʻaauau pea ona faia e malo i Sisifo se sao sili ona leaga i Sasaʻe Tutotonu, faʻatupuina ma faʻaogaina atili le vevesi faatasi ai ma le fesoasoani a malosiaga faʻaitulagi eseese, i auala sili ona mataʻutia ina ia mafai ai ona tautua a latou mea e fiafia i ai. E le o Turkey, e ui lava i le faʻamaonia o se aseta e le mafai ona suia i faiga faʻapolokiki ma le militeri a NATO, e le mafai ona faʻafefe. 

Masalo, o foliga faʻalua a Europa o le a faʻamalosia ai se toe mafaufau i totonu o faʻalapotopotoga faʻapolokiki a Turkey aʻo latou fuafuaina a latou gaioiga e sosoo ai. O le a fa'amutaina e Turkey lana matafaioi o se fa'asalalauga mo faiga fa'avae a NATO i Sasa'e Tutotonu? O se fesili lea e tatau ona talanoaina e Turkey aʻo leʻi lofia foi i latou i le vevesi e le gata ma lofia e le itu i sisifo, ona o taunuuga e masani lava ona mataʻutia. I taimi uma. 

Ramzy Baroud (www.ramzybaroud.net) o se tusitala faʻasalalau faʻavaomalo ma le faatonu o PalestineChronicle.com. O lana tusi lata mai o le: O Loʻu Tama o se Tagata Saolotoga: Tala Leai a Kasa (Pluto Press).


O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.

lafo
lafo

Ramzy Baroud o se US-Palestinian tusitala, faufautua faʻasalalau, o se tusitala, faʻasalalauga faʻavaomalo, Faʻatonu o Palestine Chronicle (1999-i le taimi nei), sa avea muamua ma Pule Faʻatonu o Lonetona Middle East Eye, sa avea muamua ma Faʻatonu Sili o The Brunei Times ma sa avea muamua ma Sui Pule Faatonu o Al Jazeera luga ole laiga. O le galuega a Baroud ua lomia i le faitau selau o nusipepa ma api talaaga i le lalolagi atoa, ma o ia o le tusitala o tusi e ono ma o se sao i le tele o isi. O Baroud o se malo masani foi i le tele o polokalame televise ma leitio e aofia ai le RT, Al Jazeera, CNN International, BBC, ABC Australia, National Public Radio, Press TV, TRT, ma le tele o isi nofoaga. Na tofia Baroud e avea ma Sui mamalu i le Pi Sigma Alpha National Political Science Honor Society, NU OMEGA Vaega o le Iunivesite o Oakland, Feb 18, 2020.

Tuu se Tali faalēaogāina tali

lesitala

O tala fou uma mai le Z, sa'o i lau pusa meli.

lesitala

Auai i le Z Community - maua vala'aulia o mea na tupu, fa'asalalauga, o le Weekly Digest, ma avanoa e auai ai.

Alu i fafo le faʻamatalaga