Leai se Vasega Iloiloga
I lalo ifo o tala fa'asolopito o avanoa tutusa ma le fa'ateleina o le aga'i i luga, o le Iunaite Setete o se sosaiete fa'atauva'a le tutusa ma se fa'atulagaga fa'apulepulega ma le fa'atonu. I le avea ai ma ata o lena tulaga faigata, e toetoe lava a tapu le tautala pe tusitusi i soʻo se auala faʻapitoa ma anoa e uiga i le le tutusa o vasega i le "tele" a le malo (puleaina) ala o faasalalauga ma faiga faaupufai. O lena tulaga masani e mafai ona talimalo i se felafolafoaiga lautele i luga o le faaaogaina o tuuga e avea o se mea e sili ona taua i kolisi ma faauu ma aoga faapolofesa. I le taimi nei, o le faiga faʻapitoa "talatuu", lea e maua ai e tamaiti maumea a le au faʻauʻu aʻoga maualuga le faʻaleleia atili o le ulufale i nofoaga e pei o Harvard ma Princeton, e sili atu i tua atu o talanoaga faaaloalo ma felafolafoaiga taliaina.
E ese le manaia i le tausaga talu ai e matamata i se tasi oloa faʻaleaganuʻu - Yale ma Harvard faauu George W. Bush - faʻatonu lana Matagaluega o Faamasinoga e faʻalavelave i le faʻaogaina o le tuuga e avea o se mea taua i le ulufale atu i le Iunivesite o Michigan. Ona fai mai lea o Bush e talia le faʻamaoniaina o le faʻamaoniga pe a faʻatumuina e le Faamasinoga Maualuga (faʻatumu autasi e le au faʻauʻu o aʻoga ua pisia i le faiga faʻaleaganuʻu), lea (faʻatasi ai ma le tele o le faʻateʻaina o tagata palota uliuli i Florida) na ia nofo aitalafu ai i lona ofisa, na ia lagolagoina le faʻamaoniga.
O le tulaga masani e maua ai le le fiafia i le faaaliga e faapea o William J. Bennett, o le alii sili ona lelei e tali atu i Amerika ma le pepelo, "ua sili atu i le $8 miliona" na leiloa i le pisinisi o taaloga faitupe i le sefulu tausaga talu ai. E leai se tala e uiga i le maualuga o amioga le mama e aofia ai i le tausia o se fausaga lautele lea e mafai ai e se tasi ona faafiafiaina o ia lava e ala i le tietie uila i se aofaiga o tupe e sili atu nai lo le ono taimi na maua i le olaga atoa o le toatele o ona uso a tagatanuu e ala i masini slot. ( US Census Bureau, The Big Payoff: Educational Attainment and Synthetic Estimates of Work-Life Earnings [Iulai 2002]).
“Aumaia i luga o le Bush”
O se faʻataʻitaʻiga sili ona lelei o le faʻaitiitiga o le vasega i le lauga masani o loʻo maua i le brouhaha puʻupuʻu na aliaʻe ina ua faʻatauemu e Bush le au Iraqi e osofaʻia fitafita Amerika i le amataga o lenei masina. "E i ai nisi," o le tala lea a Bush ita i le au tusitala ia Iulai 2nd "e lagona pe a latou osofaia i matou e mafai ona matou filifili e o ese vave. Latou te le malamalama i le mea o loʻo latou talanoa ai pe afai o le tulaga lena… E i ai nisi e lagona e pei o tulaga e mafai ai ona latou osofaia i tatou iina. O la’u tali, aumai i latou.” (Sean Loughlin, “Bush Warns Militants in Iraq,” CNN.com./INSIDE POLITICS, Iulai 3, 2003, maua i luga o le initaneti i le http://www.cnn.com/2003/ALLPOLITICS/ 07/02/sprj.nitop. bush/indext.html).
O se Seoli o se mea e fai atu ai. I le aso lava lea na faʻafefe ai Bush, na lipotia ai e le New York Times e faapea "o le mala o le sauāga a Iraq e le o faʻaalia ai ni faʻailoga o le faʻaitiitia, aʻo feagai fitafita US ma le ita ma le tauimasui o Iraqis ma osofaʻiga le mautonu i le vevela vevela. O le fana ma le pomu na foliga mai na sau mai itu uma i aso nei,” na taʻua ai e le tusitala o Edward L. Andrews, “ua tuua ai se ala o le ita, fenumiai, ma le fiaai mo le tauimasui.” (“In Day of Violence, Attacks From All Directions,” New York Times, Iulai 2, 2003, A16).
O le aso na sosoo ai, lua masina talu ona folafola e Bush le “manumalo” a Amerika i Iraq, e toasefulutasi Iraqis na osofaʻia se vaega o le US i luga o le alatele i matu o Baghdad ma e sefuluvalu fitafita Amerika na manunua i se osofaʻiga o le pa i le eria lava e tasi. O le isi fitafita Amerika na fana i le oti na leoleoina le Falemataaga o Baghdad. (“Attack Leaves US Soldier Dead, 18 Hurt,” USA Today, July 4, 2003). Na fa'ailoa e le Ta'ita'i o Vaega Fa'atasi Lt. General Ricardo S. Sanchez i Iraq e fa'apea "o lo'o matou tau pea" ma ofoina atu se taui e o'o atu i le $25 miliona mo le pu'eina o Saddam Hussein.
I le taimi nei, o le US o loʻo aioi atu i isi malo e fesoasoani ia i latou ia sili atu le faʻaogaina o tagata o Iraq, o se gaioiga taugata ma le mataʻutia e leʻi faʻaogaina e le pulega a Bush i lana fuafuaga mo le puleaina o le lalolagi. E oo atu ia Iulai 10, na lipotia mai e le New York Times e 31 fitafita Amerika na maliliu talu ona faalauiloa e Bush le faaiuga o le taua tele ma na matauina e le CNN e 1,000 fitafita Amerika na manunua na amata ai e le US lana taua. http://truthout.org/docs_03/071103C.shtml) ia Mati 20th. E toatele atu ua fano talu mai lena taimi ma ioe o le a maliliu, e pei ona faailoa talu ai nei e le multi-miliona ma sa avea muamua ma Pule Sili o kamupani o Donald Rumsfeld.
Te'i ma Te'i, i se tulaga
I lo latou fa'afetai, o leo tele na vave tali mai i faitioga i le fa'atupu fa'atupu "aumai" fa'amatalaga, na fa'ailoa mai i totonu o le potu fa'alelei ma le malulu o le Potu Roosevelt o le White House. Na matou faalogo mai i le Sui o Richard A. Gephardt, o le na fai mai ua "lava" le "upu pepelo, macho" a le Peresitene. E i ai laʻu feʻau mo le peresetene, ”o le faʻaopoopo mai lea a Gephardt, ma toe faʻaalia ai manatu o le tele o Democrats. "Matou te manaʻomia se fuafuaga manino e aumaia le mautu i Iraq ma se talanoaga faamaoni ma tagata Amerika e uiga i le tau o lena taumafaiga. Matou te manaʻomia se taumafaiga malosi e atiaʻe se fuafuaga i le maeʻa ai o le taua mo Iraq ae le o le tele o fana-mai-le-hip one-liners.
“Ina ua ou auauna atu i Europa i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi,” o le tala lea a le Senatoa Frank Lautenberg e le talitonu, “Ou te lei faalogo lava i se taʻitaʻiʻau o le militeri - seʻi vagana ai le taʻitaʻiʻau sili - valaaulia fili e osofaʻia 'autau a Amerika."
O le taʻitaʻia o le Democratic presidential candidate Howard Dean na mamafa i totonu, faitioina Bush mo le faʻaalia o le "le mafaufau i mea matautia" o loʻo feagai ma American GI. O nei lagona faavae na foliga mai na faasoa mai e le tusitala ma le tusitala o le Newsweek Howard Fineman. Na taʻu atu e Fineman ia Chris Matthews o le MSNBC e faapea o Bush na "sese" e ala i le "tautala malosi" pe a "i Iraq ua iloa e a tatou 'au o loʻo i ai i latou i faʻalavelave." "O le peresitene," o le faaopoopo mai lea a Fineman, "e leʻi faʻamalamalamaina" le "fuafuaga" a Amerika i Iraq, "ma na te le fesoasoani ia te ia lava i lena ituaiga mea." Na sii mai e Fineman mai se kata meli na ia mauaina talu ai nei mai "se uo o se ofisa maualuga i Iraq." “E i ai sa'u tala fou mo oe,” o le tala lea a le meli. “Faatoa sosola ese le au tusitala ae faatoa amata tala moni. O Iraki o se faʻalavelave." Bush "e leai sana fuafuaga," o le tala lea a Fineman, ma "e le lava a matou 'au."
O le ABC's Diane Sawyer na foliga mai na faateia i le faamatalaga a Bush. I le aso 7 o Iulai, na maofa ai o ia ina ua taʻu atu e le General Tommy Franks ia te ia na ia "matua" malie i le "aumai" a Bush i se tala. “E te faia?!,” o le tali atu lea a Sawyer, ma foliga o le le talitonu i ona foliga. O le tusitala o le White House, Terry Moran, na talimalo i le ABC News mo le po, sa lelea foi. “Manaia tele Diane. O le taʻitaʻiʻau o loʻo faʻalogo i le aliʻi iina, 'aumai i latou.
Alo laki (s)
Ae ui o le autu na faʻaalia se lagona talafeagai e faapea o le tala a Bush e "le talafeagai," "le mafaufau," e atagia mai ai le leaga o fuafuaga, ma e oʻo lava i le le lotonuu, e le mafai ona matauina le palaai ma isi vaega mauoa o le saunoaga a le peresetene ma Amerika militarism. O le a le "macho", o le mea moni, o le faʻamalosi o Iraqis e osofaʻia e le o oe ae o lou mamao (i le vaʻaia ma le vafealoai), vaivai, ma faʻaalia i lalo ifo, pipii i auala ma oneone o se galuega le lelei, le fuafuaina, tetee, matou e mafai ona fa'aopoopo, mai le amataga e le to'atele o tagata fa'apolokiki?
E pei o le tele o tausaga tau mai lana liʻo faʻapitoa, sili ona tamaoaiga, "aumai i luga o Bush" na aloese mai le tautua faamiliteli i le taimi o le Taua a Vietnam. Na ia aloese mai le taua tele o le militeli i lona taimi e ala i le "faia o nisi taimi i le Texas National Guard" (Eric Margolis, "Aumaia 'Em, On Bush," Toronto Star, Iulai 3, 2003). O le maua o le avanoa e faʻaalia ai ona manatu mamafa, West-Texas e faasaga i fili "Komunisi" o Amerika "saolotoga" i le vaomatua o Asia i Sautesasae, na malie o ia e tuʻuina atu le galuega toto ma le palapala i atalii o tagata faigaluega Amerika. Na ia solomuli i le mataʻu i le manatu o le elitist anti-war movement ae na fiafia e fuamoa Amerika e sili ona matitiva ma tagata faigaluega fitafita i le fasioti tagata ma le oti mai le malutaga o le manuia faʻatupu. O lona uiga masani ma lona tulaga tutusa na puʻeina atoatoa ma ulagia i le populist Vietnam-era anti-war rock vii "Atalii laki":
O nisi tagata ua fananau mai e talotalo le fu'a,
Oi, e mumu, paepae ma le lanumoana.
Ma a taina e le faaili le “Talofa i le alii”,
Ooh, latou te faasino atu le fana ia te oe, le Alii e,
E le o aʻu, e le o aʻu, e le o aʻu e le o se atalii o senator, atalii.
E le o aʻu, e le o aʻu; E le o aʻu o se tasi manuia, leai, O nisi tagata na fananau mai i le sipuni siliva i lima,
Le Alii e, aua e te fesoasoani ia i latou lava, oi.
Ae a sau le tagata lafoga i le faitotoʻa,
Le Alii e, o le fale e foliga mai o se faʻatauga, ioe,
E le o aʻu, e le o aʻu, e le o aʻu o se atalii milionea, leai.
E le o aʻu, e le o aʻu; E le o aʻu o se tasi manuia, leai. O nisi tagata latou te fa'atosina mata o fetu,
Oi, latou te auina ifo oe i le taua, le Alii e,
Ma pe a e fesili atu ia i latou, "O le a le tele e tatau ona matou avatu?"
Oi, na'o latou tali mai More! sili atu! sili atu! ioe,
E le o aʻu, e le o aʻu, e le o aʻu o se tama fitafita, atalii.
E le o aʻu, e le o aʻu, e le o aʻu le atalii manuia.
Saunia e J.C. Fogarty (Credence Clear Water Revival)
O lenei, o Bush, e moni lava o le Alo Lalelei sili, - faʻafetai i faʻalavelave faʻafuaseʻi o le fanau mai, tupe faʻaupuga, faʻailoga tagata palota, suauʻu ma Osama (o se uso o le vasega) - faʻauʻu i se tulaga maualuga i le sociology o taua, na puʻeina i le Sixties muamua. vii anti-taua, Bob Dylan's "Masters of War" (1963):
E te lei faia lava ae fausia e faaumatia
E te taʻalo ma loʻu lalolagi E pei o lau tama meataalo
Na e tu'u se fana i lo'u lima
Ma liliu ese mai oʻu mata
Ona e liliu lea ma tamo'e mamao atu A'o felelei pulu saosaoa
E te fa'amauina fa'aoso Mo isi e ta.
Ona e nofonofo lea ma matamata A'o si'i maualuga le numera o le oti
E te lalafi i ou maota, A o toto o talavou,
E tafe mai o latou tino Ma tanumia i le palapala.
E taua, peitaʻi, ia maitauina o Bush, Rumsfeld, ma le isi vaega o lo latou mauoa, paʻu-totolo War Party na mauaina le carte blanche mai le US Congress e tulituliloa taua le tulafono ma le pule a le malo i Iraq. E tutusa lava le taua, o le neo-imperial campaign ua faʻamalosia pea lava pea, faʻamalosia ma e oʻo lava i le tele o faʻataʻitaʻiga e le aufaasālalau-setete a Amerika. Faatasi ai ma le fanau a le 435 sui o le Maota o Sui ma le 100 Senators (a itiiti ifo i le 90 pasene o i latou nei o milionea), e taua le matauina, na o le toatasi - o le tama o le atalii o se Senate nofo toatasi - e iai sana tama. o le sa tautua i le Operation Iraqi Freedom. E leai ni faʻamatalaga faʻatusatusa o loʻo maua i luga o tama ma afafine o faʻasalalauga faʻasalalau taua ma le "puipuiga" pulega o kamupani. Ae, o faʻamaumauga o loʻo i ai nei o loʻo taʻu mai ai o le a tatou le mauaina le toatele oi latou ia i latou na tautua i le tauiviga tele e laveai Amerika ma le lalolagi mai ia Saddam Hussein.
“O Faata a le Amio Galulue-Class America” ma le “O lo Tatou Vasega Maualuga ua Le Toe Auauna”
O ai tonu o loʻo faʻafefe, 'alo ma ave pulufana, oti, ma fasioti i Iraq? E tusa ai ma le New York Times, i se suʻesuʻega taua na faʻasalalau aʻo faʻagasolo le osofaʻiga, "o se suʻesuʻega a le militeri a Amerika e le gata na tuufaatasia ma auʻiliʻili faʻataʻitaʻiga o loʻo valiina ai se ata o se vaega taua e na o se vaega o Amerika."
O le militeri, o le Times na maua, "faʻataʻitaʻiga o le vasega-Amerika," e foliga mai "o le faia o se lua tausaga o le commuter poʻo se aʻoga fefaʻatauaʻiga i fafo atu o Birmingham poʻo Biloxi e sili atu nai lo se ghetto poʻo barrio poʻo le fa tausaga iunivesite i Boston. ” O le mea moni, "o le mea moni, o se vaegaau faigaluega," o se tasi e "manaomia [d] e tau ma oti mo se Amerika mauoa."
E oo lava i tulaga o le au ofisa, ua taʻua ai e Charles C. Moskos, le sociologist a Northwestern University, o tagata mauʻoa o Amerika ua matuā misi lava. "O le vaega o le ofisa i aso nei," o le tala lea a Moskos i le Times, "e le o se tulaga tamalii. E le o ni tagata ia o le a avea ma faipule po o senatoa i le lumanai. O le numera o tagata matutua i le Senate ma le Maota, "na ia faʻaopoopo mai ai," o loʻo paʻu i tausaga uma. E faailoa atu ai ia te oe e le o toe auauna le matou vasega maualuga.”
E leai se faʻataʻitaʻiga, e mautinoa, ae o le militeri "volenitia" e tumu i tagata e ulufale atu ona e leai, i se faʻafuaseʻi o le fanau mai, avanoa i le ala o le vaeluagalemu a Amerika i le manuia o galuega. O se mafuaaga autu o le avanoa e aʻoaʻo ai se tomai ma maua ai fesoasoani tau aʻoaʻoga i kolisi, o se mea e ofo mai e le militeri e fai ma taufaaleaga e mailei ai tagata faigaluega.
“E le talafeagai,” na taʻua ai e se tasi o talavou a le Ami na taʻua e le Times, “o nisi o tamaiti matitiva e lē tele se filifiliga ae o le auai pe a mananaʻo e fua mai ona e leʻi aʻoga i se aʻoga lelei, pe Sa i ai o latou faafitauli faaleaiga na taofia ai i latou mai le manuia, o lea na latou auai ma o latou ia e maliliu mo lo tatou atunuu ae mafai e tamaiti mauoa ona aloese mai ai. (David M. Halbfinger ma Steven A. Holmes, “Military Mirrors Working-Class America,” New York Times, Mati 30, 2003).
O le Jessica Lynch sa fa'aalu muamua ma ua fa'amanatu aloaia nei ua maua ai se fa'ata'ita'iga lelei. O lea ua matua manu'a tigaina ona o lana tautua i le taua a Bush, o Lynch o le afafine o le avetaavale loli mai le teritori eli koale i West Virginia's Wirt County. O le lima o le faitau aofaʻi o lena itumalo, e aofia ai ma le sili atu ma le fa o ana fanau sa nonofo i lalo o le tulaga le atoatoa o le mativa a le malo tele i le tumutumu o le tamaoaiga o le 1990s. (United States Census, Census 2000 Summary File 3 – Wirt Country, West Virginia).
E pei o le tele o isi talavou Amerika mai lana socioeconomic cohort, na auai Jessica i le tele o vaega faigaluega-vasega o vaega faʻaauupegaina e suʻe ni galuega e sili atu nai lo le vave. Sa ia tuliloaina foi fesoasoani tau a'oga i le kolisi e maua ai le tusipasi faaleaoaoga e matua taua tele i le faia o se olaga lelei i le Iunaite Setete, o le atunuu sili ona le tutusa i le lalolagi gaosi oloa. O le tautua faamiliteli o le tau lea e totogi e ia ma le tele o isi tagata Amerika mo le fananau mai i tulaga maualalo o le pulega Amerika.
E pei ona taʻua e se tasi iconoclastic West Virginian, "iinei i West Virginia, o loʻo i ai le matou lisi sili ona maualuga i tagata taʻitasi o soʻo se setete. Ou te manatu o lena e tautala tele e uiga i avanoa e ofoina mai e lenei tamaoaiga i talavou i nei vaega. O galuega i eli koale ua le o toe tele. O Jessica o se tasi o le faamoemoe, sa sailia se auala e maua ai tomai ma aoaoga sa ia manaomia ma iu ai ina toe foi atu i lona aiga mauga pele. E mautinoa lava na ia mauaina ni mea e sili atu nai lo le mea na ia faʻatau i le tele o auala nai lo le tasi. (Anne Tatelin, “The Gospel According to Jessica Lynch,” i http://wheresmypants.net/jessica.htm)
Cowboy nofoa fa'atau
O le tama faʻafefe o le Tupu i le White House e fiafia e faʻaleleia se masani masani, faux-populist i le vasega faigaluega a Amerika. O le mea e ofo ai, o ia ma ana aufaipisinisi e masani ona faʻafefeina lena vasega i se faiga faʻalotoifale e aofia ai le toe faʻaitiitia o lafoga o loʻo taʻalo e pei o se mea mai le "Atalii laki." Ma o le pito sili ona latalata o Bush e manaʻo e sau i le osofaʻiga mataʻutia a le militeri na ia faʻaosoosoina ai le au fitafita Iraqi e amata faasaga i tagata faigaluega Amerika o loʻo nonofo i luma o le televise, ma matamata i fana faʻasalalau i Baghdad poʻo le susulu mataʻutia o lana tagata sili ona fiafia i ai - o le tasi- le toa o le Cold War action Chuck Norris.
E mafaufau Bush ia te ia lava, masalo, o se olaga moni o Norris, e mataʻutia le fefe i loto o na "leaga" Arapi, oe na faʻamalosi e osofaʻia le Atua ma le History filifilia o le setete, le totonugalemu o le "agalelei" i luga o le fogaeleele, ia Setema 11th 2001. O le mea moni. , o ia o se nofoa kaupoe mai le li'o effete o avanoa, lea e manatu alii sili o le pule e fiafia e auina atu alii talavou ma tamaitai talavou o tulaga maualalo i falemai a le militeri po o se tuugamau vave i le sailiga o miti a le malo e manuia ai nai tagata taualoa. . Leai, e leʻi suia mea uma ile 9-11.
Paul Street ([imeli puipuia]) o se tusitala ma se tagata suʻesuʻe i Chicago, Ilinoi.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo