Na amata i se puletini mai le Simon Wiesenthal Center i Los Angeles (1/4/06) molia Venesuela Peresitene Hugo Chavez o le valaauina o se toeaina Aneti-Semisi fa'alumaluma. I se lauga o le Po o le Kerisimasi, na taʻua ai e le Nofoaga Tutotonu, na taʻua ai e Chavez e faapea 'o le lalolagi o loʻo i ai le tamaoaiga mo tagata uma, ae o nisi o tagata laiti, o suli o tagata lava e tasi na faasatauroina Keriso, ua latou pulea le tamaoaiga uma o le lalolagi.'
O le Voice of America (1/5/06) na fa'aalia loa le moliaga. Ona fa'asalalauina lea e fa'amatalaga talatala i le itu taumatau le mataupu. 'I le Vaeluaga o le Kerisimasi, na le mafai ai e le Peresetene o Venezuela Hugo Chavez's Christian-socialist ona tafetafea atu i le tetee-Semitism,' na tusia ai le Daily Standard (1/12/06), le Vaiaso Tulaga's Web-na o lomiga. Le tagata matamata Amerika (1/6/06) sa matua fiafia lava e uiga i le upusii, lea na taʻua o 'le tulaga masani populist ita a taitai agavale fou o Amerika Latina,' lea na faailoa mai ai e sau mai ni lauga eseese se lua:
Ona amata loa lea ona fa'ailoa mai e le tele o fa'asalalauga le tala. 'Na faitioina e Chavez tagata Iutaia (i se lauga i le televise o le Vaeluaga o le Kerisimasi, e le itiiti ifo) o 'suli o i latou na faasatauroina Keriso' ma 'se toaitiiti [o e] ave le tamaoaiga o le lalolagi mo i latou lava,' le lipoti a le New York Daily News' Lloyd Grove (1/13/06). O se koluma i le Los Angeles Times (1/14/06) na fa'aogaina le upusii e fa'aigoa ai Chavez 'se tagata ulavale ma se uo o le pule sauā.' O le tusitala a le Wall Street Journal 'Americas', Mary Anastasia O'Grady (1/16/06), na taʻua ai upu a Chavez 'o se sausau leaga e tetee i le Semitic.'
E mafai e se tasi ona iloa pe aisea na faaosofia ai le ita o upu ia Chavez. Auā foʻi, o faamatalaga e uiga i tagata Iutaia o se vaega toʻaitiiti mauʻoa na ‘faasatauroina Keriso’ ua avea ma se vaega tetee i faiga faataulāitu mo le tele o senituri. Ae o faitioga a Chavez na toetoe lava a tutusa le faʻaogaina o le filifiliga, e oʻo lava i le faʻaseseina o faʻataʻitaʻiga e aveese ai mea e tuʻu ai ana upu i se tulaga ese.
Ole fa'aliliuga lea ole fuaitau atoa mai le lauga a Chavez (VoltaireNet, 1/18/06):
O le faʻafitauli tele i le faʻaalia o le tautala a Chavez o se osofaʻiga tetee a le Semitic o le faʻaalia manino lea e Chavez o 'tagata e tupuga mai ia i latou na faasatauroina Keriso' o tagata lava ia e tasi ma 'tagata e tupuga mai ia i latou na tuliesea Bolivar mai iinei.' E pei ona taʻu atu e American Rabbi Arthur Waskow, o le na fesiligia le moliaga, i le Associated Press (1/5/06), 'Ou te le iloa se tasi na te tuuaia tagata Iutaia i le tau faasaga ia Bolivar.' O le mea moni, o Bolivar, na tau faasaga i le malo o le Tupu o Ferdinand VII o Sepania, o le na toe faatuina le Inquisition Anti-Semitic Spanish Inquisition ina ua ia pulea i le 1813. E tusa ai ma le Faletusi Fa'atagata Iutaia, o se tagata Iutaia alofa i Curacao na ia sulufaʻi atu ia Bolivar ma lona aiga ina ua sola ese mai Venezuela.
O le tele o tala na osofa'ia Chavez (o le Daily Standard o se tuusaunoaga) na tuua atoa ai le faasinomaga ia Bolivar; na tapeina e le Wiesenthal Center lena fuaiupu mai le tautalaga e aunoa ma le ofoina atu o se ellipsis, lea e tutusa ma le faafoliga.
E pei ona taʻua atili e Waskow, i tala a Evagelia, 'o le Emepaea o Roma, ma fitafita Roma, na latou faasatauroina Iesu.' E ui e moni e masani ona tuuaia e tagata tetee ia Iutaia i le fasiotia o Iesu, e le talafeagai le fai atu o soo se tasi e faasino i le faasatauroina o Iesu ua osofaia tagata Iutaia.
O faʻamatalaga a Chavez o se vaega o nisi o faʻalavelave faʻafefe-Semitic e faʻafeteʻenaʻi tuusaʻo e a tusi auina atu e le Confederation of Jewish Associations o Venesuela i le Wiesenthal Center (AP, 1/14/06). 'Matou te talitonu e le o talanoa le peresitene e uiga i tagata Iutaia,' o le tala lea a le tusi, ma faitio faapea 'ua e faia na o oe, e aunoa ma le fesiligia o i matou, i mataupu e te le iloa pe malamalama.' O le American Jewish Committee ma le American Jewish Congress na ioe i le manatu o le vaega Venesuela e le o faasino Chavez i tagata Iutaia i lana lauga (Inter Press Service, 1/13/06).
I le faʻamatalaga, o le tautalaga a Chavez e foliga mai o se taumafaiga a Chavez e faʻafesoʻotaʻi osofaʻiga i lana malo populist i osofaʻiga i ana toa e toʻalua e masani ona taʻua, o Iesu ma Bolivar; o le 'to'aitiiti' o le a fa'afeso'ota'i le lua o le mauoa ma le malosi to'alaiti o le sosaiete. O le taʻua i le 'itiiti ifo i le 10 pasene o le faitau aofaʻi o le lalolagi' o loʻo umia le afa o le tamaoaiga ua mafua ai foi le manatu o Chavez o loʻo talanoa e uiga i tagata Iutaia e le talitonu; 10 pasene o le 6 piliona o le 600 miliona tagata. (E tusa ai ma le Encyclopedia Brittanica, e tusa ma le 15 miliona tagata Iutaia i le lalolagi.)
Jim Lobe o le Inter Press Service (1/13/06) na faʻailoa mai ai le faʻafefe o faʻasalalauga faʻasao e pei o le Wall Street Journal ma le Daily Standard, faʻataʻitaʻia e William Kristol, faʻalauiloaina tuuaiga masalosalo o le tetee i le Semitism i Amerika Latina:
Na faailoa mai e Lobe le eseesega i le va o Chavez's Venezuela ma Atenitina i lalo o le pulega faamiliteli: 'E le pei o Venesuela i aso nei, na vaaia ai Atenitina e le pulega o Ronald Reagan (1981-1989) o loʻo oʻo mai ma ona lagolago neo-conservative e avea o se paaga taua Cold-War.' E mautinoa lava o le anti-Semitism o se faʻafitauli e tatau ona togafitia lelei, ma e le faʻaaogaina e fai ma faʻataʻitaʻiga e faʻafefe ai fili aloaʻia.
Manatua: Na taʻua e nisi o le au faitau e faapea i luma o le Weisenthal Center, na taʻitaʻia e le Jewish Telegraphic Agency le osofaʻiga i le tautalaga a Chavez (12/30/05).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo