Sa masani ai Eva vao, o le na maliu ina ua maʻi ia Me 19 i Hondarribia i le atunuu o Basque, Spain, i le 79 o ona tausaga, e taʻu atu i se uo i aso a o lei maliu o ia o loo ia ola i aso sili ona lelei o lona olaga. O se fa'ailoga agavale e le mafai e le setete o Sepania ona fa'agugu pe fa'alumaina, fa'atete'e se'ia o'o i le fa'ai'uga o faiga fa'apolokiki malosi a Sepania, ma o se uo sili a Vietnam, Cuba ma mulimuli ane o Venesuela ma Polivia, o lo'o manatua pea o ia ma le alofa tele i le taimi atoa. le lalolagi e tautatala faaSipaniolo.
Na fanau Eva i se aiga malosi faapolokiki i Paselona i le 1928. O lona tama tusiata, o se tagata anarchist na manatu o aʻoga o se faʻalapotopotoga faʻalavelave, na taofia o ia i le fale mo le umi o lona soifua. O se taimi ina ua mavae lona maliu i le 1936 na ia tu ai i se inisitituti faaleaoaoga aloaia. O le tausaga foi lena na amata ai le taua faalemalo ma i le 1939 na oo ai i le taimi na lele atu ai Eva i fafo. Lusia mai se vasega pepe na faia ma le fesoasoani a Suiselani mo tamaiti Sipaniolo, ina ua toso ese o ia e lona tina mai le loli i ni nai minute a o lei alu agai i le nofoaga e aveese ai.
Eva vao maua se faailoga i le psychiatry i Madrid ma i le tausaga mulimuli o ana a'oga i le 1955 na ia feiloa'i ai ma faaipoipo ia Alfonso Sastre, fai tala, tusitala ma se tagata faitio faifaipea i le fa'ata'ita'iga i le vaitaimi o Franco. Sa latou nonofo faatasi seʻia oo i le iʻuga, o se ulugalii sa galulue soosootauʻau i la laʻua galuega ma na faasolo ina la mafaufau ma tusitusi tutusa.
Faatasi ai ma sauaga a Aflonso i Spain, na alu le ulugalii mo Paris i le 1956, lea na fanau ai le la tama muamua. I le taimi lea, na ia siitia ese mai le mafaufau i le "sui generis sociology" ma tusia lana tusi muamua, Febrero. Sa latou toe foi i Spain i le 1962 ma sa taofia ai o ia ina ua auai i isi tamaitai o loo faaalia le lagolagoina o tagata maina mai Asturian. Sa faasala o ia, musu e totogi ma sa auina atu i le falepuipui faatasi ma lana tama teine faatoa fanau mai.
I le 1968, na faia ai e Franco se tulaga o faalavelave faafuasei. O le tali a Eva o le faasa'oina lea, faatasi ai ma ana uo, se tusi talaaga faalilolilo, Faamatalaga, ma le lomiga samizdat ua sili atu ona salalau lautele, State of Faalavelave Tutupu Faafuasei. O se Catalan e ala i le fanau mai, o lona faailoaina ma le Basque mafuaaga na amata i uiga le fefe i le 1970, ina ua i ai o ia i totonu oi latou na galulue e faatuina se komiti soʻotaga i le taimi o le farcical. Burgos faamasinoga o le 1970 faasaga i pagota Basque, lea na iu i le tuuina atu o faasalaga oti ma mulimuli ane suia ina ua maeʻa se tagi faavaomalo. Na pueina o ia i le 1974 mo le tusitusi i lalo o le igoa ole Julen Agirre Operation Ogre, o se tusi na auiliiliina ai le fasiotiga o pomu taavale i le 1973 e le vaega Basque, ETA, o le Admiral Luis Carrero Blanco, le Palemia Sipaniolo ma le tagata sili ona vavalalata a Franco. Na sauaina Eva ma taofia i le puipuiga mo le tolu tausaga, tuuaia i le galulue faatasi ma le ETA, o se moliaga e lei faamaonia.
O lana tala o le faafalepuipuiina, ua faaliliuina mai le From a Spanish Prison, na susulu atu ai le malamalama i le le mautonu o le faamasinoga faaSipaniolo ma lona lava tagata soifua ma le malosi mo le alofa mo lana fanau, lona aiga ma isi i le lotolotoi o faigata tele. O le falepuipui foi na avea ma uunaiga mo ia e faatuina ai le TAT, o se vaega e tuuto atu i le galue e tetee atu i sauaga, ma tusitusi tele i luga o le mataupu. I le avea ai o ia o se tagata sauaina, sa ia tauivi seia oo i le iuga e tetee atu i sauaga, ma fai mai e ui lava i le tele o tausaga o galuega uma, ae sa masani lava ona avea ma nofoaga masani.
Ina ua uma ona tatala o ia, sa siitia atu le aiga i le atunuu o Basque lea sa nofo ai Eva seia oo i le iuga. Na ia faʻaogaina o ia lava ma le Basque Left ma sa i ai se taimi na filifilia ai e avea ma Senatoa faʻaitulagi i luga o se tiketi agavale. O ia foi o se tagata faavaomalo e le mafai ona suia e mafai ona ia lagonaina le tiga o isi. O tatou e nafa ma a tatou lava gaioiga ma a tatou lava filemu, o lana tala lea ma e leʻi faia e Eva le filemu. Sa asiasi atu o ia Iraq i le 1998 ma tusia se tusi e uiga i ai, 'Iraq, o se Luʻi i le Poloaiga a le Lalolagi Fou?' Na fiafia o ia i le tala faʻasolopito o le 'tagata fou' na tulaʻi mai i Cuba, faʻatalanoaina tagata faifaatoaga o loʻo aʻoaʻoina mo le taimi muamua e tautala i luma o le lautele ma ola i le lotogatasi ma isi.
Eva vao ose tusitala mata'utia, o tala ma lipoti fa'aupuga i mataupu e le'o maua e le au fa'asalalau fa'apisinisi. Talu mai le 1990 sa ia pisi lava ia Hitu, o lana lava kamupani lomitusi sa galue i luga o laina felagolagomai. Na te fa'asa'o, fa'aliliu, teu ma fa'atau atu tusi. O le faʻaaloalo sili ona faʻaaloalo ia te ia o se mea na ia tusia e fai ma faʻailoga mo se tasi o ana soa: "Ave aʻe le moe o tatou oti ma liliu i latou i se lima fatufatuaʻi e faʻatupu ai mea e le mafai ma faʻataʻitaʻiina i utopia e suʻe ni auala fou e faʻavavevave ai. le fa'agasologa o le fa'aletagata.” Alfonso, o lana lava soa i le olaga atoa, e sao mai ia te ia ma e faapena foi i lana tamai valoaga: "Ma e i ai se aso, soa, o le a tatou toe foi atu ma le manumalo i le avanoa e leʻi avea ma tatou".
(Eva Forest 1928-2007)
[imeli puipuia]
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo