Fai mai le saienitisi na faatalitonuina le lalolagi ina ia matauina le mataʻutia o le vevela o le lalolagi, fai mai e sili atu mo le paneta ma tupulaga o le lumanaʻi pe a fai o le vaiaso fou o Copenhagen suiga o le tau e muta i le paʻu.
I se faatalatalanoaga ma le Guardian, James Hansen, o se saienitisi iloga o le tau i le lalolagi, fai mai soo se maliega e ono tulai mai i feutagaiga o le a matua loloto lava le faaletonu ma e sili atu le toe amata mai le amataga.
"Ou te manaʻo e aua neʻi tupu pe a talia e tagata o le auala saʻo lea aua o se ala faʻalavelave," o le tala lea a Hansen, o le faʻauluuluga o le Nasa Goddard Institute for Space Studies i Niu Ioka.
"O le auala atoa e matua sese lava e sili atu le toe iloiloina o le tulaga. Afai o le a avea ma Kyoto-type mea ona [tagata] o le a faʻaaluina le tele o tausaga e taumafai e fuafua tonu le uiga o lena mea." Na saunoa o ia o le alualu i luma agai i se fefaʻatauaʻiga i Copenhagen na maua le faʻaleleia i aso nei, faʻatasi ai ma Initia na faʻaalia se faʻamoemoe e taofiofia ana kasa. O lo'o fa'aulu uma le fa'amomoli tetele - o le US, Saina, EU ma Initia - ua uma ona fa'ailoa mai ni ofo i luga o fa'amu, e ui lava o lo'o fa'agata le fa'afitauli o le fa'atupega o atunu'u tau atia'e e feagai ai ma le vevela o le lalolagi.
O Hansen, i luma o le Konekeresi e amata i le 1989, ua sili atu lona faia nai lo se isi lava saienitisi e aʻoaʻoina ai faipule e uiga i mafuaʻaga o le vevela o le lalolagi ma faʻamalosia i latou e faʻatino e aloese ai mai ona taunuuga sili ona mataʻutia. Ae o loʻo teteʻe malosi o ia i polokalame maketi kaponi - lea e faʻatau ma faʻatau atu ai pemita e faʻaleagaina - lea e vaʻaia e le EU ma isi malo o le auala sili lea ona lelei e faʻaitiitia ai faʻamalama ma siitia atu i se tamaoaiga fou mama.
E matua faitioina foi e Hansen ia Barack Obama - ma e oo lava ia Al Gore, o le na manumalo i se faailoga Nobel o le filemu mo ana taumafaiga ina ia faia le lalolagi e gaoioi i suiga o le tau - fai mai ua le mafai e le au faipule ona ausia le mea na ia manatu o se luʻitau mama o lo tatou tupulaga.
I le manatu o Hansen, o le feagai ai ma suiga o le tau e le mafai ai ona maua se avanoa mo maliega e pulea ai le lalolagi o faiga faaupufai filifilia. “E tutusa lea ma le mataupu o le nofo pologa o loo feagai ma Aperaamo Lincoln poo le mataupu o le faa-Nasi o loo feagai ma Winston Churchill,” o lana faaaliga lea. "O ia ituaiga o mataupu e le mafai ona e fetuunai, e le mafai ona e fai mai tatou faʻaitiitia le nofo pologa, seʻi o tatou suʻe se maliega ma faʻaititia i le 50% pe faʻaititia i le 40%.
Na ia fa’aopoopo mai, “E leai so matou ta’ita’i e mafai ona malamalama i ai ma ta’u mai le mea e matua’i mana’omia, ae o lo’o taumafai pea e fa’aauau pisinisi e pei ona masani ai”.
O le faigamalaga a Iowan mai le saienitisi o le tau i le tagata faʻamalosi na faʻavaveina i tausaga mulimuli o le pulega a Bush. Hansen, o se failauga musuā lautele, fai mai na faamalosia o ia i totonu o le malo lautele e ala i le faateteleina o le manino o mala, lologa, oge ma malelemo aai na faailoa mai e le faasaienisi.
O lena tino tele o faʻamaoniga faʻasaienisi na tuʻuina i lalo o se microscope e tagata masalosalo o le tau ina ua maeʻa le masina talu ai faʻasalalau i luga o le initaneti o imeli na faʻafefeina na lafoina e tagata suʻesuʻe faʻaaloalogia i le vaega o suʻesuʻega o le tau o le Iunivesite o East Anglia. Na ioe Hansen o le feeseeseaiga e mafai ona luluina ai le talitonuina o tagata lautele, ma valaau mo se suesuega. "O mea uma ia o loʻo latou finau e uiga i faʻamaumauga e le matua suia ai le auiliiliga, ae e tuua ai se lagona leaga tele," o lana tala lea.
O le finauga na oo atu i le Konekeresi i aso nei, faatasi ai ma le Republicans na tuuaia le au suʻesuʻe i le auai i le "fascism faʻasaienisi" ma faʻamalosia le faufautua sili a le pulega a Obama, John Holdren, e taʻusalaina le imeli. Holdren, o se saienitisi o le tau na tusia se tasi o imeli i le UEA trove, fai mai ua sauni o ia e taʻusalaina soʻo se faʻaoga sese o faʻamatalaga e saienitisi - pe a faʻamaonia se tasi.
Ua tula'i mai Hansen ose ta'ita'i fa'atauva'a e fa'asagatau i le alamanuia koale, lea e maua mai ai le tele o kasa fa'a'ele'ele nai lo se isi lava suau'u.
Ua avea o ia ma tagata taalo i faʻataʻitaʻiga a le lotoa ma sa taofia i le taumafanafana talu ai i se tetee e faasaga i le mining i luga o mauga i West Virginia, lea na ia taʻua ai faiga faavae a le malo o Obama "afa-assed".
Na ia fa'alili nisi o tagata si'osi'omaga e ala i le fa'atulafonoina o lafoga kaponi sa'o i le fa'aogaina o suau'u. O nisi e manatu o se faʻalavelave mai le faʻapotopotoina o le lagolago i le Konekeresi mo tulafono faʻapolopolo-ma-fefaʻatauaʻiga o loʻo i luga o le laulau.
E mata'utia o ia i lena faiga. “O se tala faatusa lea i tu’uaiga na fa’atau atu e le lotu Katoliko i le ogatotonu o tausaga, na aoina e epikopo le tele o tupe ma maua ai e le au agasala le togiola, sa fiafia uma itu e lua i lea fa’atonuga e ui i lona fa’avalevalea, o le mea tonu lava lena o lo’o tupu,” o lana tala lea. “O lo’o i ai atunu’u atia’e o lo’o manana’o e fa’aauau pea le tele pe itiiti o pisinisi e pei ona masani ai ona o’o atu ai lea i atunu’u atina’e nei o lo’o manana’o i tupe ma o le mea lena e mafai ona latou maua e ala i le fa’atau atu e ala i maketi kasa.”
Mo le le mautonu uma o Hansen, na ia fai mai o loʻo i ai pea le faʻamoemoe. “Atonu ua uma ona tatou ta’utino atu i le si’itia o le suasami i le lumana’i e tusa ma le mita pe sili atu ae e le faapea la ua e fiu.
"Aua afai e te fiu e mafai ona e talanoa e uiga i le sefulu mita. O lea ou te iloa ai e faʻavalevalea le fai mai o tagata ua e pasia se faʻailoga o lea ua tuai tele. I lena tulaga o le a sou manatu: o le a tatou lafoaia le paneta? E te manaʻo e faʻaitiitia le faʻaleagaina."
O le tusi a James Hansen Storms of My Grandchildren ua lomia e Bloomsbury, £18.99
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo