O le faanoanoa tele ma le mafatia na lolovaia ai auala – o solo i luga o vaega o tagata sulufai o loo agai atu [i le tuaoi o Lepanona]. Latou te tuua nuu o lo latou atunuu ma le nuu o o latou tuaa ae siitia atu i se nuu fou e le iloa, tumu i faalavelave. Fafine, tamaiti, pepe, asini - o tagata uma o loʻo feoai, filemu ma faʻanoanoa, i matu, e aunoa ma le tilotilo i le agavale poʻo le taumatau.
E le mafai e se fafine ona maua lana tane, e le mafai e se tamaitiiti ona maua lona tama … O mea uma e mafai ona savali o loo gaoioi, sola ese ma le le iloa o le mea e fai, ma le leiloa po o fea e agai i ai. O le tele o a latou mea ua salalau i autafa; o le tele o lo latou savavali o le sili atu foi lea o lo latou vaivai, ua toetoe a le mafai ona latou toe savavali - ma lafoai mai tino mea uma na latou taumafai e laveai pe a latou agai atu i le tafeaga ...
Sa ou feiloai i se tamaitiiti e 8 tausaga le matua o agai atu i matu ma taitai atu i ona luma ni asini se lua. Na feoti lona tama ma lona uso i le taua ma maliu ai lona tina … Na ou ui atu i le ala i le va o Sasa ma Tarbiha ma ou vaaia ai se tamaloa umi, punou, o lo o sasaina ona lima i se mea i luga o le fanua gaoa. Sa ou tu. Na ou matauina se tamai omo i le laueleele na eli i lima e leai ni lima, i fao, i lalo o le laau olive. Sa tuuina i ai e le tamaloa se tino o se pepe na oti i lima o lona tina ma tanumia i le palapala ma [ufiina] i maa laiti. Ona ia toe foi lea i le auala ma faaauau pea ona agai atu i matu, o lona toalua punou sa savali i ni nai sitepu i ona tua, e aunoa ma le toe tepa i tua. Sa ou tau atu i se toeaina, sa matapogia i luga o se papa i le itu ma e leai se tasi o le au sulufai na lototele e fesoasoani ia te ia … Ina ua matou o atu i Birim, sa sosola tagata uma i lo latou fefefe i le itu i le alia e faasaga i matu, ma ave a latou fanau laiti ma le tele o ie latou te mafaia. O le aso na sosoo ai, na latou toe foʻi mai ai ona e leʻi faatagaina i latou e Lepanona e ulufale. E toafitu pepe na maliliu i le maalili.
O lenei faʻamatalaga faʻafefe e leʻi tusia e se tagata faʻatupu aia tatau, o se UN observer poʻo se tusitala alofa. Na tusia e Mose Karamelu ma o loo iai i lana tusi Fa'aupuga i Matu - muamua lomia i le 1949.
Na ia taamilo i Kalilaia i le faaiuga o Oketopa 1948, ina ua uma ona faatonuina le Operation Hiram, lea na faia ai e fitafita Isaraelu nisi o sauaga sili ona leaga i le Nakba, le faamamaina o ituaiga o Palesitina. O solitulafono na matua'i matuiā ma na ta'ua ai e nisi ta'ita'i o le au fa'a-Saioni o ni faiga fa'a Nasi.
O le tusi a Karamelu ma le tele o mea faapena - tusi brigade, memoirs ma talafaasolopito o le militeri - e mafai ona maua i luga o fata o fale Iutaia o Isaraelu mai le 1948 agai i luma. O le toe asiasi atu ia i latou, 70 tausaga ua mavae, ua faaalia ai se upumoni faavae: semanu e mafai ona tusia le “talafaasolopito fou” o le 1948 e aunoa ma se pepa fou e tasi na faʻamaonia, ae seʻi vagana o nei punaoa tatala, e pei ona ou taʻua i latou, na faitauina i tioata e le o ni Zionist.
O le taʻutaʻua - ma ua faʻaaogaina nei - faʻamatalaga o le tala faasolopito na tusia e le au manumalo e mafai ona faʻafetaui i le tele o auala. O se tasi o auala o le tatalaina lea o lomiga a le au manumalo ina ia faʻaalia ai pepelo, faʻamatalaga ma faʻamatalaga sese, faʻapea foʻi ma a latou gaioiga e le iloa.
O le toe faitauina o nei punaoa tatala e uiga i le Nakba, e tele lava na tusia e Isaraelu lava latou, e tatalaina ai ni vaaiga fou o tala faasolopito i luga o le ata tele o lena vaitau - ae o pepa faʻasalalau e mafai ai ona tatou vaʻai i lena ata i se iuga maualuga.
O lenei toe faia e mafai ona faia i soʻo se taimi i le va o le 1948 ma aso nei - pe a naunau le au tusitala talafaasolopito e faʻaogaina le mataʻutia e manaʻomia mo sea suʻega.
O le toe faitauina o nei punaoa tatala, aemaise lava i le ogatasi ma le tele o tala faʻasolopito o le Nakba, e faʻaalia ai le faʻaleagaina ma le faʻaleagaina na faʻatasi ma le mala. O le fa'atauva'a e taatele i nu'u nofoia i tausaga fa'avae o latou galuega fa'apulega ma e mafai fo'i i nisi taimi ona punitia e le gagana matutu ma le 'alo'alo a le militeri ma pepa fa'apolokiki.
Ou te le faapea e ta'u faatauvaaina le taua o faamaumauga o faamaumauga. E taua tele mo le taʻu mai ia i tatou o le mea na tupu. Ae ui i lea, o punaoa tatala ma tala faʻasolopito e taua tele mo le malamalama i le uiga o le mea na tupu.
O sea toe faitau e fa'aalia ai le DNA nofoia-kolone o le poloketi Zionist ma le nofoaga o le 1948 fa'amama fa'atagata i totonu.
Dehumanization i se fua tele
Fai i le upusii a Karamelu, mo se faataʻitaʻiga. E mafai faapefea e se tasi o loo vaavaaia ia faiga sauā ona tusi ma le alofa?
O le faʻamatalaga o loʻo i se isi fuaiupu i le upusii lava e tasi lea e foliga mai e toetoe lava o se faʻalavelave: "Ona ou matauina ai lea o se tamaititi e 16 tausaga le matua, e matua le lavalavā o ataata mai ia i matou, ina ua matou pasia o ia (e malie, pe a ou pasia o ia ou te leʻi alu i ai. taʻu atu ona o lona le lavalavā po o ai tagata na ia te ia ma na ou vaai ia te ia o se tagata).
Mo se tasi taimi pu'upu'u tulaga ese, na fa'aletagata le tama Palesitina (i totonu o puipui i le tusitusiga). Ae o le fa'aleagaina na tupu i se fua tatou te molimauina i solitulafono tetele e pei o le fa'amama fa'atagata ma le fasioti tagata.
O le tulafono o le manatu o tamaiti o se vaega o le fili, o le na tatau ona faʻamamāina mo le manuia o se setete Iutaia poʻo e pei ona taʻua e Karamelu - o se aso talu ona maeʻa lana malaga i Kalilaia - mo le faʻasaʻolotoga.
Sa ia faasalalauina atu le savali lenei i ana vaegaau: “O Kalilaia atoa, le Kalilaia Isaraelu anamua, sa faasaolotoina e le malosiaga mamana ma le faataumaoi a le IDF [fitafita a Isaraelu] … na faatoilaloina] Meiron [Mayrun], Gush Halav [Jish], Sasa ma Malkiya … Na matou faaumatia faamoega o fili o Tashiha, Eilabun, Mghar ma Rami … O maota o le fili na pauu taitasi ma le isi.”
I le fitusefulu tausaga talu ona maeʻa le Nakba, o le gagana Eperu o se meafaigaluega taua e pei o le avanoa i faʻamaumauga a Isaraelu. O le tusitusiga Eperu o loʻo taʻu manino mai ai poʻo ai le fili - o le fili na sola, na faʻaumatia ma tuliesea mai ona "olo."
O i latou ia o tagata na feiloai i ai Karamelu. Ma mo sina taimi, na faagaeetia ai o ia i o latou mafatiaga.
Togiola?
O vaega pito sili ona taua o faʻasalalauga i nei ituaiga o lipoti o manatu o le faʻasaʻoloto ma le faʻaumatia (sihrur ma hisul). O le uiga o lenei mea, i le mea moni, o se taumafaiga e faʻaleaganuʻu tagata o loʻo nofoia Palesitina e ala i le faʻaleagaina o tagata Palesitina.
O le ute lea o se galuega fa'anofo-kolone ma le tusi a Karamelu - ma isi - fa'aalia atoatoa. Na vaai Karamelu i le galuega i le 1948 o se togiolaina o Kalilaia Roma.
O nei faiga sauā faasaga i tagata Palesitina e itiiti lava se mea e fai i le sailia o se malutaga mai le tetee i le Semitism.
O le poloketi Zionist sa, ma o loʻo i ai pea, o se poloketi o le faʻaleagaina o le faitau aofaʻi o Palesitina ma suia i le tasi e aofia ai tagata Iutaia. I le tele o auala, o le faʻatinoina o se faʻaupuga faʻaleaganuʻu faʻaleaganuʻu, e pei o lea na fafagaina ai le faʻaleaga Italia ma Siamani i le faaiʻuga o le 19 senituri ma tua atu.
O loʻo manino lenei fesoʻotaʻiga i tusi e uiga i au faʻatau i le autau a Isaraelu. O se tasi o ia tusi, O le Alexandroni Brigade ma le Taua o le Tutoatasi, o se tulaga fa'atatau.
Na tuuina atu i le Alexandroni Brigade le nofoia o le tele o le talafatai o Palesitina, i matu o Jaffa, e tusa ma le 60 nuu le aofaʻi. A'o le'i nofoia nu'u, sa a'oa'oina le 'au i le tala fa'asolopito o a latou galuega. O le tala na saunia e taʻitaʻiʻau o loʻo toe taʻua i le tusi i mataupu e lua. O le muamua ua faaulutalaina "The Military Past of the Alexandroni Space" ma e amata i le faapea mai "o le pito i luma na feagai ai le Alexandroni Brigade i le taua o Independence e tulaga ese i le talafaasolopito o le militeri o le itulagi ma Eretz Isaraelu [Isaraelu Tele] i. faapitoa.”
O le Sarona lea - o le talafatai o Palesitina i le tala faʻasolopito a Zionist - o se upu faʻavae e leai ni aʻa i le talafaasolopito. O le Sarona, le tusi i le Alexandroni Brigade ua taʻu mai ai ia i tatou, o se “laueleele mauoa ma lauusiusi” lea na “tosina” ai autau a o latou “faimalaga” i le nuu o Isaraelu. O lenei mataupu faasolopito e tumu i tala o le lototoa, o loo faapea mai, mo se faaaʻoaʻoga, “o i inā [le nuu o] Isaraelu i lalo o le [perofeta] o Samuelu, na fetaiaʻi ai ma Filisitia.”
Sa lē taulau tagata Eperu i taimi uma i le taua faasaga i o latou fili, ae “e pei o aso nei, o le loto sili lea na faia ai le paleni mo Isaraelu.”
I lalo o Baibars, le Mamluk sultan, na faʻaumatia ai Sarona o se fanua faʻatoʻaga ma "mai lena taimi o le a toe maua ai e Sarona lona malosi tau tamaoaiga seʻia oʻo i lona toe nofoia ma le au malaga a Zionist [aliya]," o loʻo taʻua ai e le tusi. Baibars, i le ala, sa i ai iina i le 1260. O lea o le tusi i luga o le Alexandroni Brigade o loʻo taʻu atu ai i le au faitau o Sarona sa leai ni tagata mo le sili atu i le 600 tausaga, o le faʻataʻitaʻiga a Zionist o talafaasolopito i lona tulaga sili.
I le vaitaimi o le Ottoman, o Sarona “sa matuā faatafunaina, tumu i taufusi ma malaria,” o le faaopoopo mai lea a le tusi. “E na o le ʻau Iutaia ma le nuu i le faaiʻuga o le senituri lona 19 na amata ai se vaitaimi fou o le tamaoaiga [i le talafaasolopito o Sarona].”
Na "toe faafoi" e le au Zionist le Sarona i lona mamalu muamua ma na avea ma se tasi o nofoaga sili ona Iutaia i le "Mandatory Eretz Israel" - e pei ona taʻua e le tusi Palesitina pe a faʻatautaia e se pule a Peretania.
“Ua tatau ona faatamaia nuu”
Na amata le fa'amamāina fa'aletagata o le gataifale Eperu a'o pulea Palesitina e Peretania. O Peretania, i le tele o itu, o se paaga taua a le Zionist movement. Ae e leʻi faafaigofieina le nofoia o Palesitina i le vave e pei ona manaʻo ai nisi o tagata Zionist. O le tusi i le Alexandroni Brigade e oo lava i le faamatalaina o Peretania o se faʻalavelave faʻaleagaina i nisi taimi i le "faʻaolataga" Iutaia.
O lea e manino mai ai sa iai pea tagata Arapi i totonu o Sarona. O loʻo faʻamatalaina e le tusi le itulagi o le laina ola mo tagata Iutaia, ae o loʻo fautua mai ai o le olaga Iutaia na faʻalavelaveina e le tele o nuʻu Arapi lata ane.
E masani lava o le itu i sasae o Sarona lea sa “Arapi mama ma na avea ma faamataʻuga autū i nuu o Iutaia; o se taufaamataʻu e tatau ona amanaia i so o se fuafuaga faafitafita.”
O le “mataʻu” na “taua” muamua e ala i osofaʻiga tuufua i nuu. Fai mai le tusi e oo atu i le aso 29 o Novema 1947 sa lelei le sootaga i le va o tagata Iutaia ma Palesitina ma sa faaauau pea ina ua mavae lena aso. Ae o se fuaiupu mulimuli ane ua taʻu mai e tusi ia i tatou "i le amataga o le 1948, na amata ai le faagasologa o le lafoaia o nuu maotua o Arapi. E mafai ona iloa e se tasi faailoga muamua o lenei mea i le lafoaia o Sidan Ali (al-Haram) e ona tagata Arapi e 220 ma Qaisriya e ona tagata Arapi e 1,100 i le ogatotonu o Fepuari 1948. E lua fa'ate'a tetele na faia a'o va'ava'ai ma le'i fa'alavelave le au a Peretania sa nafa ma le tulafono ma le fa'atonuga. Ona “ia Mati faatasi ai ma le faateteleina o le taua, na faateteleina le faagasologa o le lafoaia.”
O le "faʻateleina" na oʻo mai ma le faʻatinoina o le Fuafuaga Dalet - o se mamanu mo le faʻaumatiaina o nuʻu Palesitina. O le tusi i le Alexandroni Brigade o loʻo aumaia ai se aotelega o faʻatonuga e afua mai i le fuafuaga. O poloaiga e aofia ai le galuega o le "faʻatulagaina o nuʻu Arapi e tatau ona faoa pe faʻaumatia."
E 55 nuʻu, e tusa ai ma le tusi, i le eria o loʻo nofoia e tusa ai ma le Fuafuaga Dalet. O le Eperu Sarona na toetoe lava a "faasaolotoina" atoatoa ia Mati 1948 ina ua "faamamaina" le talafatai mai nuu Arapi e ese mai le fa. I le gagana o le tusi: “O le tele o eria lata ane i le talafatai na faamamaina mai nuu Arapi, e ese mai i … o se 'tamaiti tafatolu' ma i totonu o nuu Arapi o Jaba, Ein Ghazal ma Ijzim - lea na pipii mai e pei o se limamatua tiga. , o loʻo vaʻaia le auala o Tel Aviv-Haifa; sa iai foʻi tagata Arapi i Tantura i le matafaga.”
O se suʻesuʻega loloto o nei tusitusiga ma isi faʻamatalaga tatala o le a faʻamalamalamaina ai le natura faʻatulagaina o le faʻagasologa o galuega faʻa-kolone i Palesitina, le Nakba faifai pea.
O le talaʻaga o le Nakba e le gata o se tala faʻasolopito o taimi ua tuanaʻi, ae o se suʻesuʻega o se taimi faʻasolopito o loʻo faʻaauau pea i le taimi o le tusitala. Saienitisi fa'aagafesootai e sili atu ona fa'aauupegaina e fa'atautaia ai "fa'agai'i sini" - e ta'ua o le su'esu'eina o mea fa'aonaponei - ae o le au tusitala fa'asolopito, o lea e ta'u mai ai ia i tatou, e mana'omia le mamao e mafaufau ai ma va'ai i le ata atoa.
I le vaai atu, o le 70 tausaga e tatau ona lava le mamao, ae i le isi itu, e pei o se taumafaiga e malamalama i le Soviet Union, pe mo lena mea o le Crusades, e tagata o ona po nei, ae le o le au tusitala talafaasolopito.
Nofoaga o manatua, e faʻaaoga ai Pierre Nora's manatu, faʻapea foʻi ma le sikola sikola o tausaga talu ai nei e le faʻaosoina e le faʻavasegaina taʻitasi, ae ona o lo latou talafeagai i tauiviga i aso nei.
O galuega faatino o tala faasolopito tuugutu, faapea foi ma tusi brigade, o ni punaoa taua uma ma mafai ona maua e ulu atu i le Zionist moni ma le taufaaleaga, ma mulimuli ane Isaraelu, talipupuni o le taufaasese. Latou te fesoasoani e malamalama pe aisea ua avea ai le manatu o se malo faatemokalasi poʻo le faʻamalamalamaina o se oxymoron.
talafaasolopito faamaonia o Isaraelu
O le soloia o le talafaasolopito faamaonia o Isaraelu o le auala sili lea e luʻitauina ai se upu laundrette e liliu ai le faamamaina o ituaiga i le puipuiga o le tagata lava ia, faomea fanua i le togiola ma faiga apartheid i popolega "saogalemu".
E i ai se lagona, i le tasi itu, ina ua mavae le tele o tausaga o le faafitia, o le tala faasolopito na faaalia i le lalolagi atoa ma le manino ma lanu. O le tala a Isaraelu ua luitauina ma le manuia i le lalolagi aʻoga ma i le lautele lautele.
Ae ui i lea, o loʻo i ai se lagona o le le fiafia, ona o le faʻatapulaʻaina o le avanoa i pepa faʻasalalau i totonu o Isaraelu i tagata atamamai, e oʻo lava i Isaraelu, ae o le au sikola Palesitina e le mafai ona faʻamoemoe i le tulaga faʻapolokiki o loʻo i ai nei e maua ai se avanoa.
O le alu i tua atu o faʻamaumauga faʻamaumauga e uiga i le Nakba, o le mea lea, e manaʻomia e le gata mo se malamalamaga sili atu i le mea na tupu. Atonu foi o se fofo mo tagata suʻesuʻe i le lumanaʻi, ona o le tulafono fou a Isaraelu i le declassification.
Ua iai Isaraelu punitia le tele o le 1948 pepa.
O isi punaoa ma auala o loʻo fautuaina i lenei vaega o loʻo faʻamamafa ai ni nai manatu. E fesoasoani le malamalama i le gagana Eperu ma e manaʻomia le faʻaauauina o tala faʻasolopito o tala faʻasolopito.
O lo'o tumau pea le taua o le fa'aaupuga fa'a-kolone mo le toe su'esu'eina o le poloketi a Zionist ma le tetee atu i ai. Ae o loʻo iai pea faʻafitauli i le fetuunaʻi o le faʻataʻitaʻiga - pei o le pe mafai ona faʻaoga i tagata Iutaia mai atunuu Arapi na siitia atu i Palesitina - ma e tatau ona suʻesuʻeina atili.
Ae sili atu nai lo se isi lava mea e tatau ona tatou faʻamalosia o le tautinoga i Palesitina e le o se faʻalavelave mo sikolasipi lelei ae o se faʻaleleia atili. E pei ona tusia e Edward Said: "Ae o fea oi ai mea moni pe afai e le o faʻapipiʻiina i le talafaasolopito, ona toe faʻafouina lea ma toe faʻaleleia e sui o tagata soifua faʻaosofia e nisi o loʻo iloa pe manaʻo pe faʻamoemoeina-mo tala faʻasolopito o lona faʻamoemoe i le lumanaʻi o le toe faʻafoʻisia o le faamasinoga tonu i ē ua faʻaumatia?"
O le amiotonu ma mea moni, tulaga tau amio, tomai fa'apolofesa ma le sa'o a'oa'oga e le tatau ona fa'atasia le tasi i le isi ae ia va'aia o lo'o saofagā uma i se atina'e lelei fa'asolopito. E toaitiiti lava galuega fa'asolopito o lo'o mana'omia se faiga fa'atasi e pei o le su'esu'ega i le Nakba o lo'o fa'aauau.
O le tusitala o le tele o tusi, Ilan Pappe o le polofesa o talafaasolopito ma le faatonu o le Nofoaga Autu Europa mo Palesitina Suesuega i le Iunivesite o Exeter.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo