O se tofo le mafaaseseina o mea o le a oo mai. O lologa na lofia ai Peretania atonu o ni pia laiti i le lalolagi atoa. Pe a faatusatusa i le afa lea na maliliu ai le faitau afe i Filipaina i le tautoulu talu ai, o tafega mata'utia i Pasila po o le faatafunaga o fanua fa'ato'aga ma le fia aai i Aferika, o le itu i saute o Egelani ua alu ese malie.
Ae ua amata ona oo mai le savali. O le ituaiga tonu lava lea o fa'alavelave fa'afuase'i o lo'o valoia o le a fa'atupu soo ma ogaoga ona o suiga o le tau e mafua mai i kesi kasa e fa'afefe ai le paneta i se fua fa'alavelave. Ma o loʻo faʻaalia le David Cameron o le na manaʻo e "aveese uma mea lanu meamata" ma o ai fa'aitiitia tupe fa'aalu mo le puipuiga o lologa i le £100m i le tausaga e vaivai ma faatamala i ana lava lagolago.
O le mea moni sa tele lologa i aso ua mavae, ma e le mafai ona iloa se mea patino o le tau e mafua mai i le vevela o le lalolagi. Ae e pei ona fa'ailoa mai e le ali'i saienitisi sili o le Ofisa o Julia Slingo, "o fa'amaoniga uma e ta'u mai ai o suiga o le tau e iai sona sao i totonu". Faatasi ai ma 4% sili atu le susu i luga o le sami nai lo le 1970s ma le maualuga o le suasami, e fa'afefea?
Ana le seanoa le pagatia o tagata i le pito mata'utia, atonu e te manatu e i ai se faamasinoga faalelagi i le mea moni e faapea o vaega na sili ona afaina ai, mai le Somerset Levels seia oo i le vanu o Thames o Tory heartlands uma. E tutusa foi ma fuafuaga o le sua o le shale gas e matua naunau i ai le malo: le vili suau'u ga'o ma eliina ua leva ona taofia mai le au maumea ua liliu mai nei i luga o le faitotoa o latou Sussex.
O le a se lagona o tagata o le atunuu ua tipi e le latou malo puipuiga o lologa mo nofoaga o loʻo aau i le vai i le igoa o le austerity, ae o le tasi mai le fa o le aufaigaluega a le ofisa o le siosiomaga o loʻo faʻaumatia ma le failautusi o le siosiomaga, Owen Paterson, na faʻaumatia le paketi a lana matagaluega mo le fetuunaiga i le vevela o le lalolagi e 40%?
E le faagaeetia tele, e faamasino i le palota. Ae o le mea lea, e le mautonu, O le mea moni o Paterson o se tagata e teena suiga o le tau i le mea e tatau ona avea ma "malo sili ona lanumeamata", o se tamaloa na musu e talia se faʻamatalaga mai le faufautua faʻasaienisi sili i le matagaluega o le malosi ma suiga o le tau, e manatu o loʻo i ai faʻamanuiaga i le vevela o le lalolagi ma manatu "e tatau lava ona tatou talia o le ua tele senituri o suia le tau”. Ioe e le na'o ia i totonu o le Conservatives i le avea ai ma se tasi o ana paaga a le kapeneta "valea tau". Atonu e le mafai ona taliina le fisiki faavae, 97% o saienitisi o le tau e ioe o le carbon emissions e matautia le vevela o le paneta, o le Intergovernmental Panel on Climate Change ua lapatai mai e faapea. 95% e foliga mai o le tele o le vevela na siitia talu mai le 1950 e mafua mai i kasa oona ma le ta'atiaga o vaomatua, o le tulaga lamatia o le si'itia o le vevela o le lalolagi i luga atu o le 1.5-2C e avea ma mala mo tagata soifua.
Ae o le tau mafolafola-earthers e leai se mea. O se taunuuga, o le a le mea e tatau ona avea ma felafolafoaiga faigata e uiga i le auala e aloese ai mai mala o le lalolagi ua toe faʻavasegaina i le aufaasālalau e avea o se talanoaga e uiga i le mea moni o suiga o le tau e mafua mai i alamanuia - e peiseai o se mataupu o manatu ae nai lo le faasaienisi.
O le a'afiaga o lenei fe'ese'esea'iga i le taimi o se fa'alavelave tau tamaoaiga ua matua'i mata'utia: i totonu o Amerika, o le aofa'i o le faitau aofa'i o lo'o talia le susunuina o suau'u fa'ato'aga e mafua ai suiga o le tau na pa'ū mai le 71% i le 44% i le va o le 2007 ma le 2011. e le o suia lava le tau na siitia mai le 4% i le 19% i le va o le 2005 ma le 2013 (e ui o lologa e foliga mai o loʻo faʻasaʻoina lena mea).
O le faʻafitauli e sili ona leaga i le lalolagi Anglo-Saxon - lea foʻi na faia i le tala faasolopito le tele o sao i le pamuina o le carbon i le siosiomaga. Ave Ausetalia, lea e afaina i galu vevela umi ma vevela, lamala ma mu vao. Ae ui i lea, o lona itu taumatau palemia Tony Abbott ua teena soo se sootaga ma suiga o le tau, lea na ia faamatalaina o le leaga, ma ua ia tautino e soloia le lafoga carbon i luga o le 300 sili ona leaga o le atunuu. O lea gaioiga na viia e lona aumea faapolokiki, le palemia Kanata ma le siamupini oneone ta Stephen Harper, o se feau taua i le lalolagi. Ma i totonu o le US, o le teena o suiga o le tau ua i ai nei le pati Republican i lana pule.
O le a le mea o lo'o taoto i tua atu o le fa'atupula'ia o aia tatau fa'apolokiki e talia le manatu fa'asaienisi lofituina? E mautinoa lava o loʻo i ai se malosi malosi, aemaise lava i le US, mo tagata papa'e fa'asao e mumusu e talia suiga o le tau e mafua mai i tagata soifua. Ae e le tatau ona i ai se mafuaʻaga faʻapitoa e tatau ai i tagata e talitonu i tulaga faʻaagafesootai, tagata taʻitoʻatasi ma le le tutusa e tatau ona le popole i le taufaamatau o lologa, lamala, matelaina ma femalagaiga tele nai lo se isi lava. A uma mea uma, o tagata taumatau e iai foi fanau.
O se vaega o le tali o le faatosinaga a nisi o pisinisi sili ona malosi i le lalolagi: o le suauu, kesi ma kamupani maina ua faʻavaivaia neura uma e faʻafefe ai le faʻamataʻu o gaioiga aoga e taofia ai le tuputupu aʻe o le carbon emissions, faʻatau tulafono. , minisita o le malo, saienitisi ma think tanks i le faagasologa. I Amerika, selau miliona tala o tupe a kamupani ma piliona (e aofia ai mai le suauʻu ma le kesi uso Koch) ua faʻaaogaina e lapisi le saienisi suiga o le tau. O loʻo tupu foi lena mea i luga o a la'ititi la'ititi i se isi mea, e aofia ai Peretania.
Ae o le teena o suiga o le tau e faatatau foi i talitonuga. O le tele o tagata tetee ua oo mai i le faaiuga o le suiga o le tau o se ituaiga o taupulepulega agavale - ona o le fua o le faʻalavelave faʻavaomalo lautele e manaʻomia e faʻaitiitia ai le faʻaosoina o le carbon i le taimi o loʻo manaʻomia e le saienisi e le mafai ona faʻaogaina i totonu o le maketi-muamua, faʻavae pisinisi tumaoti. latou te fa'aaloalo. E pei o O Joseph Bast, o le peresetene o le US Heartland Institute, na taʻu atu i le tusitala ma le tagata faʻatauvaʻa Naomi Klein: mo le agavale, o suiga o le tau o le "mea atoatoa", o se faʻamaoniga mo le faia o mea uma "na manaʻo e fai".
A o'o mai i le le fetaui o le gaioiga lelei e fa'afefe ai fa'alavelave fa'afuase'i o le tau ma a latou lava talitonuga neoliberal, e matua sa'o lava le au fa'afiti. I upu o le lipoti a Nicholas Stern i le 2006, o suiga o le tau o le "faiga sili ona leaga o maketi ua vaaia e le lalolagi".
O le faʻalavelave, tulafono faatonutonu, lafoga, pule faʻaagafesootai, toe tufatufaina atu ma le galulue faʻatasi o le lalolagi e manaʻomia e faʻaitiitia ai le gaosiga o carbon ma fausia se tamaoaiga gafataulimaina mo le lumanaʻi e manino lava le le ogatasi ma se faʻataʻitaʻiga male tamaoaiga e faʻavae i luga o le le faʻaleagaina o le tagata lava ia ma le kamupani saoloto-mo- mea uma na mafua ai le faʻalavelave i le mea muamua. Ona o le fua o le taufaamatau, o le filifiliga mo i tatou uma e le mafai ona sili atu ona manino.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo