Frans de Waal's The Age of Empathy: Nature's Lessons For A Kinder Society Harmony Books, 2009, 291 pp.
O le isi taimi e te maua ai oe i se talanoaga fefinauai ma se tasi e finau faapea o tagata e masani lava ona manatu faapito, opogi le fasioti tagata ma taua, ma (mis) faaaoga faaupuga e pei o le “Social Darwinism,” tuu atu ia i latou se kopi o le tusi fou a Frans de Waal, The Age of Empathy: Natura's Lessons Mo A Kinder Society. Fa'aauau le talanoaga pe a uma ona latou faitauina.
O le tusitala o se polofesa o le mafaufau ma le faatonu o le Living Links Center i le Yerkes National Primate Research Center i le Iunivesite o Emory. O ana tusi muamua e aofia ai Our Inner Ape (2005) ma Primates and Philosophers (2006).
O se tagata suʻesuʻe taʻutaʻua i le lalolagi, o de Waal, ua saunia le lagolagosua malosi mo le manatu e faapea o tagata ua “muaʻi polokalame e aapa atu ai.” Mai dolphins o la'u uo manu'a i le saogalemu ma le faavauvau o elefane, baboons ma pusi (ioe, e oo lava i pusi) i isumu faamemelo ma hydrophobic chimps e lamatia ai le oti e laveai ai se soa malemo, o se sao tele lea i le malamalama i le gafa o le natura o lo tatou gafatia fanau mai mo le lagona alofa. , o le mea lea o le ola mama.
O se tasi o aoga o lenei tusi o lona tuufaatasia lelei o tala na maua mai i le faitau sefulu o tausaga a le tusitala o le matauina o amioga muamua ma faʻamaoniga faʻamaonia mai le faʻalauteleina o tusitusiga faasaienisi i lenei mataupu. Ma o le a ou le ofo pe a fai o tala a de Waal e faaosofia ai ni nai ataata faʻafouina o le faʻalauiloaina aʻo toe faʻafesoʻotaʻi le tagata faitau ma se tupuaga tutusa ma ona tupuaga faʻaonapo nei.
O lenei galuega e faʻaopoopoina suʻesuʻega lata mai mai le neuroscience (silasila i le Marco Iacaboni's Mirroring People, 2008) ma le subfields o neuroanthropology, neuroscience faaleaganuu, neuropolitics ma isi. I lona aotelega, o se fefiloi malosi ma maua ai se fa'asa'oga fa'amaonia i manatu taatele e uiga i le natura o le tagata. Mo de Waal, e pei o le tele o tamaiti aʻoga o lenei mataupu, o le fesili e le o toe i ai se lagona alofa o manu "ae pe faʻafefea ona galue ... O loʻu masalosalo e tutusa lava le auala e galue ai i tagata ma isi meaola, e ui lava e mafai e tagata ona faʻaopoopoina ni nai mea. faigata.'
Ua iloa ma le tiga e De Waal o le biology ua masani ona faauiga sese ma le loto i ai "e tauamiotonuina ai se sosaiete e faavae i luga o mataupu faavae manatu faapito" ma ua ia sauni e faasaʻo lenei itu tasi ma le sese o le ata e ala i le suʻesuʻeina o faamaumauga umi o le evolusione. O lenei, i le ala, o le isi uiga o le matua i le ulutala o le tusi.
I mataupu e fitu o loo tusia manino ma e mafai ona maua atoa, ua soloia ai e Waal le mafuaaga i tua atu o le apoapoaiga a Gordon Gekko i le ata tifaga Wall Street e faapea o le matapeʻapeʻa “e puʻeina le aano o le agaga o le evolusione.”
Fai mai De Waal:
O le mea tatou te manaʻomia o se toe faʻaleleia atoatoa o manatu e uiga i le natura o le tagata. O le tele naua o le tamaoaiga ma le aufaipolokiki e faʻataʻitaʻia sosaiete i le tauiviga faifaipea latou te talitonu o loʻo i ai i le natura, ae o se mea na o se faʻaaliga. E pei o tagata faataulaitu, latou te lafoina muamua o latou manatu faʻaituau i totonu o le pulou o le natura, ona toso ese lea i fafo io latou taliga e faʻaalia ai le tele o le natura e ioe ia i latou. O se togafiti ua leva ona tatou pa'u'u ai.
E tatau ona faamalo ia De Waal mo le tuuina atu o fesili faaupufai i lana auiliiliga ma "Afai o lona uiga o le alu saʻo i feeseeseaiga faaupufai, ia faʻapea." Ae ui i lea, o le mea tonu lea na amata ai ona ou feagai ma nisi o faʻafitauli.
O lona uiga, fa'afefea ona fa'amatala e de Waal le mea ua ou fa'ailoaina i se isi nofoaga o se fa'aletonu fa'aleagaga fa'aleaganu'u, o se tulaga e fa'atatau i le fa'ama'i ma maua'a i totonu o le tatou socioeconomic system? I se faatalanoaga i le 2007, e le o aofia ai i lenei tusi, na fai mai ai de Waal, "E tatau ona e faʻamalamalamaina le lagona alofa mai tagata ina ia mafai ai ona e oʻo atu i tulaga sili ona maualuga." Se'i vagana ua ou matua sese lava le faitau ia te ia, o le upu galue o loo i ai e sili ona leaga ona e leai se mea i tusitusiga lautele a de Waal, faatalanoaga, po o lauga e faailoa mai ai o ia lava e tetee i faiga faavae, tagata mauoa, ma isi. E tetee De Waal i se faiga tau maketi e le taofiofia, ae le o faiga faavae. Na te manaʻo ia faʻaititia le faiga o le tamaoaiga e ala i le gauai atili atu i lagona alofa ina ia faʻamaluluina ona pito talatala.
I se tasi taimi na ia folafola atu ai lona alofa mo le au Conservatives Amerika "o loo inoino i le aia tatau" ao faaauau pea ona fai mai "O le setete e le o se 'ie e mafai ai e se tasi ona oomiina le susu mai soo se taimi o le aso, ae o le toʻatele o tagata Europa e foliga mai e vaʻai i ai. lea.” I le avea ai ma se tagata mai Holani, na taunuu ai de Waal i le Iunaite Setete ma le manatu lenei: “Ae na ou matauina foi o se tasi e faatatau ia te ia-po o ia lava, e pei ona ou faamoemoe moni e fai, e mafai ona alu mamao. E leai se mea e tu i lo latou ala.”
Na ia mulimuli i lenei mea e ala i se faatusatusaga ma setete o le uelefea a Europa ma faaiuina, “O le umi na ou nofo ai i le Iunaite Setete ua faigata ai ona ou taʻu atu po o le fea faiga ou te fiafia i ai. Ua ou vaai i le lelei ma le le lelei o ia mea uma e lua.' Ae e mafai foi e de Waal ona tusia ni fuaiupu e pei o:
O tagata e aunoa ma se alofa po o ni amioga o loo siomia ai i tatou, e masani lava i tulaga iloga. O nei gata i suti, e pei ona taʻua ai i latou e se tasi tusi, atonu e fai ma sui o se pasene itiiti o le faitau aofaʻi, ae latou te olaola i se faiga tau tamaoaiga e tauia ai le le alofa.
O se sosaiete e faavae i luga o faamoemoega manatu faapito ma malosiaga tau maketi e mafai ona maua ai le tamaoaiga, ae e le mafai ona maua ai le lotogatasi ma le felagolagomai e aoga ai le olaga.
… fa'alagolago i le matape'ape'a e pei o le malosi o le malo e fa'aleagaina ai lona ie.
Ae ui i lea, o de Waal e matua manatu faatauvaa i nisi o tulaga faʻapitoa faʻapitoa ma le matafaioi o loʻo faia e tagata maualuluga i le faʻaleleia o le le mautonu, ma faʻaleagaina ai le va fealofani, fefaʻatauaʻiga ma lagona alofa. O le aganuu faʻa-Kapitalisi e faʻatauvaaina se uiga faʻapitoa ma e pei ona finau Erich Fromm pe a ma le limasefulu tausaga talu ai, o loʻo i ai se faʻavae le fetaui i le va o mataupu faavae o le kapitalisme ma le faʻaalia ola o se uiga o le lagona alofa.
E pei ona finau mai Antonio Gramsci, o le aganu'u e matua fusifusia i totonu o vasega, malosi ma le le tutusa. E maua le pule fa'atasi e ala i fa'asalalauga fa'asalalau, a'oa'oga, tapua'iga, aganu'u ta'uta'ua ma isi vaega o sosaiete fa'aletagata fa'atasi ma le setete.
I se aotelega, e le manaʻomia e se tasi ona talia uiga faʻafefe o Waal i nisi taimi e uiga i le maketi, o ana upu mafanafana mo le mea e taʻua o le "saolotoga o le tamaoaiga" ma "faʻavae faʻaosofia," o lana faʻaaliga i luga o se faiga faʻavae US faʻavae poʻo lona manatu faʻamaoni i le gafatia o Obama. e amatalia ai se vaitau fou o le felagolagomai, ina ia talisapaia ai sao tetele o le tusi.
E aunoa ma le fesiligia o su'esu'ega taua a Waal e tatau ona avea ma vaega o talanoaga masani. Ae e tatau ona tatou agai i luma e ala i le faʻatasi ma i latou i se suʻesuʻega faʻapolokiki mataʻutia, o se tasi e faʻamalamalamaina faiga faʻaleaganuʻu e mafua ai se sosaiete e le lava le alofa. Ona faatoa mafai ai lea ona tatou toe maua le faʻaauauina o le ola mama lea e aliaʻe mai ma le manino mai nei itulau.
E pei o le galuega faatino muamua a de Waal, o lenei tusi e mafai ona saofagā i le faʻatulafonoina o se tagata mautotogi faʻapitoa-tausiga o le US civil society, e taʻua o le "mafaufau masani" tala o le hyper-individualism ma ona faʻalavelave faʻalavelave uma.
Gary Olson, Ph.D., ta'ita'ifono i le Matagaluega o Saienisi Fa'apolokiki i le Kolisi a Moravian i Peteleema, PA. Mo nai tausaga ua tuanaʻi sa ia tusitusi i luga o le neuropolitics o lagona alofa.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo