Punavai: Miti masani
Ata na saunia e JessicaGirvan/Shutterstock
Fa'amasinoga fa'alesiosiomaga o le a vaega taua o le tauiviga lautele mo se lumanaʻi gafataulimaina, mautu, ma tutusa. E faapena foi le i'uga o le vaitaimi o le suauu; o le mea moni, o le decarbonization ma le siosiomaga amiotonu e o faatasi.
E le mafai ona faafitia o le toʻaitiiti ma le maualalo o tupe maua o alalafaga na latou tauaveina i le talafaasolopito se avega le tutusa o lamatiaga tau le siosiomaga.
O le fa'amasinoga fa'alesiosiomaga e fa'asolo mai i le Faagaioiga o Aia Tatau a le Va o Tagata o le 1960s. E pei o lea, e maua'a loloto i le tala faasolopito uliuli.
O le Memphis Sanitation Strike i le 1968, lea na maua ai Martin Luther King Jr., ua ta'ua o le ulua'i tetee a le atunuu e tetee atu i faiga lē tonu o le siosiomaga.
I le 1982, na faia ai e tagata Aferika Amerika se tetee tele e faasaga i le polychlorinated biphenyl (PCB) lapisi i totonu. Itumalo o Warren, Karolaina i Matu, o se mea na tupu na avea ma faʻalavelave mo le fanau mai o se faiga faʻapolokiki e tuuto atu i le tauina o le le tonu o le siosiomaga ma le faʻailoga tagata.
O le mea moni, o isi nu'u lanu na fa'atupuina fo'i e fa'asagatau atu i fa'amata'u fa'amata'u i le si'osi'omaga, e o'o lava i luma o Warren County. I le 1960s, Cesar Chavez na taʻitaʻia se fusuaga e faʻatulaga ai tagata faigaluega faʻatoʻaga malaga mai. Na ia faavaeina le National Farm Workers Association i le 1962 ma le faʻamoemoe o le faʻatoʻilaloina o se faiga faʻatoʻaga i le US lea na faʻaaogaina ai tagata faigaluega faifaatoaga o ni pologa. Na vave foi ona iloa e Chavez le matautia o le tuuina atu o tagata faigaluega faifaatoaga i vailaau e tineia ai manu faalafua i totonu o fanua, ma i le amataga o le 1970s na tauivi ma le manuia ina ia maua. DDT faasaina ona o ona aafiaga leaga o le siosiomaga.
E le mafai ona fa'afitia o le to'aitiiti ma le aufaipisinisi maualalo o lo'o tauaveina i tala fa'asolopito se avega fa'aletonu o lamatiaga tau si'osi'omaga. O le faitau aofa'i o tagata matitiva ma fa'ailoga-itunu'u e sili atu ona nonofo latalata i mea fa'aleagaina ma manavaina le ea leaga. Robert Bullard's O su'esu'ega na fa'aalia ai o otaota mata'utia, lapisi lapisi ma fale fa'aleagaina e toetoe lava o taimi uma e i'u ai i nu'u matitiva ma e to'atele tagata uli nai lo papa'e, mau'oa tua'oi.
Ioe, a lipoti 2017 mai le NAACP, le Clean Air Task Force, ma le National Medical Association na faʻamaonia mai o Aferika Amerika e 75 pasene e sili atu nai lo isi tagata Amerika e nonofo latalata i fale gaosi oloa e faʻaleagaina ai le vai ma le ea ma faʻaleagaina ai le lelei o le olaga. I le isi itu, a suesuega 2018 e le Environmental Protection Agency (EPA) na maua e saienitisi o Aferika Amerika na feagai ma le 54 pasene maualuga le mamafa o le soifua maloloina pe a faatusatusa i le faitau aofaʻi lautele. O nu'u e le o ni papa'e e 28 pasene le maualuga o le avega o le soifua maloloina ma i latou o lo'o matitiva e 35 pasene le maualuga o le avega.
O le fa'ailoga tagata i le si'osi'omaga e mautinoa lava e matua'i moni lava, ma ua iloa e le feterale mo le tele o tausaga. Peitaʻi, “e iai leai se tulafono feterale pulea le le tonu o le siosiomaga," e ui lava na faʻavaeina le faʻamasinoga o le siosiomaga e avea o se faʻamuamua a le malo tele i le 1994 ma le sainia o Poloaiga Faʻatonu 12898 saunia e Bill Clinton. Po o le a lava le alualu i luma ua faia i le tau faasaga i le le tonu o le siosiomaga ma le faailoga tagata i le siosiomaga ua mafua ona o le faʻatulagaina o nuʻu ma le faʻamalosi.
E silia ma le 140 mataupu tetele o loo mataituina e le Environment Justice Atlas. Ma e toetoe lava oi latou uma o loʻo i totonu o nuʻu o loʻo nonofo ai le faitau aofaʻi o tagata matitiva ma faʻalapotopotoga.
O se tasi o fa'alāpotopotoga muamua na tu'ufa'atasia i le fa'ato'ilaloina o faiga lē tonu o le si'osi'omaga o Nuu mo se Si'osi'omaga Lelei. Sa faavaeina i 1978 faatasi ai ma se misiona e faʻamalosia tagata i Kalefonia matitiva nuʻu ma nuʻu lanu e faia ni gaioiga ina ia "ausia le soifua maloloina o le siosiomaga ma le amiotonu e ala i le puipuia ma le faʻaitiitia o le filogia ma le fausiaina o nuʻu lanumeamata, soifua maloloina ma gafataulimaina ma siosiomaga."
I le sefulu tausaga mulimuli ane, o le taua faasaga i le le tonu o le siosiomaga ma le faʻailoga tagata i le siosiomaga na faʻateleina ai le ausa ma le faʻavaeina o le tele o faʻalapotopotoga i le US. E aofia ai i lenei vaega o WE ACT for Environmental Justice (1988), Centre for Race, Poverty & the Environment (1989), Indigenous Environmental Network (1990), Southwest Network for Environmental and Economic Justice (1990), Deep South. Nofoaga Autu mo Faamasinoga Siosiomaga (1992), ma le National Black Environmental Justice Network (1999). Earth Rights International, o le uluai faalapotopotoga na faavaeina i luga o le talitonuga e mafai e faalapotopotoga a Amerika ona tali atu mo solitulafono tau le siosiomaga ma le sauaina o aia tatau a tagata i fafo, na amata mai i le 1995 ma ua tupu aʻe i le lalolagi atoa e tuuto atu i le taua mo le faamasinoga tonu o le tau.
E tele fa'alāpotopotoga fa'afa'amasinoga tau le si'osi'omaga na tula'i mai i tausaga o lumana'i e le gata ona o le fa'ateleina o le silafia e tagata lautele i suiga o le tau ae fa'apea fo'i ona o lo'o fa'atupula'ia le le tonu o le si'osi'omaga i le US. E silia ma le 140 mataupu tetele o lo'o mataituina e Atlas Faamasino Siosiomaga. Ma e toetoe lava oi latou uma o loʻo i totonu o nuʻu o loʻo nonofo ai le faitau aofaʻi o tagata matitiva ma faʻalapotopotoga.
I le aluga o tausaga, o Louisiana's "Ala o Kanesa" ua oʻo mai i le vaʻaia o se tasi o faʻataʻitaʻiga sili ona mataʻutia o le "faʻailoga lanu." "Cancer Alley" o se 85-maila le umi o le vaitafe o le Misisipi o loʻo tumu i fale gaosi oloa. O se tasi o nofoaga sili ona leaga i totonu o le US, ma le kanesa lamatiaga aua o le to'atele o tagata Aferika Amerika o lo'o nonofo i nu'u e latalata i la'au e 50 taimi le averesi a le atunu'u.
O le "Cancer Alley" a Louisiana o se faʻataʻitaʻiga manino foi o toilalo a le malo. Ae e le tatau ona oo mai o se mea e faateia ai ona o le faatosinaga faaupufai a le suauu, kesi, ma pisinisi kemisi. E lē gata i lea, ProPublica's su'esu'ega ole filogia e mafua ai le kanesa mai fale gaosi oloa na fa'aalia ai fo'i fa'aletonu ile puipuiga ole filogia ma faiga fa'amalosia a le EPA.
O le tele o tagata fa'amalosi e fa'amamafa le manatu e le mafai ona vavae'ese le fa'amasinoga o le si'osi'omaga mai le fa'amasinoga fa'ailoga lanu.
I lenei tulaga, o le taʻitaʻiga moni i le tau faasaga i le vevela o le lalolagi ma le le tonu o le siosiomaga e manaʻomia ai le auai i le taua e faʻamutaina le faʻaogaina o suauʻu gaʻo. O fa'ata'ita'iga o le fa'apalapala o lo'o fa'avae i lalo ole Green New Deal e na'o le pau lea o le auala moni e taofia ai le vevela o le lalolagi ma fausia ai se lumana'i gafataulimaina, maufetuuna'i, ma tutusa.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo