A leʻi leva Times Niu Ioka mea lipotia mai o tagata e ona fanua i nuu i tua na sainia lisi ma kamupani kesi ma suauu o fesuiai aia tatau e viliina i luga o a latou meatotino mo totogi tau tupu ua latou iloa e ono faaseseina i latou. E to'atele ua fa'anoanoa nei tagata fa'atau. O se toe iloiloga o le silia ma le 111,000 lisi, fa'aopoopo ma pepa fa'atatau e O le Times Niu Ioka faaalia:
- E itiiti ifo i le afa o lisi e mana'omia e kamupani e totogi e ona fanua le faaleagaina o le vai pe a uma ona viliina. Ma e na'o le afa o pepa o lo'o i ai le gagana e fautuaina e loia e tatau ona aofia ai e mana'omia ai le totogiina o mea leaga i lafumanu po'o mea toto.
- O le tele o lisi e tu'uina atu ai i kamupani kesi aia tatau lautele e filifili ai po'o fea e mafai ona latou tipi i lalo laau, teu vaila'au, fau auala ma vili. E fa'ataga fo'i Kamupani e fa'agaoioia afi afi ma moli va'ai i le po i tafatafa o fale i le taimi e vili ai.
- I lisi, e seasea fa'amatala atu e kamupani eliina i tagata e ona fanua le tulaga e ono tula'i mai i le si'osi'omaga ma isi a'afiaga e mana'omia e tulafono a le feterale latou te fa'ailoa atu i fa'aulu i tagata teu tupe.
- O le tele o lisi e mo le tolu pe lima tausaga, ae le itiiti ifo i le lua vaetolu o lisi na toe iloiloina e O le Times fa'ataga fa'aopoopoga e aunoa ma se fa'atagaga fa'aopoopo mai i latou e ona fanua. Afai e lua manatu o tagata e ona fanua e uiga i le viliina o latou fanua pe manana'o e feutagai mo nisi tupe, atonu latou te le manuia.
Afai o nei mea uma e fa'amanatu ex meli fa'aaliga e uiga i nonogatupe fa'atauva'a i le maketi o fale na saofagā i le matou fale fou fou ma fa'alavelave, e tatau. O le tala masani lea a le au fa'atau oloa vavave o lo'o galulue mo kamupani fa'alelei o lo'o fa'aogaina tagata fa'aletonu e le'i malamalama atoatoa e uiga i filifiliga ua tu'uina atu ia i latou.
A mataupu tulitatao i O le Times auiliiliga o le taua i le va o le taulaga ma le setete o malo i luga o ai o le a, pe le leoleoina le maketi pa i le fracking lisi. "A o agai atu kamupani malosi e vili i nofoaga toʻatele tagata mai Pennsylvania i Texas, o loʻo tupu taua i luga o le poʻo ai o le a iai le faʻaiʻuga i le puleaina o le kesi shale. O le taua, lea e faʻafeagai ai taulaga ma taulaga i kamupani malosi ma setete o loʻo naunau mo le tuputupu aʻe, ua tulaʻi mai ai se fesili taua e uiga i le matafaioi a le malo i le lotoifale: O le a le tele o le pule e tatau ona i ai i nuʻu i luga o le faʻaogaina o latou fanua? O se fesili manaia lona lua o loʻo faʻamatalaina i totonu o le tusiga o le a le nuʻu o loʻo teteʻe i fracking ma aisea? "Naʻo se toʻaitiiti laʻititi o taulaga i Pennsylvania's Marcellus Shale eria - e tusa ma le 80 pe tusa ma le 1,800 - na i ai, pe o loʻo atiaʻe tulafono faatonutonu, ma o le toʻatele oi latou sa mauʻoa." O le va'aiga a na'o tagata mau'oa e fa'amaonia le mafai ona puipuia i latou lava mai pisinisi fa'atauva'a e tuai lava e pei o faiga fa'a-Kapitalis.
Ose Fa'ata'ita'iga Ola i Fa'ai'uga Fa'atamaoaiga
E masani ona taʻua e saienitisi faʻaagafesootai le faʻafitauli e le faʻatagaina i tatou e faia ni suʻesuʻega i tagata e fai ma 'alofaga mo le mafuaʻaga o le alualu i luma o sosaiete faʻaagafesootai e sili atu le malie nai lo le faʻasaienisi faaletino. Ae o le fracking e maua ai se fa'ata'ita'iga fa'aagafesootai mata'ina e ta'alo i luma tonu lava o tatou mata. I Penisilevania, o kamupani kesi ma punaoa faanatura ua lava le malosi e taofia ai le pasia o le setete atoa o le faasaina o le fracking; o le mea lea na maua ai le 8000 pemita ma le 4000 vaieli na eli talu mai le 2008. Na'o le isi itu o le Vaitafe o Delaware, o le Setete o Niu Ioka na tuʻuina atu se faʻatapulaʻaina le tumau i le faʻatau i totonu o Marcellus Shale aʻo faʻatali se suʻesuʻega ma tulafono fou a le Matagaluega o Siosiomaga a le Setete o Niu Ioka. Faasao. O le mataupu ua matua fefinauai ma o le lipoti a le NYSDEC e ono tolopo nei seia oo i le 2013.
O se taunuuga, i le itu i saute o le Vaitafe o Delaware i Penisilevania, o nisi e ona fanua tumaoti o loʻo sainia ni lisi faʻatau ma kamupani kesi, o nisi ua mumusu e faia, ma o le mea mulimuli e sili atu nai lo le muamua, o nisi o taulaga ua amata ona pasia a latou lava lotoifale, anti-fracking. tulafono e tu'u ai i latou i se faiga fa'afeto'aiga ma le setete po'o ai e iai le aia fa'aletulafono e fa'atonutonu ai. O le itu i matu o le Vaitafe o Delaware i Niu Ioka e leai se paʻu, ua fiafia nisi o tagata nofomau ona ua taofia le mea latou te manatu o se lamatiaga o le siosiomaga ma le soifua maloloina, ae o isi o loʻo faitio ona o lo latou saʻolotoga e fai konekarate ae ma soʻo se tasi latou te manaʻo ua gaoia. mai ia i latou. E iai la matou mataupu masani o tulafono faatonutonu a le malo i le tasi setete ma le saolotoga o maketi i se isi setete. O le fea faatulagaga mo le faia o faaiuga ua faamaonia e sili atu le faatemokalasi, sili atu ona lelei, sili atu le saʻo, ma mulimuli, ae le itiiti, sili atu ona gafatia le siosiomaga?
O le Tamaoaiga
O le to'atele o lo'o ta'ua a'oa'oga fa'atamaoaiga e lagolago ai fa'amatalaga o le lelei o maketi. O le a'oa'oga autu o le tamaoaiga o le uelefea o lo'o ta'ua ai e fa'asoa e maketi ni puna'oa utiuti ma fa'asoasoa lelei oloa ma tautua - ae na'o lalo lava o tulaga fa'atapula'aina. E pei ona masani ai, o le tiapolo o loo i ai i auiliiliga. E pei ona fa'aalia mai e le maketi mo lisi fa'atauva'a, matou te le amana'ia manatu mana'omia i tua atu o "fa'atonuga fa'avae" i lo matou lamatiaga. O le a le mea e mafai ona taʻu atu e soʻo se tamaoaiga e faʻapea o le maketi lelei o maketi e moni pe afai: (1) O maketi uma o loʻo i totonu o le paleni. (2) O tagata faʻatau ma faʻatau uma e iai le malamalama atoatoa. (3) O tagata fa'atau ma fa'atau uma e amio lelei. (4) O maketi uma e matua'i fa'atauva. Ma mulimuli, ae le itiiti, (5) e leai ni "fafo" i soʻo se maketi. O tulaga moni o le lalolagi e faamalieina ai nei tulaga e le o se tulaga masani. E le gata i lea, o le a'oa'oga muamua o le tamaoaiga o le uelefea e le o ta'u maia pe talafeagai pe leai foi ni taunuuga. E tusa lava pe “lelei” se taunuuga, atonu e matua le fetaui lava pe afai e le tutusa le faasoaina o tupe maua.
Maketi Bubbles: O le taimi nei ua iloa e tagata uma o puna'oa malosi o le ki lea i lo tatou lumana'i tau tamaoaiga, ae leai se tasi na te iloa po'o a ni puna'oa o le a avea ma "manumalo" po'o le "toilalo" i se taimi puupuu, feololo, po o le umi. Se'i vagana ua fa'atupu fa'afouina puna'oa fa'afouina i le lumana'i, e talitonu le to'atele o le au va'ai malamalama o lo'o tatou i ai i le tele o fa'alavelave. Ae o a mea e maua ai le malosi o le a pule i le feololo ma le taufetuli e matua maualuga lava i le ea. E toe fai mai, e mafai e saienitisi ona taʻu mai ia i tatou seivagana ua avea mea faʻafouina o loʻo faia se sao iloga i le vaeluagalemu, ma se matafaioi sili atu ona taua i le taimi puʻupuʻu nai lo le taimi nei, ua sili atu ona tatou faʻalavelave nai lo le mea e tatau ona tatou maua ai le mafanafana. Ae fa'ailoga faigata pe o lena o le a fa'amaonia le tulaga e matua le mautinoa nai lo manatu fa'asaienisi e uiga i le mea manaoga e tupu
O le a le sao o le kesi faanatura i lea tulaga? Ina ia faapuupuu se tala: Ua maualuga le suau'u, tele koale ae e foliga mai e o'o atu ai i suiga mata'utia o le tau, ma e sili atu le mama o le kesi faanatura nai lo le koale ae o se suau'u fa'ato'aga. O le a le mea e faigata ai ona va'ai i lo tatou malosi i le lumana'i. Afai e faoa faamalosi e malosiaga faapolokiki le pulea o faiga faavae o le malosi o le a faia se vaega faatapulaaina, ma na o se "tekonolosi alalaupapa" e sui ai mea faʻafouina uma i le ASAP. Afai o loʻo faʻaauau pea ona faʻaaogaina e le alamanuia suauʻu gaʻo le malosi faʻapolokiki e pei ona iai i le selau tausaga ua tuanaʻi, e ono avea le kasa masani ma "tupu" fou mo le tele o tausaga.
O mea ia o lo'o fa'apupulaina ai maketi - ma pa'u - o lo'o fausia ai. O lea, sauni mo se tietiega uila! O le faigata o le a tatou vaʻaia le tele o fesuiaiga i le maketi kesi faʻalenatura e maualuga. Ua ta'u mai e le Economics ia i tatou e fa'apea, o le fa'aletonu o maketi ma le fa'aletonu e mafua ai le tele o le le lelei o le tamaoaiga.
Malamalama atoatoa: O le malamalama atoatoa o lona uiga ua iloa e tagata fai mea uma tau talafeagai ma o le a, ma vaʻai saʻo poʻo le a le taunuuga o soʻo se filifiliga latou te faia mo i latou. E tusa ai ma le le mautonu o loʻo faʻamatalaina i luga e uiga i le sao o le kesi faʻalenatura o le a faia i le puʻupuʻu, feololo, ma le umi e avea o se puna o le malosi, e manino lava kamupani malosi faʻapea foʻi ma tagata e ona fanua e tatau ona faʻagaoioia ma le malamalama itiiti ifo i le tau autu. E mautinoa foi le tulaga e mafai e kamupani malosi ona vavalo saʻo lelei po o le a le taunuuga o le viliina nai lo tagata e ona fanua. O lea e le gata ina matou maua le malamalama le atoatoa e uiga i tau mo le au faʻatau ma le faʻatau i le maketi mo le faʻatauina o lisi, matou te maua foi le malamalama e uiga i taunuuga o le viliina. O le a'oa'oga fa'atamaoaiga o lo'o valoia e fa'apea, o le malamalama le atoatoa e fa'atupuina ai le le lelei ma le poto fa'atusa e fa'aopoopoina ai le le atoatoa fa'atasi ai ma le le tutusa.
Amioga Sa'o: O le to'atele o lo'o fa'atatau i le manatu o le tamaoaiga e fa'apea o le a amio sa'o - fa'amatalaina o le amio e sili ona lelei ai le fiafia o le tagata fai fa'ai'uga - pe a o nisi taimi e mautinoa lava latou te le faia. Ou te talitonu e mafai ona tatou faʻalagolago i kamupani malosi tetele e sili atu ona amio e tusa ai ma o latou lava manaʻoga nai lo tagata laiti e ona fanua i tua e masani ai. Ae ui i lea, i lenei tulaga ou te masalo pe a le faia e tagata e ona fanua le "faatatau" latou te faia e sili atu le lelei nai lo le leaga! O le tele o amioga fa'aletonu o lo'o fa'aalia e tagata e ona fanua i tua i Pennsylvania o lo'o mumusu e sainia fa'ailoga lisi ona o le felagolagoma'i ma o latou tuaoi o le a afaina, e ui o le lisi e manuia ai i latou ta'ito'atasi. O ia amioga fa'aletonu ta'ito'atasi e fa'atupuina ai le tele, nai lo le fa'aitiitia o taunu'uga lelei e ala i le puipuia o lisi fa'atasi ma fa'amoemoega leaga lautele manuia mai le sainia - e pei ona fa'amatalaina i lalo.
Malosiaga Maketi: O tagata e ona fanua i nuu i tua o Niu Ioka ma Penisilevania e masani ona faigata ona taumafai e avea ma faifaatoaga, ma o isi galuega i nuu i tua i Sasaʻe i tua e faigata ona maua, aemaise lava talu mai le amataga o le Great Recession. I Oregon i Sasa'e lea e tele foi le aufaifaatoaga o loo faigata foi ona fetaomi, o loo i ai kamupani malosi o loo ofoina atu e totogi totogi i le aufaifaatoaga e faataga ai latou e faatutu afi matagi i luga o latou fanua. I tulaga uma e lua, o kamupani malolosi o le a faia se sao tele i maketi o le malosi a taeao o loʻo faʻatalanoaina e ala i se autau a le au faʻatau fefaʻatauaʻiga ma tagata e ona fanua, o le toʻatele o i latou o loʻo naunau mo tupe maua ma e itiiti se iloa e uiga i le tau moni maketi o mea latou te faʻatau atu nai lo le malosi. kamupani e uiga i le tau moni maketi o mea o loʻo latou faʻatau. I tulaga uma e lua, o kamupani tetele o le a sili atu nai lo le sili atu o le tele o fefaʻatauaiga, lea o le a faʻatupuina ai le le tutusa - e pei o tala faʻanoanoa a le tagata faʻatau na lipotia i le Times Niu Ioka.
E fa'alavelave uma le uila afi ma le fa'agaoioiga o mea e ono ta'ua o le nofo to'atasi o le tagata e ona fanua i nu'u i tua, e ui lava i auala eseese. Ae peita'i, i le tulaga o le talepeina o le itu i lalo o a'afiaga mo e ona fanua e sili atu ona e mafai fo'i ona fa'aleagaina e le tagata lava ia le vai lelei. Masalo, so'o se a'afiaga a le tagata lava ia, o mea ia e fa'atatau i le paleni a tagata e ona fanua pe a fa'atalanoa ma filifili pe sainia pe leai ni lisi. O lea matou te fa'amoemoe e mana'omia e tagata e ona fanua se taui e sili atu e fa'ataga ai le fa'a'ese'ese nai lo le uila afi i luga o latou fanua. Ae afai e tutusa le malamalama ma le malosi o maketi i Oregon ma Penisilevania o le a manatu se tasi e tutusa le tikeri o le le tutusa i konekarate na feutagai i mataupu uma e lua.
O le taua o le malamalama ma le le tutusa o le malosi o loʻo faʻaalia i le mea moni o le tele o nuʻu i Pennsylvania o loʻo taumafai e faʻasa le faʻaogaina e ala i tulafono faʻalotoifale e mauoa. E mafai e nu'u maumea ona fa'aalu le taimi ma tupe e su'esu'e ai a'afiaga o le fa'ama'a'aga fa'amae'ae'a e fa'aitiitia ai le malamalama fa'atasi. O nu'u mau'oa fo'i e le'o fa'anaunau mo ni tupe maua fa'aopoopo ua latou naunau ai e lamatia lo latou soifua maloloina ma le maualuga o tau o meatotino.
Tulaga i fafo: Ae o le mamao ma le mamao o le mafuaaga sili ona taua o le fofo tau maketi saoloto i fracking e maua mai ai taunuuga le manaomia ona o loʻo i ai le tele o tau i fafo e leʻi fuafuaina i totonu o le maketi mo le faʻatauina o lisi:
- I le avea ai o se suau'u fa'ato'aga, o le kasa fa'alenatura e fesoasoani i le vevela o le lalolagi e tusa lava pe sili atu le mama nai lo le susunuina o le koale. Ma afai o le methane, lea e sili atu le malosi o le kasa oona nai lo le carbon dioxide, e tafe mai vaieli e pei ona fautua mai i suʻesuʻega fou, o aʻafiaga i le vevela o le lalolagi e ono sili atu ona leaga.
- O le fracking ua fesootai foi ma mafuie.
- O le tulaga lamatia o le faaleagaina o vai vaieli e le gata i le fanua o le lisi, ae oo atu i vaieli o tuaoi ma e ono faaleagaina ai se aquifer atoa. O le mafuaaga tele ua tuai ai le lipoti a le NYSDEC o le popolega i le faaleagaina o le suavai mo le Aai o Niu Ioka.
E ese mai ai, pe a sainia lisi mo uila afi i Oregon o loʻo iai ni tulaga lelei faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le suia o se punavai mama faʻafouina o le malosi mo se suauʻu palapala eleelea. E ui lava o loʻo i ai tulaga lelei i fafo e fesoʻotaʻi ma le faʻatūina o uila afi e tele mea leaga e fesoʻotaʻi ma le fracking, ma o le mea lea pe a amanaia uma aʻafiaga i fafo ole matagi e maua mai ai le tele o faʻamanuiaga faʻaagafesootai nai lo faailoilo maketi, ae o le fracking e maua ai le itiiti ifo o manuia lautele nai lo le maketi o le a taitai atu ai i tatou e talitonu. O le mea lea, o le talitonuga o le tamaoaiga o loʻo valoia pe a tatou tuʻua le faʻaiʻuga e uiga i le faʻaseseina i feutagaiga a le tagata lava ia i le va o kamupani malosi ma tagata e ona fanua, o le tele o fefaʻatauaiga o le a taia ma faʻamoemoeina le leaga. lautele manuia. (O le talitonuga o le tamaoaiga o loʻo valoia foi e leai se fesoasoani, pe a tatou tuʻuina le faʻaiʻuga e uiga i le lisiina o uila afi i feutanaiga taʻitasi i le va o kamupani malosi ma tagata e ona fanua, o le tele o fefaʻatauaʻiga o le a le mafai ona taia e ui lava na latou faʻamoemoeina manuia manuia lautele.)
Afai e vavalo a'oa'oga tau tamaoaiga e faapea ona o le le tutusa o faamatalaga ma le malosi o maketi o le a oo atu ai i taunuuga le tutusa o le maketi saoloto i le fracking; pe afai e valoia e le talitonuga o le tamaoaiga e faapea ona o le tele o tulaga i fafo, o le a oo atu ai i le le lelei ma e ono lamatia ai iʻuga o le maketi saoloto; afai e valoia e le talitonuga o le tamaoaiga o le tele o vaega i fafo o loʻo i ai ni aia taua o loʻo lamatia o le a le faʻaaogaina e le maketi saoloto e fofo le fracking, o le a le mea e tatau ona tatou faia? O le mafaufau masani e fautua mai e tatau ona tatou agai i luma e pei ona faia e le Setete o Niu Ioka.
Fofo o le Autu
(1) Fa'atino nisi su'esu'ega e su'esu'e ai po'o le ā le tele o a'afiaga leaga mai le fracking, po'o le a le maualuga o le fa'aleagaina, ma tu'u le avega o fa'amaoniga i luga oi latou o lo'o finau e la'ititi lava lamatiaga. I se isi faaupuga, fa'aaoga le fa'apolopolo fa'aeteete. O se tulaga lea e le tau faanatinati. O le kesi o lo'o pu'eina i totonu o le shale e le pei o se fua e pala i lona silo, ae o le a sili atu ona taua i le taimi.
(2) Se'i vagana ua aliali mai e la'ititi lava lamatiaga ma e tele aogā o le kesi fa'alenatura e avea o se suau'u suiga, pe a fa'atagaina le tekinolosi ua ta'ua o le fracking. A leai - e pei lava o le tulaga - e tatau ona faʻagata pea tekinolosi fracking e pei lava ona tatou faʻasaina isi tekinolosi pe a sili atu le lamatia o le manuia lautele.
(3) Afai, ina ua mae'a su'esu'ega ma su'esu'ega ma le toto'a ua fa'amaonia e le setete e tatau ona fa'atagaina le fa'ama'i, e tatau loa ona fa'atonutonu lelei e le malo ina ia mautinoa e faia ma le saogalemu. O le saogalemu o le fracking gaioiga e tatau ona faʻamaonia e le setete, ae le o le tuʻuina atu e faʻatalanoaina e kamupani malosi ma tagata e ona fanua ona o le valea o le tagata e ona fanua e uiga i taunuuga e ono tupu e matua tele, ma e sili atu nai lo le pule o le fanua o le a aʻafia pe a tupu se mea sese. Ma o le mea moni, ina ia aloese mai le faʻaleagaina o le malosi o kamupani e tatau ona noatia atoatoa mo soʻo se faʻaleagaina uma ona o mea e leʻi mafaufauina.
(4) Afai e faatagaina le fracking, e tatau ona feutagai lisi masani i le va o le malo o le setete ma kamupani malosi e faamaoti mai ai o le tele o totogi e alu i le faleteuoloa a le setete, ae na o le lava e totogi ai le faaletonu e oo atu i tagata taitoatasi e ona fanua ma alalafaga ua aafia. Na'o le pau lea o le lisi e tatau ona sa'oloto tagata e ona fanua e saini pe leai. E le gata i lea, afai e mananao nuu i le lotoifale e pasia tulafono e faasaina ai ia konekarate e tatau ona latou saoloto e faia.
I le tulaga o le talepeina o le punaoa o loʻo tatou talanoa e uiga i le faʻaaogaina - pe afai ma pe afai tatou te mautinoa e mafai ona faia ma le saogalemu - o le kesi o loʻo puʻeina i lalo o le paʻu paʻu i lalo ifo o le fiasefulu afe maila faatafafa o fanua o loʻo umia e le faitau selau afe o tagata e ona fanua. . O lo'o viliina le vai fa'asuavai i luga o se fasi fanua i totonu o lenei fa'afuga pa'u tele e fa'aofi ai vai fa'amalosi ma vaila'au e ta'e ai taga kesi ua pu'eina mo le pu'eina. O le fa'atupula'ia o le “viliina faalava” e oo atu i tua atu o laina o fanua, ma e tusa lava pe “tutusa” le viliina, o le tele o le kesi ua pu'eina o le kesi lea e sau mai se vaega e mamao i tua atu o laina fanua o le lisi. E lē gata i lea, o le aofa'i o le to'atele o tagata e ona fanua na totogi mo a latou meatotino e le'o atagia mai ai lona tau fa'atatau e pei o se nofoaga fa'atauva'a ona e le'i va'aia lautele lea avanoa i le taimi na fa'atau ai le fanua. O se tekinolosi fa'afuase'i ua fa'atupuina ai se fa'amanuiaga mata'utia tele mo so'o se tasi e maua se fanua e mafai ai ona tu'ia se pu. E leai se mafuaaga e le tatau ai i tagata lautele ona faoa lenei matagi. O le pueina o lenei matagi mo tagatanuu o le setete e le o se mea le talafeagai i tagata e ona meatotino ma e le maua ai ni faʻalavelave faʻamalosi. E mafai fo'i e se tasi ona fai se fa'amatalaga lelei e fa'apea o le tele o tau e tatau ona alu i le atunu'u nai lo le faleteuoloa a le setete, ae e mafai ona tatou tu'u lena e talanoaina mulimuli ane.
I le faaiuga, o le Setete o Niu Ioka, lea na filifili e faʻasaina se tekonolosi fou mataʻutia ma le tele o lamatiaga i le siosiomaga ma le soifua maloloina o tagata seia oʻo i le taimi e faʻamaonia ai le saogalemu i tua atu o masalosaloga talafeagai, o loʻo tulituliloaina se sili atu le tutusa, lelei, ma le siosiomaga. auala gafataulimaina nai lo Penisilevania, lea e fa'ataga ai le fa'agasologa o faiga fa'atauva'a e fa'agasolo i lalo o tulaga tau maketi saoloto lea o le faitau ma le toto'a o a'oa'oga fa'aletamaoaiga o lo'o valoia o le a o'o atu ai i taunu'uga le talafeagai, le lelei, ma e ono mata'utia e le mafai ona toe fa'afo'isia.
Robin Hahnel o le Polofesa Emeritus i le Iunivesite o Amerika ma le Polofesa Asiasi o Economics i le Iunivesite o le Setete o Portland.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo