Sa ou fai muamua atu ("FYROM's Slavomacedonism" Vaega I, vaega II, ma Vaega III) i luga o le feteenaiga Eleni-FYROM, e uiga i le tetee a le muamua i le igoa faavae na filifilia e le mulimuli ("Republic of Macedonia"). O la'u faaiuga patino e faapea, talu mai lava ona maua e tagata Balkan se faailoaga patino o le tagata lava ia, i le taimi ma ina ua mavae le pa'ū o le malo o Ottoman, na faʻaaogaina e malo i fafo nei faʻamatalaga mo lo latou fiafia tatau. Faamaoni i taimi uma i le vaevae ma malo O aʻoaʻoga, na faatupuina e pulega a le emeperoa feteenaʻiga i tagata Balkan ma tausia i latou ma le manuia.
E tusa lava pe leʻi faia ma le faʻamoemoeina, o feteʻenaʻiga na tupu saʻo mai lo latou lava valea. Balkan talafaasolopito ma mea moni e matua faigata. O le mea moni, o le a faigata i se tagata mai fafo ona fa'amatala ma au'ili'ili fe'ese'esea'iga fa'aitulagi ma fa'agaioiga na fa'atupuina i le gasologa o le afe tausaga. E mana'omia se Talafa'asolopito fa'apitoa i le tala fa'asolopito o Balkan e faia i le loloto ma le sa'o. I le leai o se aʻoaʻoga faapena, o se fesoasoani aoga o le a avea ma aafiaga patino o le nofo ai i se atunuu Balkan; o le avea ma se vaega o lana aganuu ma le fegalegaleai ma tagata na ola moni i vaega o le talafaasolopito o Balkan. Ae paga lea, o tagata fai faiga faavae faava o malo e leai ni faʻamaoniga tau aʻoaʻoga ua taʻua muamua, poʻo se poto masani i le nofo ai i le itulagi ma fefaʻasoaaʻi ana aganuu. E lē gata i lea, o mea e fiafia i ai latou e seāseā ona fetaui ma mea a tagata Balkan. I le tala faasolopito, o faʻalavelave mai fafo na faia e aunoa ma le iloa o mea moni Balkan, poʻo le fiafia i le filemu i le itulagi.
Fa'ata'ita'iga o fa'alavelave mai fafo
Ina ia faʻatapulaʻaina faʻataʻitaʻiga o faʻalavelave mai fafo i le seneturi ma le afa talu ai, o Rusia na faʻaosoina le Panslavism i le Balkans e talepe le itulagi mai le Austro-Hungarian ma Ottoman Empires ina ia mafai ai ona maua le avanoa i vai mafanafana o le Metitirani. . O Rusia foʻi na faamalosia le Malo o Ottoman e amanaʻia le tutoʻatasi o Bulgaria (Saint Stefan treaty, 1878) ona toe faʻafoʻisia lea e Malosiaga Tele lena feagaiga ma le Feagaiga o Lonetona.
O le siaki avanoa a le Kaiser Wilhelm II a Siamani na faalauiloa ai e Francis Joseph I o Austria se taua faasaga ia Serbia i le 1914, ma tatalaina ai le Taua Muamua a le Lalolagi. Ma o le taua lenei i le va o Kaiser Wilhelm ma lona tausoga o King George V o le Malo Tele (lea na suia le igoa o lona fale mai Saxe-Coburg & Gotha i Windsor) lea na aumaia ai atunuu Balkan i le faai o le tasi i le isi mo se isi taimi, lua tausaga puupuu talu ona mavae le Taua Lona Lua a Balkan.
Sa i lalo o omiga mai Fascist Italia ma Nazi Siamani na faapea ai le Itumalo o Croatia (Banovina Hrvatska) na faia i totonu o le Malo o Yugoslavia, i le 1939 (Cvetković-MaÄ ek Agreement). O le faalapotopotoga Croatian a Ustashe o le a mulimuli ane galulue faatasi ma le Nazi i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ina ua faaopoopo Croatia i Siamani. Sa i lalo o le pulega a le Nazi, o le a faatuina e le pulega a Ustashe le nofoaga o faasalaga a Jasenovac, i tulaga o tolauapiga i Siamani ma Polani. O iina, e faitau selau afe na fasiotia i le va o le 1941-45, aemaise lava Serbs.
I lalo o faamanuiaga a le Vatikana na faia ai e le pulega a Ustashe se tauiviga tele o le faaliliuina o Serbs Orthodox i le Katoliko. Ma o le Vatikana na tuʻuina atu se malutaga saogalemu i taʻitaʻi Ustashe ina ua maeʻa le faatoilaloina o le axis. E auala mai i le Faletupe a le Vatikana ma faletupe a Suiselani na fa'amama ai tupe ma auro na gaoia mai tagata Serb ma Iutaia na afaina. Ma, e pei ona faaalia i pepa a Amerika i le 1986, o le Vatican na fesoasoani ia Pavelic ma isi ofisa sinia Ustashe ina ia maua se malaga saogalemu i Argentina.
Ina ua uma le taua, o Stalin lea na atiina aʻe le manatu o se Maketonia tutoʻatasi tutoʻatasi ma Macedonism. Sa faamoemoe o se Socialist, autasi "Macedonia" o le a saunia le Soviet Union, ma le uafu ua leva ona sailia i vai mafanafana o le Metitirani. I ana upu: "O le tuto'atasi fa'ale-aganu'u e tatau ona tu'uina atu ia Pirin Macedonia [Blagoevgrad region] i totonu o le fa'avae o Bulgaria [...] E le'o fa'apea e le'i tupu a'e se malamalama fa'a Maketonia i le faitau aofa'i. E leai se manatu faapena na i ai i Belarus pe a matou folafola atu o se Soviet Republic. Ae ui i lea, mulimuli ane na faʻaalia ai o tagata Belarusian sa i ai moni lava." [1]
E ui lava na fiafia muamua Stalin i le manatu o se Feterale i le va o Yugoslavia ma Bulgaria, faatasi ai ma le "Republic of Macedonia" o se tasi o setete federated, na ia tetee i ai i le vaai atu e mafai ona faateleina i se feterale lautele. O faamatalaga uigaese a Dimitrov (i se fonotaga a le au tusitala ia Ianuari 31, 1948) e uiga i se feterale, po o se tuufaatasiga, i le va o Bulgaria, Yugoslavia, Albania, Romania, Czechoslovakia, Polani Hanikeri ma e oo lava i Eleni, na faateia ai Stalin ona filifili ai lea e le toe aoga lenei maliliega ia te ia. fuafuaga. O le musu o Tito i manaoga a Stalin na mafua ai le tuliesea o Yugoslavia mai le Cominform ma le vaeluaina o Tito-Stalin. Ma o lalo o le mamafa o Stalin na faia ai se paʻu tele o le va o Bulgaro-Yugoslav.
I le va o le 1944 ma le 1964, o sootaga i le va o Eleni, Yugoslavia ma Bulgaria na faamanatu ai se rollercoaster, o ona luga ma lalo na faalagolago i sootaga Soviet-Iugoslav. Aemaise lava le tulaga o le Communist Party of Bulgaria (CPB) e mafai ona vaʻaia o se mea malie, pe a le o le mea moni e matua faʻanoanoa mo mataupu Balkan. Kofos e le itiiti ifo i le lima suiga feteenai atoa o faiga faavae a le CPB, e faalagolago i faatonuga a Moscow. Mai le tulaga "pro-Macedonian" faʻaalia i le va o le 1944-48 (Gotse Deltchev's relics na aveesea mai Sofia ma tuʻuina atu i le "People's Republic of Macedonia" fou i se sauniga aloaia), ma le aloaiaina o se ituaiga "Macedonia", na latou malosi. lagolago-Bulgaria ma le tetee-Macedonia (i le va o le 1948-54) ina ua mavae le vaeluaina o Tito-Cominform. O le taimi lea na toe fa'afo'isia ai le "Makedonia" i Bulgaris. Ma, i le 1955 "Macedonians" na "toe iloa" o se ituaiga tagata ina ua mavae le maliu o Stalin, i le taimi na sosoo ai ma le vavalalata i le va o Yugoslavia ma le USSR (i lalo o Khrushchev). I le 1958, i le lotolotoi o faitioga a Soviet i le "Yugoslav revisionism", na pasia ai e Bulgaria le osofaʻiga e ala i le "le amanaiaina" o le ituaiga "Macedonia" ma le "re-Bulgarising" o ona tagatanuu o le itulagi, ae na o le "de-Bulgarise" latou toe foi mai. 1962 ina ua toe suia mea. I lena taimi atoa, na faʻaleleia atili pe faʻaleagaina sootaga Eleni ma Yugoslav, e faʻatatau i le manaʻoga o Belgrade o Atenai o se faʻafesoʻotaʻi i Sisifo ma o se tuaoi e le faʻafefe.[2]
Fa'alavelave mai fafo i taua a Yugoslavia ma le fa'atafunaina o Yugoslavia
Talu ai o nei atinaʻe e sili atu ona lata mai, e sili atu ona talafeagai i le paleni o loʻo iai nei. O lea o le a tatou iloiloina i latou i le loloto atili.
Talu ai nei lava, o Siamani na muamua aloaia Croatia ma Slovenia o ni setete tutoatasi. luga 11 Tesema 1991, na faalauiloa ai e le minisita mai fafo o Siamani o Hans-Dietrich Genscher i lena taimi, le aloaia e Siamani o malo vavae ese e lua e aunoa ma se feutagaiga ma paaga a Siamani i le EU. E tusa ma le limasefulu tausaga ua mavae talu ona ausia e Nazi Siamani ma fascist Italia le foafoaga faafoliga o le Banovina Hrvatska (Croatia), lea na avea ma latou aumea i le taimi o le taua ma sa i ai o se vaega "tutoatasi" mo na o sina taimi puupuu. O le toe faatasia lea o Siamani na faamanuiaina i le mea na toilalo muamua ai le Nazi Siamani, o lona uiga i le ausiaina o le tulaga aloaia o Croatia o se malo. I le taimi nei, toe tasi, na maua e Siamani le avanoa i vai o le Adriatic e ala i lana tagata faʻatau.
Ae ui i lea, o se sini foi a le US e ta'e ai Yugoslavia. Iā Novema 5, 1990, i le tausaga a o leʻi amataina taua faalemalo i Yugoslavia, na pasia ai e le US Congress le 1991 Foreign Operations Appropriation Law 101-513. O lenei pili, e aunoa ma se lapataiga muamua, na tipi uma ai fesoasoani, fefaʻatauaʻiga, aitalafu ma nonogatupe i Yugoslavia ona tuleia ai lea o le Faletupe a le Lalolagi ma le International Monetary Fund e faia le mea lava e tasi. O le tulafono taufaaofi na faʻaumatia le atunuʻu o Yugoslavia ma faʻaalia ai o le a feagai le US ma le malo faʻavae nai lo.
O le faiga faavae a le US o le tuliloaina o le vavaeeseina o Yugoslavia na faamaonia e le amepasa mulimuli a Amerika i se soofaatasi o Yugoslavia, Warren Zimmermann. I ni nai vaiaso talu ona aloaia e Siamani le Croatia (Ianuari 21, 1992), i se faatalanoaga i le nusipepa Croatian DANAS na ia faapea mai: "E tatau ona ou taʻutino atu o le taimi nei e leʻo i luga o la matou lisi le faʻalauiloaina o Croatia. Ae e le o lona uiga o lenei faiga le tumau Amerika o le a tumau e faavavau [...] Na matou taʻu atu ma le maumauaʻi i le taʻitaʻi Serbian ma le Vaegaau e tatau ona latou faʻaaloalo i matafaioi na latou taliaina ma tuua atoa Croatia." Ae ui i lea, o lona manatu e uiga i le vavaeeseina ma le tutoatasi na toe suia ina ua oo mai le fesili i Bosnia. O iina, na ia tetee ai i lona vaevaeina i Cantons e tolu mo Mosalemi, Bosnia Serbs ma Croats.E tutusa lava le taua o le faʻamaoni o le teritori o Bosnia-Herzegovina, lea e sili ona lamatia i le taimi nei e le taʻitaʻi a Bosnia Serb, lea o loʻo taumafai e saeia se vaega. Matou te manatu o lena mea e matua matautia lava, ma na matou fai atu i le Vaegaau ma le taʻitaʻi Serbian."
Ma ina ua, e feteenai ma faamoemoega uma, ia Mati 1992, o taitai o taitai Bosnia e toatolu (Muslims, Serbs, Croats) filifili le vaevaega filemu o Bosnia i itulagi e tolu, o le US na faamalosia le Bosnia Muslims, e ala ia Warren Zimmermann, e tete'e i le feagaiga. [3], [4] Ia Aperila 6, 1992, na amanaʻia ai e le Iuni a Europa Bosnia, ma mulimuli ane i le aso mulimuli ane e le Iunaite Setete.
O le kamupani tumaoti Military Professional Resources Inc (MPRI) e faapea, i lalo o le maliega a le US, toe faʻatulagaina le au faʻaauupegaina Croatian e faʻatupu Fa'agaioiga Afa ia Aokuso i le 1995. O le taotoga lena na tuliesea ai le 300,000 o tagata Serbs mai Croatia, lea e na o le tasi vaetolu o i latou na toe faafoʻisia.
Ma le isi, i le 1999, o le NATO ma Europa na faʻaumatia Yugoslavia i lalo o le faʻailoga o le puipuia o Kosovar Albanians mai le fasioti tagata Serbian. E tusa lava pe moni lenei tuuaiga (e ui o voluma na tusia i luga o lona fausiaina), atonu e itiiti se afaina i tagata sulufaʻi Albanian na maliliu mai pomu a le NATO poʻo le faʻamalama oona mai le faʻaumatia o auupega Uranium. Le 1999 pomu o Yugoslavia i le taimi Fa'agaioiga Vaega Fa'atasi, vaaia mo le taimi muamua ina ua mavae le 58 tausaga, Luftwaffe vaalele tau lele i luga o Yugoslavia. O Aperila 6, 1941 na pomu ai Luftwaffe Belgrade i le taimi Fa'asalaga Fa'agaioiga.
Ma o le taimi o pomu a le NATO na faʻatupeina e le US ma aʻoaʻoina KLA na taʻitaʻia ai le tuliesea o le 200-250 afe Serbs mai Kosovo.
Mulimuli ane, o le US ma le UN e ala i lana avefeau Marti Ahtisaari lea na taitai atu ai i le vavae ese o Kosovo mai Serbia, o le isi pusa a Pandora mo le lumanai tutusa i le lalolagi atoa (Abkhazia ma South Ossetia o le muamua).
Eleni-FYROM feteenaiga
O le isi lea mataupu tiga i le va o Balkan i le taimi nei. O le taimi lava na vavae ese ai le "Socialist Republic of Macedonia" a Yugoslavia, na manaʻomia ai le aloaia o le "Republic of Macedonia".
Na fa'aaogaina e malo eseese mai fafo lenei fete'ena'iga ina ia maua ai ni manuia. Turkey, i lalo o le vaaiga mamao a le malo o Ottoman o Ozal, o le atunuu lona lua (ina ua uma Bulgaria) na faanatinati e iloa FYROM i lalo o lona igoa faavae (Fepuari 5, 1992). Ma o Turkey lava, o loʻo faʻamalosia e faʻaopoopo se vaefaamatalaga i luga o soʻo se pepa NATO e faʻasino i le FYROM: "Ua iloa e Turkey le Malo o Maketonia ma lona igoa faavae". Mo le toe foi atu o Turki o Ottoman i Balkans, o misa i totonu i le va o atunuu Balkan e matua faafaigofieina ai. vaevae ma manumalo fuafuaga. Ma so'o se taimi e fa'atupu ai fe'ese'esea'iga i le va o Eleni ma FYROM e le mafai ona pasia.
O le faʻalavelave i le Balkans sa faʻaogaina, faʻalagolago i le paleni o le malosi i soʻo se taimi. Ina ua toe faaigoa e Tito le "Vardarska" i le "Macedonia", ma aʻo leʻi vaʻavaʻai ma Stalin na avea ai o ia ma tagata e sili ona fiafia i ai le US, na tali vave atu le US State Department e ala i le Failautusi a le Setete o Roosevelt, Edward R. Stetinius, Jr: "Ua manatu lenei malo o so'o se ta'ua i le "Macedonian Nation", "Macedonian Fatherland" po o le "Macedonian Identity" e le tonu ma fa'aleagaina; e le o fa'atusalia ai le atunu'u o mea moni fa'apolokiki, ma iloa ai, i lona toe fa'atupuina o lo'o i ai nei, o se fa'alavelave fa'afuase'i mo ni fa'alavelave fa'asaga ia Eleni. O le faiga faʻavae aloaia a lenei malo o le faia lea o laasaga talafeagai e faasaga ia i latou o le a fesoasoani ia Yugoslavia poʻo Bulgaria e laga le "Macedonian Question" i le tau o Eleni".[5]
I ni nai sefulu tausaga mulimuli ane, na toe suia ai lenei laina. Ina ua maeʻa le veto Eleni i le taimi o le fono a Bucharest NATO, na tautino mai e le Failautusi Fesoasoani o le Setete Daniel Fried: "…E iai le gagana Maketonia. E iai tagata Maketonia. Matou te aʻoaʻoina le Maketonia i le Foreign Service Institute… E iai foʻi le itumalo iloga o Maketonia, e ese mai le atunuʻu. Ma e taua. E matua manino lava o le malo i Skopje, lea e taʻua e tagata Amerika o le Malo o Maketonia, e leai ni tagi. [faasaga i Eleni]. Matou te iloa le eseesega i le va o le teritori iloga o Maketonia, o le mea moni, e sili atu le tele nai lo le atunuu o loʻo iai nei."O le faigofie lenei o le US i le suia o tulaga, e tatau ona matua faʻafefe ai a latou "soʻo", ona e mafai ona faʻagata a latou soʻotaga i soo se taimi.
I aso nei, o le Iunaite Setete o le tagata taalo sili lea i le Balkans, ma le EU o loʻo tuai i tua i se mamao. O le tasi avanoa o le fuafuaga o loʻo i ai nei a le US e tumau pea le mautu; o lona uiga o le faʻaaogaina o le Balkans mo le siʻosiʻomaga o Rusia ma mo le faʻateleina o latou pulega faʻa-geopolitical i Europa ma Sasaʻe Tutotonu. O lenei pule e iai itu eseese, fa'ata'ita'iga o le malosi (suauu ma kesi paipa) ma le malosi o le militeri (fa'avae i Kosovo, FYROM ma Eleni), lea e tu'ufa'atasia e mafai ai e le US ona fa'atinoina le malosi tele i le itulagi. Ae ui i lea, e le tatau ona tatou ofo pe a tatou vaaia suiga i auala a le pulega a Obama. O le lagolago manino a le US agai i le FYROM e le o se mataupu o mataupu faavae po o se fuafuaga, ae o se mataupu o auala e ausia ai se sini autu; o le pule atoatoa i luga o le itulagi ma le si'osi'omaga o Rusia. Ae ui i lea, o loʻo i ai se isi faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia i le taimi nei, faʻatasi ai ma se "maliega a Yalta" i le va o Amerika ma Rusia ma le faʻamutaina o vaega fou o le faʻalavelave.
Tulaga fa'aletagata o le Balkans e fai ma a'a o fete'ena'iga
O atinaʻe i le lumanaʻi i Balkans e faigata ona vaʻai, peitaʻi, e saogalemu le fai atu o nei mea o le a le lelei pe a faʻaauau pea ona faʻaauau e tagata Balkan a latou matafaioi masani faʻasolopito, e pei o latou o tuaoi misa.
O le mafuaaga muamua o lenei valo'aga ona o nei misa e le'i tupu i se tulaga tu'ufua. I se tulaga faapena, o feteenaiga e le mafai ona faamalosia i luga o itu feteʻenaʻi e aʻafiaga mai fafo ma atonu e le mafai ona tupu. E le gata i lea, o se tulaga faapena e ono mafai ai ona manumalo ma faia'ina taimi e etoeto ai o latou manu'a, fa'atalanoa le filemu, saili le faaleleiga ma fausia le faatuatuaina. Sa i ai i tagata Amerika le "tamaoaiga" tele o le tauina o se taua faalemalo e toetoe lava leai se fesoasoani mai fafo. O le puipuia e vasa e lua ma tuaoi o Mekisiko pipili ma se Kanata le mataʻutia e mafai ona latou taulaʻi atu i a latou misa i totonu e aunoa ma se faʻalavelave faʻafuaseʻi. E leai se atunuu (sili ona taua, Farani poo Egelani) na iloaina le Setete o Amerika, o se fa'ailoga e ono fa'aoso atili ai le toto masaa. O le mea lea, na latou maua ai le avanoa e tau ai se taua, faʻamautu a latou pe a uma le taua modus vivendi ma toe fausia lo latou atunuu i lalo o latou lava tuutuuga. E mafai e tagata Balkan ona moemiti i na mea taugata. E manaia le matauina o le malo o le Iuni na faamataʻuina i se taua soʻo se atunuu e amanaʻia le Confederates vavae ese. I le seneturi mulimuli ane, o le US o le siamupini i le amanaiaina o setete o Balkan vavae ese (Croatia o le muamua ma Kosovo o le mea fou, pe a le o le mulimuli).
O le mafuaʻaga lona lua o le faʻafanua faʻale-tagata o le Balkans lea e fatuina ai se fefiloi mu. O le tele o tagata fefiloi na tuufaasolo mai e le Byzantine ma Ottoman empires, faatasi ai ma ituaiga eseese i le vavalalata vavalalata. O lenei mea na faʻateleina i ex-Yugoslavia e ala i faiga faʻavae o le faʻafefiloi faʻapitoa o tagata mo le fausiaina o se faʻasinomaga masani a le atunuʻu. O lenei fefiloi ma feeseeseaiga na ia faia, e mafai, ma sa avea, faʻaaogaina i fatu feteʻenaʻiga mo mafuaaga eseese. O le faʻatulagaina o tuaoi i le Balkans o loʻo faʻatupuina ai faʻalapotopotoga poʻo faʻalelotu laiti i toetoe lava o atunuu Balkan uma. Aemaise lava, o vaega laiti e faia e tagata Eleni i Albania i Saute (ua taʻua e Eleni "Northern Epirus"), Albanians i FYROM (i Tetovo ma Gostivar), Turks i Bulgaria (Ludogorie/Deliorman ma Eastern Rhodopes), Bulgarians i Moldova (i Bessarabia) , Hungarians i Romania (i Transylvania), Croats i Slovenia, Serbs i Northern Kosovo, Serbs i Croatia, Croats i Bosnia-Herzegovina, Serbs i Slovenia ma Serbs i Bosnia-Herzegovina (i le Republica Srpska). E mafai foʻi ona tatou taʻua Roma, ma tagata toʻaitiiti i nei atunuu uma, faʻapea foʻi ma isi faʻalapotopotoga faʻapitoa e leai ni sui aloaʻia o le malo-setete. E tatau foi ona tatou taʻua galu o tagata sulufaʻi na faia e taua a Yugoslavia, lea e tatau ona toe faʻafoʻi mai. Aemaise lava le faitau aofaʻi o tagata Serbs, o tagata sili ona toʻilalo o nei taua, na sosola ese mai Kosovo ma Croatia i le faitau selau o afe ma o latou tulaga e leʻi faʻasaʻoina.
O le mea moni lea na matou fa'amatalaina o le eleele lafulemu mo le le mautonu, fa'alautele ma le vavae'ese e tupu ai, aemaise lava pe afai o nei mea e totoina ma le loto i ai e ala i fafo. E mautinoa lava sa i ai pea le ita i totonu o le Balkans, aemaise lava ina ua mavae le faʻatupuina o faiga faʻa-atunuu o le 19.th seneturi. Ae ui i lea, o le faʻalavelave mai fafo e masani lava ona avea ma suauʻu na taofia ai le afi. Na o le pau lava le mea na tupu o se mafutaga puupuu i le va o Serbia, Eleni, Bulgaria ma Montenegro, na mafua ai le tuliesea o le Malo o Ottoman mai Europa (muamua Balkan War, 1912). E mafai e se tasi ona mafaufau i le mea e mafai ona ausia e se soʻotaga tumau.
E pei ona taʻua e Sir Steven Runciman: "Ana mafai e setete Orthodox o Europa i Sasaʻe ona faʻapotopotoina i latou lava i se soʻotaga moni, atonu o le a mafai ona latou tetee atu i Sisifo ma Turks. Ae o taua i totonu o le atunuu ma le le fiafia o le Balkan Slavs mo tagata Eleni na taofia ai soʻo sea soʻotaga." [6] A o ia faasino atu i tausaga mulimuli o le Emepaea o Byzantine, o ana faaiuga e oo lava i aso nei.
Slavs (po o le a lava lo latou faʻailoga o le atunuʻu), Eleni, Albanians ma le tele o isi atunuʻu, o tuaoi i le Balkans ma o lenei mea ua tuʻuina atu. O se mea moni. Sa masani ona fai mai loʻu tinamatua: "Fa'aaloalo i lou Atua ma lou tuaoi", o lona uiga e taua tele le faia o se faiā lelei ma lou Atua, e pei o le faia ma lou tuaoi. o se mea moni.
mau faasino
[1] Stalin i Bulgarian delegation (G. Dimitrov, V. Kolarov, T. Kostov); le Kremlin, Iuni 7, 1946:"O le tuto'atasi fa'ale-aganu'u e tatau ona tu'uina atu ia Pirin Macedonia i totonu o le fa'avae o Bulgaria. Ua fa'aalia e Tito o ia lava e sili atu ona fetu'utu'una'i nai lo oe - masalo ona o lo'o nofo o ia i se tulaga fa'ale-aganu'u ma e tatau ona tu'uina atu aia tutusa i tagata eseese. O le tuto’atasi o le a avea ma laasaga muamua i le tu’ufa’atasia o Maketonia, peita’i i le va’ai atu i le tulaga o lo’o i ai nei e le tatau ona fa’anatinatiina lea mataupu. A leai, i le vaaiga a tagata Maketonia o le misiona atoa o le ausiaina o le tuto'atasi a Maketonia o le a tumau pea ma Tito ma o le ae mauaina le faitioga. E foliga mai e te fefe ia Kimon Georgiev, ua e aafia tele oe lava ia te ia ma e te le manaʻo e tuʻuina atu le pule tutoʻatasi ia Pirin Macedonia. O le le'i atia'e o se malamalama Maketonia i totonu o le faitau aofa'i e leai se aoga. E leai se manatu faapena na i ai i Belarus pe a matou folafola atu o se Soviet Republic. Ae ui i lea, mulimuli ane na faʻaalia ai o tagata Belarusian sa i ai moni lava."
[2] E. Kofos, "Nationalism ma Communism i Maketonia", Institute for Balkan Studies, Thessaloniki 1964, itulau 223-224.
[3] Na tusia e David Binder i le "Ua ioeina e le au fai tulafono a Amerika i Bosnia ni mea sese i le tetee i le vaeluaga i le 1992",(Niu Ioka Times, Aokuso 29, 1993):
I le aso 23 o Fepuari, 1992, i Lisbon, na lagolagoina ai e taʻitaʻi Bosnia e toʻatolu - Mr. Izetbegovic [mo Mosalemi Bosnia], Radovan Karadzic mo le Bosnia Serbs ma Mate Boban mo le Bosnia Croats - na lagolagoina se talosaga e avea le malo ma se faʻapotopotoga e vaevaeina i le tolu. itulagi fa'aletagata. O le taliaina e Mr. Izetbegovic o le vaeluaina, lea semanu e teena ai o ia ma lana pati Mosalemi o se matafaioi iloga(!) i totonu o le malo, na faateia ai… O le au fai tulafono a le Iunaite Setete […] "O le taimi lava na toe foi mai ai Mr. Izetbegovic mai Lisbon, na valaau atu ai Mr. Zimmermann ia te ia i Sarajevo ... "Na ia fai mai e le fiafia i ai," na ou fai atu ai ia te ia, afai e le fiafia i ai, aisea e sainia ai?" Dr Karadzic ..."Bosnia ma Herzegovina e le tatau ona amanaʻia o se faʻalapotopotoga tutoʻatasi, tutoʻatasi." O Serbia, na ia fai mai ai, "e mananao i lo tatou lava setete."
I le aso 16 o Mati, na lapatai mai ai Dr. Karadzic e uiga i "se taua faalemalo i le va o ituaiga ma lotu ma le faitau selau o afe ua maliliu ma le faitau selau o taulaga ua faaleagaina." Na ia faaopoopo mai ma le saʻo, "A maeʻa se taua o le a tatou maua le tulaga lava e tasi: tolu Bosnia-Herzegovinas, lea ua tatou maua nei."
I lenā aso, na toe feiloaʻi ai taʻitaʻi Bosnia e toʻatolu i Sarajevo mo se isi taamilosaga o lauga. I le leva o le po na sosoo ai, na latou sainia ai se maliliega fou e vaevaeina Bosnia i "tolu vaega faʻavae" e faʻavae i luga o faʻalapotopotoga faʻapitoa.
O Dr. Karadzic sa i ai i sina taimi euphoric, taʻua o "se aso sili mo Bosnia ma Herzegovina." Ae i totonu o aso na faʻaalia ai e Mr. Izetbegovic ni masalosaloga malosi, fai mai na o le pau lava le mafuaaga na ia sainia ai ona o le taʻu atu e tagata Europa ia te ia e tatau ona ia faia pe afai e manaʻo e maua le faʻaaloalogia faavaomalo o lana malo.
[4] Jose Cutileiro, Failautusi Aoao o le Iuni a Europa i Sisifo, na tusia i le vaega "Tusi" o le Economist (9-15 Tesema, 1995) se tusi ua faaulutalaina: "A'o le'i taua Bosnia", lea na ia taʻua ai:
Sir – I lau tala i Bosnia (Novema 25th), ua e fai mai ai ia Fepuari 1992, a o lei amataina le taua, na ma “faia ai ma Lord Carrington se faavae e ono liua ai le atunuu i se tuufaatasiga o cantons-style Swiss. na mumusu e talia le mea na latou manatu o le malepelepe o Bosnia." E LE FAI.
Ina ua mae'a le tele o taamilosaga o talanoaga, o a matou "mataupu faavae mo le lumanaʻi faʻavae faʻavae mo Bosnia ma Herzegovina" ILOILOGA E ITU UMA E TOLU (Muslim, Serb ma Croat) i Sarajevo i le aso 18 o Mati 1992) e fai ma faavae mo feutagaiga i le lumanaʻi. Sa faaauau pea nei mea, FA'ATAU MA UMA, seia oo i le tau mafanafana, pe a MUSLIMITA FA'AVAE I LE FEAGAIGA. Ana latou le faia faapea, o le fesili a Bosnia atonu na vave foia, faatasi ai ma le faaitiitia o le ola ma le fanua (aemaise lava Mosalemi). Ina ia faʻamaoni, na faʻamalosia Peresitene Izetbegovic ma ana fesoasoani ina ia SCUPTER LEA FEAGAIGA ma ia tau mo se setete autasi o Bosnia e tagata i fafo e manatu lelei latou te iloa lelei.
[5] Numera Fa'asalalau 868014/26-12-44.
[6] Sir Steven Runciman, "The Great Church in Captivity", Cambridge University Press, 1968, i. 84.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo