To lo'o tatagi lava uati a'o amata e Mekisiko le vae mulimuli o le faitauga i lalo i le 200 tausaga talu ona tuto'atasi mai Sepania. Ua fa'apipi'iina le tele o fa'ailoga taimi tetele e fa'aola i le la i le malae tele o Zocalo lenei a'ai ma 31 laumua o le setete e fa'ailoga minute se'ia amata le fa'amanatuina o le lua selau tausaga ia Setema 15-16. I le 2.8 miliona peso taʻitasi, o le tau o uati e naʻo le pa'ū i totonu o le pakete pe a faʻatusatusa i le mea o loʻo faʻaputuina e Peresitene Felipe Calderon i tausamiga moni.
Ua paketiina e Mekisiko le 3,000,000,000 peso mo le aso fanau o le atunuu ae e mautinoa lava o le a sili atu le tau i lena vaega maualalo. I se atunuu e 70% o le faitau aofaʻi o loʻo nonofo i totonu ma lata ane i le laina mativa, 50% o aiga Mekisiko e le mafai ona gafatia le ato meaai masani, ma 13 miliona tamaiti e momoe e aunoa ma se talisuaga i po taitasi, Bi-Centennial falaoa ma circuses o le a le tumau. o le fia ‘ai o lo‘o tata‘i le lau‘ele‘ele
O le a le tele o lenei piliona piliona peso o le a gaoia, ave fa'agaoioi, toe fa'asoa atu i uo masalosalo o le fale, po'o se isi mea e fa'afefe i lalo o le alavai, o lo'o tumau pea ona fuafuaina.
O Mekisiko o se tasi o malo e valu Latina Amerika o le a faamanatuina le 200 tausaga o lo latou teteʻa mai Sepania vaivai i tua i le 1810 i lenei tausaga - ae na o le pau lea o le atunuu i luga o le konetineta o le a faamanatu ai foi le selau tausaga o se fouvalega iloga lea na faatoilaloina ai se malo mautu. pulepulega.
O faʻatusatusaga numera i le va o feteʻenaʻiga mataʻutia lea na amata i le 1810 (500,000 na maliliu aʻo leʻi faʻaiʻuina le taua o le saʻolotoga i le 1821) ma le suiga o le 1910 (e miliona na maliliu) na mafua ai le suʻesuʻega e faapea i le selau tausaga, i le tausaga lona sefulu. o le seneturi, o lenei atunuu tuaoi mamao ua pa i se vevesi matautia lautele. I Mekisiko 2010, faʻatasi ai ma se tamaoaiga i le pa'ū fua, leai ni galuega i tulaga faʻamaumauga, ma 28,000 tagatanuu na fasia i le taua a Calderon i luga o vailaʻau faʻasaina, o lenei taimi mo le toe faʻafouina o suiga e le o se mea e le masani ai.
Ae e ese mai i le numera fou, o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga faʻasolopito e faʻamatalaina ai le toe tupu o le fouvalega faʻaagafesootai iinei i le 1810 ma le 1910. 1910 o se tausaga palota ma le dictator Porfirio Diaz, o le na pulea le atunuu i se lima uʻamea mo 34 tausaga, O le gaoi o le palota ina ua uma le palota, sa naunau e faatumauina le pule e ui ina faateleina lona le fiafia. O le patipati o lona fili sili, o Francisco Madero, i le falepuipui i vaiaso a o lei faia le palota, o le 83 tausaga o Don Porfirio na toe faapaleina ai o ia lava - e pei o Diaz, o le peresitene nei o Felipe Calderon e masani ona tuuaia i le gaoia o le palota 2006.
Ma e pei o le taimi nei i le 2010, o le paʻu loloto na i ai i luga o le eleele ma Porfirio Diaz na faʻaumatia le le fiafia lautele e ala i le valaʻau atu i le autau e toe faʻafoʻisia le faʻatonuga (Calderon e 50,000 fitafita i le fanua.) I le feagai ai ma le faʻaleagaina o pulega, na gaoioi le pule e faʻafilemu le toʻatele o tagata faʻalavelave e ala i le faia se pati tele e faamanatu ai le selau tausaga o le tutoatasi o le atunuu. O faʻamanatuga ma faʻatagata na faʻatūina i totonu o le laumua, e sili ona lauiloa o le Agelu faʻaofuofu o Independence o loʻo tulaʻi mai pea i luga aʻe o le Paseo de La Reforma, o le auala sili ona faimalaga i le taulaga. O le mea moni, na faʻatupeina e le pule faʻapitoa le faitau miliona i le toe faʻaleleia o le auala ma suia i se ituaiga o Mexican Champs D'Elysie.
O le nono mai o se itulau mai le tusi taalo a Don Porfi, na faataatia ai e Calderon i le tautotogo talu ai le maatulimanu mo se "Olo o le Malamalama e lua-miliona peso" i lalo o le Reforma Boulevard. O tau ova i luga o le maa faamanatu ua faaluaina ma o le Olo o le a le tatalaina mo pisinisi seia oo i le faaiuga o le 2011, pe afai e i ai, ona o le inisinia snafus.
I le selau tausaga talu ai, faatasi ai ma isi galuega o le Centennial, na tipi ai e Porfirio Diaz le lipine i luga o le nofoaga o se nofoaga autu fou mo le Konekeresi a le atunuu ae o le lua masina mulimuli ane, na faʻafefeteina ai le eleele ma le fausaga pei o le dome na tuʻu e leʻi maeʻa - ina ua maeʻa le i le faaiuga o taua, na liua le faufau e avea ma Faamanatuga o le Fouvalega.
E faapena foi, o le lisi a Calderon o le Bi-centennial poloketi e aofia ai nofoaga fou mo le Senate Mekisiko - vaiaso aʻo leʻi faia le tausamiga tele e leʻi maeʻa foi.
I le 100 tausaga ua mavae, o mea faamanatu ma tausamiga pupula ma polo na faatumulia ai ao ma po o le pule. O timuga o mea faapapa na susulu mai ai le lagi. O ofuvae fou na tufatufa atu i tagata matitiva e ui ina latou le fiafia mai le auai i faafiafiaga. E pei lava o faiga masani i totonu o lenei malo tele, o le tausamiga sa na o le laumua ma le itumalo e leʻi valaʻaulia, ma atili ai ona vevesi i le va o nuu i tua ma le taulaga tele. Ina ua maua le tala na faʻaalu e le pule faʻapitoa le paketi lautele a Mekisiko i le Centennial of Independence - e leai se tupe na totoe e totogi ai totogi o faiaoga - na gau uma. I le aso 20 o Novema, 1910 na oso ai le fouvalega a Mekisiko ma na faatoilaloina Diaz.
Felipe Calderon sa faamaoni i le vaaiga a Don Porfi. E ese mai i le Bi-centennial Arch ma le maota fou o le Senate, ua ia faʻaulufaleina le tele-piliona peso extravaganza, le "Expo Bi-Centenario", i Guanajuato (silasila i le itu i luma); auala ma aʻoga i le atunuʻu atoa ua toe faʻaigoaina mo le "Toa na tuʻuina mai ia i matou se Tamaʻitaʻi", ma se paka o le Bicentennial i le itu i matu o le Aai o Mekisiko, na fausia i luga o le nofoaga o se fale faʻameamea ua lafoaia na faʻaleagaina ai le ea o lenei megalopolis mo le tele o tausaga, ua tatala mo pisinisi. O le maualuga o le oona o loʻo faʻapea o loʻo maualuga pea ma na o le nofo i luga o le mutia e mafai ona lamatia ai le soifua maloloina o se tasi.
O le pulega a Calderon o le Bicentennial ua le mautonu. E toalima le au faamaopoopo, e amata mai ia Cuauhtemoc Cardenas, le atalii o se peresitene pele, ua sainia ma faamavae faafuasei i le ono tausaga talu ai, talu ai nei lava ina ua tuuina atu e Juan Manuel Villalpando, o se tusitala talafaasolopito, le nofoaiga o le taotoga i le Failautusi. o le Public Education Alfonso Lujambio, e masani ona taʻua o le sui o Calderon i le 2012.
E le'i atoa se masina se'i o'o i le pati tele o le aso fanau, o fale faitele e pei o le National Palace, Palace of Bellas Artes, ma le Supreme Court o lo'o soloia mo le fa'amoemoe. O maila o lanu mumu, paʻepaʻe, ma lanu meamata - o lanu o le fuʻa Mekisiko - o loʻo faʻapipiʻiina i luga o luga o le taulaga e pei o le 84-fogafale Torre Mayor, o le fale sili ona maualuga i le atunuʻu.
Ua tumu le kalena faaleaganuu o le Bicentennial. O se faaaliga maoae o ata lotonuu, e aofia ai le ulupoo polesi o Padre Miguel Hidalgo y Costilla, o le patele leaga na muai tuuina atu le leo i le tauiviga mo le Tutoatasi, ma ivi fefiloi a le 12 po o le 14 o isi maturo (e lei mautinoa po o ai. o ponaivi o latou) o le a faʻaalia i le Maota o le Atunuʻu lea e faʻamalosia ai le tagatanuu e asiasi (o le Maota e masani ona loka i lalo ma faʻamaufaʻailogaina e le militeri.)
O isi taulaga fa'amanatu e aofia ai le fa'asalalauina o se fa'asalalauga aloaia o le "The History of Mexico" na tu'uina mai e Lujambio's Public Education Secretariat. O le voluma na matua faitioina e le au aʻoga ona o Calderon ma lana pati PAN ua tuʻuina atu se itu taumatau i luga o le talaaga o le atunuʻu. O le tele o tusitusiga toe teuteu e foliga mai o le galuega a Enrique Krauze, le tusitala o le fale mo Televisa, o le paaga sinia i le pule o le televise e lua ulu a Mekisiko ma se uo fatafata o Juan Manual Villalpando. O le voluma o loʻo faʻasaga atu i se faʻamatalaga le mautonu o mea na tutupu faʻasolopito ma e foliga mai e susulu atu i taimi pogisa i le tala faʻale-malo - e leai se taʻua o le nofo pologa ae o le tasi vaetolu o le faitau aofaʻi o loʻo faʻasaʻolotoina o Afro-Mexican. O le togafitiga faʻafefeteina o Antonio Lopez y Santana, o se tagata leaga na tuʻuina atu le afa o le teritori o Mekisiko i Uosigitone, e ofoofogia. O le fasiotiga a le militeri Mekisiko i le 1968 o le 300 o tamaiti aʻoga na faʻaalia o se "faʻaaliga tele na taofia" e aunoa ma se faʻamatalaga e uiga i le au faʻalavelave.
I se faatalanoaga talu ai nei a le mekasini Proceso, o le tusitala o le talafaasolopito o Victor Diaz Archiniaba na ia lafoaia le toe iloiloina "Talafaasolopito o Mekisiko" o se talafaasolopito o faiga faaupufai a le atunuu ae le o ona tagata. O le itu taumatau o le PAN, o loo i ai le polofesa lauiloa o le Autonomous Metropolitan University, e le fiafia i ni tagata leona e pei o Hidalgo, o lona sui o Jose Maria Morelos, ma aposetolo fouvale o Emiliano Zapata ma Francisco Villa oe na tetee i le Ekalesia Katoliko, tetee atu i pulega saua, ma fa'ato'ilaloina malo fa'asao.
O fuafuaga a le malo o Calderon mo le masaga centennials ua fiafia i le 200th anniversary of Independence i luga o le 100th centennial of the Mexican Revolution, o se fouvalega a tagata matitiva e leʻi alofagia e le PANistas.
Ua fa'atauina e le Capitalism le sa'olotoga mo le "Buy Centennial"- e pei ona ta'ua e nisi o tagata le lotonuu o tausamiga o loma. E pei o tausaga uma ia Setema, "le masina lotonuu", e tuleia e le au faatau taavale tosolima i auala o le aai e tumu i fuʻa "tricolor", palasitika "coronetas" - o se ituaiga o vuvuzela Mekisiko e faaopoopo atu i le paʻu o le taulaga - ma tone o tchotchkes lotonuu. . Ina ia faʻaaloalo i le Bicentennial, o ipu a Padre Hidalgo ma ana 'au taupulepulega e valaʻauina tagata faʻatau e faʻatau ni ofutino, lavalava o tamaiti, moli sikaleti, pusa susu, ma apa pi, kata telefoni, ma tiketi loto.
O se ata ata o le tauiviga mo le Tutoatasi, "Toa Moni", ua lata ona ta'avale. Fai mai le Foafoa o Carlos Kuri o lana ata o se "faamatalaga" o le tala faasolopito masani o Mekisiko. Hidalgo, Morelos et al e sili atu ona foliga "Batman, Spiderman, and Indiana Jones" nai lo a latou uluai faʻataʻitaʻiga, na ia fai mai ai - O le leo o Morelos na faʻaigoaina e "Brozo", o le lanumeamata "faʻafefe faʻafefe" AKA Victor Trujillo, o se solofanua tau Televisa. "Toa Moni" o lo'o fa'atauteleina fa'atauga.
O isi Fa'atauga fa'apitoa Centennial e aofia ai le lua Bicentennial ("Bicentenario"), o se tuuga uila Bicentennial ("Bicenton"), o se kapoti taimi e tatalaina i le selau tausaga talu ai pe afai o le mea moni e ola Mekisiko seia oo i lena taimi, o le tuuina atu o faailoga tusi eseese, a le palemene a le autalavou, o le siamupini o le racquetball, o le taamilosaga faavaomalo, ma le taaloga faʻaaliga NBA i le va o San Antonio Spurs ma le Los Angeles Clippers.
E ui lava o le lisi o malo faʻavaomalo o loʻo valaʻaulia i le Bicentennial hijinks o loʻo vaʻaia vavalalata, o le tala o le a iai le Prince Felipe o Sepania ma lona alo tamaʻitaʻi Dona Leticia pe a faʻailoa e Calderon le ola pea "Grito de Independencia" mai le faapaologa o le peresetene o loʻo vaʻaia le Zocalo. ia Setema 15th. Ona o le i ai o le aiga tautupu, o le "Grito", e pei ona muaʻi faʻalogoina e Tama Hidalgo - "Viva Mexico! Tatou Alu Fasia nisi Gachupines" (Spaniards) - e tatau ona suia mo le faʻamoemoe.
Calderon's Setema 15th "Grito" o le a muamua ma sosoo ai ma le tele o solo a le militeri - o tagata mai fafo, e aofia ai le tasi mai le Iunaite Setete o ana 'au na osofaʻia Mekisiko faʻalima, o le a faʻamalo le solo. Toeitiiti atoa le afa o le autau a Mekisiko o loʻo i ai nei i le malae o loʻo tauina le taua a le Peresetene o fualaau faasaina.
I le pito i luga o le tausamiga, o le a faʻamalamalamaina le lagi i luga o le Aai o Mekisiko e le lalolagi pyrotechnics faʻatulagaina e Ausetalia Ric Burch o le SpecTak Productions na faʻatautaia le tauvaga amata i le Olimipeka o Beijing. Burch, o le a totogi le miliona Yanqui tala mo le faʻaaliga afi, ua folafola e aʻoaʻoina le Sipaniolo mo le Bicentennial.
O Setema 15, e masani lava "La Noche Mexicana" pe a fai e tagata tagatanuu sombreros floppy, faʻafefe i luga o rotgut tequila, yowl nostalgic mariachi fati, ma fana ese a latou fana e pei o "Mexicanos moni", e masani lava o se paʻu ae o lenei tausaga e tatau ona avea ma lollapalooza. I le 2008, na taʻua ai narcos na togiina se pomu i totonu o le motu o tagata na faamanatuina le "La Noche Mexicana" i Morelia Michoacan, ma fasiotia ai le toʻavalu tagata faʻafiafia ma le fiasefulu afe o le Aai o Mekisiko ma leoleo feterale o le a tofia i le Zocalo e taofia le motu o tagata mai le fasioti tagata.
A maeʻa se fandango i le po atoa, o le a ave Calderon i le helikopa i Dolores Guanajuato lea na taʻua ai e Miguel Hidalgo y Costilla, o se tagata na sao mai se taupulepulega leaga e faatoilaloina le au Sipaniolo, na ia taʻua le uluai "Grito", o le tasi e uiga i le fasiotia o le Gachupines. E pei ona ta'ua i le tala, ina ua uma ona fai e le padre lelei lana tautoga fasioti tagata, sa ia savali atu i le malae o le taulaga ma tatala faitotoa o le falepuipui i le lotoifale. O le faitau selau o Initia ma Afro-Mexicans oe na faamalosia e pologa i ena siliva (Mexico na gaosia le tasi vaetolu o tupe a le lalolagi i le 1810) na oso i fafo, piki i luga o sapelu ma sulu, ma savavali i luga o le laumua siliva lata ane o Guanajuato City lea na latou fa'apotopoto le au pa'epa'e i le fale saito po'o Alhondiga ma fa'amumu. O le afi ua taʻua na taʻua e se tagata eli le afaina o lona igoa faaigoa "El Pipila" o loʻo faʻamalieina nei taco stands ma isi faʻatauga o aano o manufasi i Mekisiko atoa.
I le taeao o Setema 16th e faʻamaeʻa ai gaoioiga Bicentennial i Guanajuato, Felipe Calderon o le a talimalo i se taumafataga o le taeao mo tagata maualuluga i le lotoifale i le Alhondiga, o se fausaga na faʻafefe ai le ulu o Padre Hidalgo i se tasi taimi.
Ona o le taofiofia, faatamaiaga tau tamaoaiga, fia aai, faiga piʻopiʻo, ma faiga sauā o loo ufitia ai le laueleele i lenei senituri lona selau, e toʻatele tagata Mekisikō o loo taumānatu pe, e pei foʻi o aso o Porfirio Diaz, e mafai ona mamao ese se suiga fou?
Ioane Ross o le tusitala o le El Monstruo. E mafai ona e fa'afeso'ota'i ma ia i fa'amatalaga i [imeli puipuia]
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo