E silia ma le 3,000 Bolivian ma Peruvian tagata faʻatupu faʻaupuga na savavali talu ai nei i El Alto i le faʻamanatuina o Mati 13th, 1781 siege of Paz La, Bolivia na faalauiloa mai El Alto e tagata fouvale o Tupac Katari ma Bartolina Sisa. O le siege na faasaga i le pulega faaSipaniolo ma mo le faasaolotoina o tagatanuu i le Andes. I se faʻapotopotoga i le po aʻo lumanaʻi le faʻaputuga talu ai nei, na fai mai ai Eugene Rojas, le pulenuu o Achacachi, "O matou, o le tagatanuu, na faʻatulagaina se osofaʻiga o Paz La i le taimi ua tuanaʻi, ma o le a tatou toe faia pe a manaʻomia." Na taʻua e Rojas le faateʻaina ua leva ona tolopoina lea na moemiti i ai Katari ma Sisa i le silia ma le lua senituri ua mavae.
Ina ua mavae le felafolafoaiga a le atunuu o Ianuari 25th referendum faavae, ma tafe mai paluni vai ma puaa o Carnival i lalo o auala ma timuga, o faiga faapolokiki na faatumulia ai le ea o Bolivia. E ese mai i luitau o le faaaogaina o suiga i le faavae fou, o mataupu talu ai nei o faiga pi’opi’o a le malo, malepelepe sootaga ma Washington ma fa’alavelave fa’apolokiki o lo’o fa’ailoa mai ai o le auala e aga’i atu ai i le faiga-palota lautele ia Tesema e foliga mai o se auala ga’a.
Le Faiga Pi'opi'o
I le faaiuga o Ianuari, Santos Ramirez, o se tusiata autu ma se sui o le Movement Toward Socialism party, (MAS, le vaega faaupufai a le peresitene o le atunuu o Evo Morales) ma le faatonu o le YPFB - le kamupani suauu ma kesi a le setete - na toso ese i le falepuipui i le moliaga o faiga pi’opi’o. I su'esu'ega na fa'aalia ai na talosaga Ramirez mo se fa'alilolilo ina ia mafai ai ona tu'uina atu se konekarate e $86 miliona i Argentine-Bolivian Company Catler Uniservice mo se fale kesi fa'alenatura. O suʻesuʻega na amata ina ua fasiotia se pule i Catler ma faoa le $ 450,000 - o tupe e foliga mai o loʻo alu i le fesoasoani a Ramirez, e tusa ai ma le tala. Reuters. Ua i ai nei Ramirez i le falepuipui i San Pedro Paz La, o le nofoaga lava e tasi o loʻo taofia ai le kovana muamua o Pando Leopoldo Fernandez ina ua uma ona aafia i se fasiotiga tagata lagolago a le MAS i Pando ia Setema 2008.
O le pueina faapagota o Ramirez na taia ai le pulega a le MAS lea na tautino i taimi uma e faamutaina le talatuu a le atunuu o faiga piʻopiʻo. O le eseesega i le taimi nei, peitaʻi, pe a faʻatusatusa i le mea sa masani ai i pulega talu ai, o Ramirez na lafoina moni lava i le falepuipui; i lalo o malo ua mavae, o nisi o faipule sili ona pi’opi’o na tumau pea ona saoloto.
Ina ua maeʻa le faʻalavelave Ramirez, fai mai Morales, "Ua faʻamaonia atoatoa o sui mai fafo, sui o le CIA, na faʻauluina (i le YPFB) ... Masalo o le auala lena o le (US) malo e tatau ona taupulepule faasaga i faiga faavae o loʻo matou tuleia i luma."
Alfredo Rada, le Minisita o le Malo, tuuaia Francisco Martinez, o se US diplomat, o le avea ma sui o le CIA ma fesoasoani e faʻauluina le YPFB. Na molia Morales Martinez o le "faamaopoopoina o fesoʻotaʻiga" ma se leoleo Bolivia na fai mai le malo na ulufale i le YPFB, i le mulimuli ai i poloaiga mai le CIA. Morales faamalamalamaina lena mea "suesuega loloto" na faamaonia Martinez sa "feso'ota'i tumau ma vaega fa'afeagai" i Bolivia. Ona kiki lea o le peresitene o Polivia Martinez i fafo o le atunuu. O le tuliesea o Martinez e mulimuli i le mea muamua US amepasa i Bolivia Philip Goldberg ia Setema o le 2008. Goldberg na tuuaia foi i le galulue faatasi ma le itu taumatau o le itu tetee e faavaivaia le pulega a Morales. (Vaai Fa'aleagaina Polivia mo nisi.)
"E manino lava le fesoʻotaʻiga i gaioiga na faia e le sa avea muamua ma amepasa Philip Goldberg, USAID, le DEA ma le taimi nei. Martinez sa faia iinei i totonu Bolivia," o se ofisa e le o taʻua i totonu BoliviaFai mai le Matagaluega a le Malo ia Josh Partlow o le Washington Post. “O ni gaioiga masalomia ia e leai se mea e fai i le tipiloma po o fesoasoani mai fafo. … O lenei faiga o le faalavelave, ma e le mafai ona taʻua o se isi lava mea, ua le toe taliaina iinei."
“Matou te teena ia tuuaiga,” o le US fai mai le matagaluega a le setete i se faamatalaga e uiga i mea na tutupu. "E le mafai ona matou malamalama pe faʻafefea ona faʻamautinoa mai e le peresetene ia i matou e manaʻo o ia e sili atu le va ma le Iunaite Setete ma i le taimi lava e tasi o loʻo faʻaauau pea ona faia ni tuuaiga sese," o le tala lea a Denise Urs, o se fofoga fetalai a le amepasa a Amerika.
i se faʻasalalauga ia Mati 13, Tom Shannon, le US failautusi fesoasoani a le setete mo Latin American Affairs, na ia faaalia le faateʻaina o le US diplomat mai Bolivia. "Matou te manaʻomia se faʻatalanoaga faʻavaomalo atoa ma se faʻatalanoaga maualuga ... Ma o le mea e faanoanoa ai, e oʻo mai i le taimi nei, a o matou taumafai e faʻafesoʻotaʻi le au Bolivians i mataupu na faʻaosofia ai a latou lava gaioiga, matou te leʻi mauaina le mea matou te mafaufau i ai. ia avea o se tali tutusa pe faifai pea."
I le taimi nei, o le Santos Ramirez o le amio piʻopiʻo mamao mai le tapunia. O le aso 13 o Mati, na talosagaina ai e Ramirez le tatala o ia i fafo mai le falepuipui ona ua ia ta’ua e leai se molimau ua tuuina mai e faamaonia ai na ia afaina ai le malo o Polivia i ana gaioiga, ona e le’i faamutaina le konekarate e le masani ai ma Catler.
O lo'o nofoia le Maota o Cárdenas
I le aso 7 o Mati, e 350 tagata na pulea ma nofoia le atunuu o Victor Hugo Cárdenas. O Cárdenas sa avea ma sui peresitene i le pulega a Gonzalo Sanchez de Lozada o le 1993-1997 ma o se faitioga malosi o Boliviao le faavae fou. O le vaega o tagata ita o le nuu na faamalosia le toalua o Cárdenas ma le fanau e toatolu e o ese mai le fale, a o lipotia mai le sasaina o i latou.
O Mario Huaypa, o se sui o le vaega sa nofoia le fale, na taʻu atu i le Agencia Bolivian de Información na faia se fono tele i totonu o le nuu lea na tonu ai e tatau ona aveese le fale ona o le fanua na fausia ai na maua faasolitulafono e Cárdenas. Fai mai le vaega o le a latou faʻaauau le galuega seʻia oʻo i le ofisa faʻamasinoga a Bolivian e suʻesuʻe le mataupu. O tagata na nofoia le fale na latou faʻafeiloaʻi le manatu e to'avalu tagata e ona le tulafono o le fanua, lea na fai mai e tatau ona ave le fanua ma le fale ma avea ma fale litaea mo tagata matutua o le eria.
O Cárdenas, o se tagata atamai Aymara, na pulea i le 1990s ma Sanchez de Lozada na saunoa e fai ma sui o le faitau aofaʻi o tagata ma a latou aia tatau, ae i le taimi lava e tasi o loʻo tuleia e ala i faiga faʻamalosi ma neoliberal na mafua ai le faʻavaivaia o le tamaoaiga ma le faʻaleagaina o le setete faasaga i tagata moni. E o'o mai i le taimi nei, o fa'aaliga fa'alaua'itele a Cárdenas o lo'o fa'afeiloa'i e le aunoa ma fa'alavelave. O tagata o le nuʻu na nofoia lona fale sa latou tetee foi i le mea moni na finau Cárdenas e tetee i le tulafono fou. O lo'o fa'alogoina o le a tauva Cárdenas e avea ma sui tauva mo le palota lautele ia Tesema.
O le nofoia o le fale o Cárdenas ua sa'o le ta'usalaina i le taimi atoa Bolivia, ona o lea gaioiga e na o le faʻaleagaina o le feteʻenaʻiga i totonu o le atunuʻu ma tulei ese ai le tele o manaʻomia o talanoaga filemu i le va o vaega faʻapolokiki teteʻe. Ae paga lea, o sauaga ua sili atu ona faʻaaogaina e le itu taumatau o Bolivia talu ona nofo Morales i le tofi i le 2006. O se vaega o talavou i totonu Santa Cruz e masani ona osofaia tagata o le atunuu i lena aai (tagai Le Itu Pogisa o le Half Moon a Polivia.) I le 2007 lava ia, e tusa ma le valu pomu faapolokiki i totonu Bolivia, o le tele o ia mea na tetee i iuni agavale poʻo ofisa o le pati MAS (vaai O Taua a Pomu e Faaosofia ai le Fia'ai mo le Upumoni.) I le 2008, na faʻaumatia ai e le au faomea taumatau le tele o ofisa o le malo ma aia tatau a tagata i le salafa o le atunuʻu, ma fasiotia nisi o le au faifaatoaga 20 pro-MAS i le Pando, ma manua ai le tele o isi (tagai O le fana masini ma le laulau fono). E ui ina tatau ona fa'asalaina sauaga fa'asaga i tagata o le aiga o Cárdenas ma le nofoia o fale, e tatau fo'i ona fa'apea le fa'atupu tele o sauaga fa'aalia e Bolivia'au taumatau e faasaga i tagatanuu ma tagatanuu lagolago-MAS.
Fa'amatalaga sese ma le Decolonization
I isi tala fou, na tatalaina talu ai nei e le US State Department a lipoti o aia tatau a tagata soifua on Bolivia lea e leʻi taʻua ai foi le Santa Cruz Youth Group ma faʻapena faʻalavelave faʻaleaga vaega taumatau, poʻo le faʻasao na latou faʻasaʻolotoina. Boliviao le to'atele o tagata. O loo ta‘ua i lea lipoti moliaga faasaga i le sa avea muamua ma peresitene o Polivia, Sanchez de Lozada, ae e lē o ta‘ua ai o le atunuu o loo sulufai ai le tagata solitulafono i le taimi nei, o le atunuu lava lea na tuuina atu ai le lipoti o aia tatau a tagata. Fai mai le lipoti, “I le aso 17 o Oketopa, na molia aloaia ai e le ofisa o le loia sili sa avea muamua ma peresitene o Gonzalo Sanchez de Lozada ma sa avea muamua ma minisita o le puipuiga o Sanchez Berzain i moliaga faasolitulafono ona o le maliliu o tagata e oo atu i le 60 ia Oketopa 2003. talosaga mo le aveeseina mai o Sanchez de Lozada mai le atunuu na ia sola ai." (Mo nisi faʻamatalaga i le faʻafefe o le US tu'uina atu o ia lipoti o aia tatau a tagata, va'ai le tala lata mai, O ai Amerika e faamasino?)
I luma o le aufaasālalau, Bolivia talu ai nei na molimauina ai le fa'aituau taatele ma fa'amatalaga sese mai le tele US fale lomitusi. A tala lata mai i The Atlantic Monthly saunia e Eliza Barclay sa sili ona leaga. O le ulutala lava ia - "O le Mugabe o le Andes?" - o loʻo faʻatatau i fautuaga a le tusiga o loʻo i ai le tele o sauaga faʻapolokiki Bolivia e sau mai Morales ma ana lagolago - e le o se itu taumatau faʻailoga lanu. I totonu o le tusiga, ua le mafai e Barclay ona taʻua se tasi o le lagolago a le MAS, poʻo soʻo se tasi e ofoina atu se vaaiga sili atu ona faʻaalia i tulaga faʻapolokiki a le atunuu. Na ia taulaʻi atu i le auala na faia ai e Morales le "tulaga faʻavae i faʻailoga faʻailoga e faʻatatau i lona teteʻe" na mafua ai fevaevaeaʻiga i totonu o le atunuʻu, ona faʻaauau ai lea ona taʻua le vevesi ia Setema 2008 i Pando e aunoa ma le taʻua o le kovana apaau taumatau Leopoldo Fernandez, ae le o Morales, sa i tua. le fasiotiga tagata. Na ia ta’ua lena mea US na tuliesea le amepasa Goldberg, ae e le o taʻu mai pe aisea. Na tusia foi e Barclay e faapea o Bolivia "itulagi maualuga o loʻo tumau pea i totonu o se mailei mativa lea na faʻaalia ai e Morales le laʻititi mo le tatalaina" ae ua le mafai ona taʻua, e pei o le upega tafaʻilagi. Nofo i Polivia faailoa mai, o le malo o Polivia o "fa'agaoioi se fa'asili ma fa'ateleina fa'alautele o lana tala o le tupe ma aseta fa'aalu."
E ui ina tele mea sese na faia e le MAS ma e mamao lava Morales mai se peresitene atoatoa, o le tusiga a Barclay e taʻitaʻia ai le tagata faitau e talitonu o loʻo tumu le atunuʻu i tagata e inoino i le malo o le MAS. O le mea moni o Morales, i lana palota 2005, Aukuso 2008 toe manatua le referendum ma le palota talu ai nei, na maua ai le lagolago sili atu mai le faitau aofaʻi nai lo Barack Obama i le 2008. US palota. O le mea e laki ai, tagata pueata Evan Aperamoson ofoina mai se vaaiga sili atu ona sa'o o Bolivia in lenei tala lelei fa'amatala ata, lea na lafoina i luga o le Atalani's website e fa'atasi ma le tusiga. (Mo nisi au'ili'iliga fa'asalalau i fa'asalalauga o Bolivia vaʻai Borev.net ma Nofo i Polivia.)
O se tasi o faʻataʻitaʻiga o faiga faʻavae lelei a le malo MAS na faʻaalia ia Mati 14, ina ua Na toe tufatufa atu e Morales e tusa ma le 94,000 eka i le itu i sasae o le atunuu i le aufaifaatoaga laiti. O le fanua of US fai lafumanu Ron Larsen sa i totonu o eka na toe tufatufa atu. BoliviaO le fa'avae fou, lea e fa'atapulaaina ai le fa'atauina o fanua fou i le 12,400 eka, ua fa'amalosia ai fuafuaga a le malo o le MAS mo le toe fuata'iina o fanua. "O meatotino tumaoti o le a faʻaaloalogia i taimi uma ae matou te mananaʻo i tagata e le fiafia i le tutusa e sui o latou mafaufauga ma taulai atili i le atunuu nai lo tupe," Fai mai Morales, i luga o le toe tufatufaina aloaia o le fanua. O le tele o le au faifaatoaga a Guarani i le eria na mauaina le fanua, e aofia ai le tele aiga i le faatoaga a Larsen, sa ola i tulaga o le nofo pologa. Na faamatala e Morales e faapea, “O le umia o fanua o le i ai lea o le saolotoga, ma afai e iai le fanua ma le saolotoga, e iai le faamasinoga tonu”.
Aʻo faʻaseseina e le Atlantic Monthly a latou au faitau, i le aso 14 o Mati, na lomia e le NY Times se Op-Ed e Evo Morales i luga o lona manaʻoga mo le faʻasalaina o coca, a laulaau fa'aaogaina lautele i le taimi atoa Andes mo togafitiga faafomai ma le aganuu. I se fonotaga talu ai nei a le UN i Vienna, na manaʻomia e Morales le faʻatagaina o le lau koko, ma na oʻo lava ina lamu le koko i le fonotaga. Pe ā ma le 48 tausaga ua mavae, na sesē ai ona faavasega e le UN le lau koko o se nakoti. I lana NY Times fasi, tusi Morales, "Aisea e Bolivia popole tele i le lau koko? Aua o se faailoga taua o le tala faasolopito ma le faasinomaga o aganuu a le atunuu Andes."
O le mea moni, o fa'atusa, tala fa'asolopito ma fa'asinomaga ua avea ma tulaga tutotonu i aso nei Bolivia. Talu ai nei na faʻasalalau ai o se faʻatagata o Che Guevara o loʻo i le faitotoa i le taulaga o El Alto o le a, ina ua uma le tagi ma le tetee mai le toatele o tagata, o le a suia i faatagata o Tupac Katari ma Bartolina Sisa, ona o nei toa e lua e sili atu ona saʻo o loʻo faʻatusalia le talatuu a le aai o le tetee i le colonial, le fouvale o tagatanuu. E pei o Bolivia o loʻo faʻaauau pea i luga o lona auala gaʻo i le palota lautele o Tesema, o le faʻagasologa o le decolonization, e masani ona viia e le malo o le MAS, e tele ituaiga i lenei atunuu i le lotolotoi o suiga faʻasolopito.
***
Benjamin Dangl o loʻo faʻamautu nei i Polivia, ma le lomiga Sipaniolo o lana tusi "Le Tau o Afi: Taua o Punaoa ma Fegalegaleaiga i Polivia," e aofia ai ma se tala fou i mea tutupu i le taimi nei, o le a lomia i se taimi lata mai Bolivia e le Plural Editores. O Dangl foi o le faatonu o UpsideDownWorld.org, o se upega tafaʻilagi i luga o faʻalavelave ma faiga faʻapolokiki i Amerika Latina, ma TowardFreedom.com, o se vaʻaiga alualu i luma i mea tutupu i le lalolagi. Imeli: Bendangl(at)gmail(dot)com.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo